Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica, kao vrhovna politička i društvena institucija Hrvata u BiH devdesetih godina zalagala je se za njeno ustrojstvo kao složene (kon)federativne države, konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih teritorijalnih jedinica. Na prekretnici 1991. i 1992. godine to se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica (HZ). Prva takva zajednica bila je Bosanska Posavina (BP), koja je osnovana 12.11.1991. godine, slijedile su Herceg-Bosna 18.11.1991. (HB), Usora 14.01.1992., te Središnja Bosna 27.01.1992. godine. U zajednice su se organizirali i Hrvati na prostorima Soli-Tuzlai Vrhbosne.
(hercegbosna.org)
U teškim borbama za obranu srednjobosanskog područja i hrvatsku opstojnost u njemu, najprije protiv srpskog agresora, kasnije u bošnjačko-hrvatskom ratu, sudjelovalo je blizu 30.000 pripadnika HVO-a.
Njih 2459 ih je poginulo, a blizu šest tisuća ih je ranjeno.
(javno.ba)
MEDJUNARODNI SUD ZA RATNE ZLOCINE POCINJENE NA PODRUCJU BIVSE YU
Predmeti: Darija KORDICA, Tihofila BLASKICA, poznatog i kao Tihomir, Marija CERKEZA, Ivana SANTICA, poznatog i kao Ivica, Pere SKOPLJAKA i Zlatka ALEKSOVSKOG
OPTUZBE
23. Od 1. maja 1992. do 31. maja 1993. bosanski Muslimani u dolini rijeke Lasve u srednjoj Bosni bili su progonjeni na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.
Dario KORDIC i Tihofil BLASKIC u tom su razdoblju i na tim mjestima svojim djelima i propustima, i u suradnji s drugima, pocinili zlocin protiv covjecnosti progonstvom bosanskih Muslimana na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Oni su krivicno odgovorni za ubijanje i ranjavanje muslimanskih civila ili zatvorenika, za napadanje i granatiranje nebranjenih gradova, sela i naseljenih mjesta, za namjerne napade na civilno stanovnistvo, za protuzakonito unistavanje poslovnih objekata i kuca, licne imovine i stoke, za protuzakonito postupanje sa zatvorenicima, za ubijanje ili zatvaranje na duze vrijeme istaknutih politickih ili drugih licnosti, za pljackanje kuca i privatne imovine, za iseljavanje ili tjeranje civila na iseljavanje iz doline rijeke Lasve na podrucja s pretezno muslimanskim stanovnistvom i za druge necovjecne radnje. Osobe su progonjene na jedan ili vise gore navedenih nacina od kojih cemo neke detaljnije opisati.
24. U januaru i aprilu 1993. HVO ili njihovi suradnici prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA planirali su i sistemski granatirali, napadali i unistavali gradove, sela i zaseoke u dolini rijeke Lasve ili u njezinim dijelovima u kojima pretezno zive bosanski Muslimani. Te zajednice i njihovo bosansko muslimansko stanovnistvo bilo je progonjeno na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi.
Te je zajednice napao HVO, u cijem su sastavu u opcini Vitez bili clanovi Viteske brigade pod nadzorom Marija CERKEZA. U zajednicama bosanskih Muslimana koje su napadnute u lasvanskoj dolini, bilo je malo, odnosno nimalo, vojnika bosanskohercegovacke armije (dalje ABiH) unutar ili u blizini tih zajednica. Mnogi od napada poceli su rano ujutro kada je vecina stanovnika bila u kucama i spavala. Ubijeno je najmanje stotinu, a jos su mnogi bespomocni bosanski Muslimani civili ranjeni, ukljucujuci zene, djecu i stare i iznemogle, i to u svojim kucama i dvoristima dok su pokusavali pobjeci od napada HVO-a ili od granatiranja ili nakon sto su ih zatvorili clanovi HVO- a.
25. Krajem aprila 1993. kada su snage ABiH bile u protivnapadu protiv HVO-a u lasvanskoj dolini ili oko nje, snage HVO ili njihovi suradnici, prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA, granatirali su civile u zanatskom centru u Zenici. Rezultat toga je smrt najmanje 17 civila i ranjavanje velikog broja civila.
26. Od 1. januara pa najranije do 31. maja 1993, u opcinama Busovaci i Vitezu, HVO ili njihovi suradnici, prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA, sistemski su odabirali i okupljali na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi stotine bosanskih Muslimana civila koji nisu uspjeli pobjeci ili nisu poginuli za vrijeme HVO-ova napada. HVO ili njihovi suradnici, od kojih su neki bili clanovi Viteske brigade pod nadzorom Marija CERKEZA, odvodili su i pritvorili te bosanske Muslimane civile, ukljucujuci i mnoge koji su ranjeni u napadima. Ti su civili zatvarani, bez sudskog procesa, zajedno sa zarobljenim muslimanskim borcima, u raznim zatvorenickim objektima u lasvanskoj dolini. Izmedju ostalih, zatvorenicki objekti bili su na sljedecim lokacijama: – kino dvorana u Vitezu – logor Kaonik u blizini Busovace – veterinarska stanica u Vitezu – osnovna skola u Dubravici – nekoliko muslimanskih kuca u selu Gacice.
27. Tim je zatvorenickim objektima upravljao, vodio i nadzirao HVO ili njegovi suradnici, prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA.
28. Stotine bosanskih Muslimana civila navedenih u tacki 25., drzani su u tim pritvorima duze ili krace vrijeme na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, dok ih nisu ubili, prebacili ili prisilili na iseljenje u muslimanska podrucja izvan lasvanske doline, ili tacnije izvan opcina Vitez, Novi Travnik i Busovaca.
29. Za vrijeme pritvora, mnogi muslimanski civili i zarobljeni muslimanski borci, podvrgnuti su od strane HVO ili njihovih suradnika, prema uputama i pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA, necovjecnim postupcima: drzani su u pretijesnim ili naguranim prostorijama, uz nedovoljno hrane i vode, bez odgovarajuce ili ikakve lijecnicke pomoci za nejake i ranjene, fizicki i psihicki zlostavljani i zastrasivani, tjerani da kopaju rovove za HVO na raznim lokacijama na ili u blizini prvih borbenih linija izmedju HVO i ABiH i time izlagani psihickom i fizickom naporu, postavljani u zive zidove na raznim lokacijama u lasvanskoj dolini kako bi se vojni objekti ili snage HVO zastitile od neprijatelja, a neke su ih clanovi HVO ubili ili pretukli na smrt.
30. Nakon sto je prethodno nadgledao hapsenja i zatvaranje stotina muslimanskih civila, zapovijedajuci HVO postrojbama u Vitezu, Mario CERKEZ je 19. aprila 1993. prijetio utjecajnom muslimanskom zatvoreniku da ce clanovi HVO-a ubiti 2.200 muslimanskih civila pritvorenih u Vitezu ako taj zatvorenik ne utjece da ABiH i civilne vlasti prekinu protivnapad na podrucju Viteza. Ovu prijetnju ponovili su istom zatvoreniku 20. aprila 1993. Pero SKOPLJAK i Ivan SANTIC koji su tako uspjeli takvim zastrasivanjem i prinudom prisiliti zatvorenika da potpise dokument u korist HVO-a, potencijalno stetan interesima ABiH. Zatim su Mario CERKEZ, Pero SKOPLJAK i Ivan SANTIC dozvolili da zatvoreni muslimanski civili u njihovoj nadleznosti i pod njihovim nadzorom i dalje ostanu u pritvoru, da se s njima necovjecno postupa, da se tjeraju na prisilni rad (kopanje rovova), da se postavljaju u zive zidove. Za vrijeme takvog pritvora neki su ubijeni ili su na drugi nacin poginuli.
31. Od januara 1993. pa najranije do kraja maja 1993. Zlatko ALEKSOVSKI je od clanova HVO ili njihovih suradnika preuzeo u zatvorenicki objekt u Kaoniku i u svoju nadleznost stotine uhapsenih bosanskih Muslimana civila. Zatvorenici su dolazili s velikog podrucja, izmedju ostalog i s podrucja opcina Viteza i Busovace. Mnogi od zatvorenika u njegovoj nadleznosti podvrgavani su necovjecnim postupcima, izmedju ostalih na prekomjerno i surovo ispitivanje, fizicke i psihicke povrede, prisilni rad (kopanje rovova) u opasnim situacijama, postavljanje u zive zidove, a neki su ubijeni ili na drugi nacin protuzakonito izgubili zivot.
32. Progoni u lasvanskoj dolini obuhvacali su sistemski i bezobzirno unistavanje kuca bosanskih Muslimana, njihove licne imovine, stoke i poslovnih objekata od strane oruzanih snaga HVO, policije i njihovih suradnika ili trecih osoba uz njihovo znanje, prema uputama ili pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA. Od oktobra 1992. do kraja maja 1993. imovina bosanskih Muslimana izdvojena je na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i sistemski unistavana, ili prije no sto su zapocela neprijateljstva ili za vrijeme i poslije napada HVO-a na muslimansko civilno stanovnistvo u lasvanskoj dolini. Ovakvo protuzakonito, rasprostranjeno i bezobzirno unistavanje stotina kuca bosanskih Muslimana, licne imovine i stoke, koje nije opravdano vojnim potrebama, trebalo je osigurati da se prezivjeli stanovnici ne mogu i nece vratiti svojim kucama i zajednicama u lasvanskoj dolini. Razoreni gradovi, sela i zaseoci ili dijelovi naseljeni Muslimanima su sljedeci:
GRAD/SELO I PRIBLIZAN DATUM RAZARANJA
Ahmici april 1993.
Busovaca januar 1993. do maja 1993.
Gacice april 1993.
Kacuni april 1993.
Loncari april 1993.
Nadioci april 1993.
Ocenici april 1993.
Pirici april 1993.
Putis april 1993.
Santici april 1993.
Sivrino Selo april 1993.
Stari Vitez april 1993.
Veceriska/Donja Veceriska april 1993.
Vitez prosinac 1992. do maja 1993.
33. Pocetkom januara 1993. pa sve do maja 1993. HVO ili njihovi suradnici su prema uputama ili pod nadzorom Darija KORDICA i Tihofila BLASKICA, po politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, protuzakonito granatirali zanatski centar u Zenici i sistemski napadali stotine nebranjenih naselja ili objekata u brojnim gradovima, selima i zaseocima na raznim lokacijama lasvanske doline, koji su bili vlasnistvo bosanskih Muslimana civila koji su jos zivjeli u nekim od tih objekata, a u vrijeme napada ili granatiranja ti objekti nisu bili od vojnog znacaja. Cilj napada bio je da se ubije, zlostavlja ili demoralizira bosansko muslimansko stanovnistvo. Stotine muslimanskih civila stradalo je, izmedju brojnih ostalih, i na sljedecim lokacijama:
MJESTO I DATUM POCETKA NAPADA
Ahmici 16. april 1993, 0530 sati
Busovaca januar 1993. i 26. april 1993.
Gacice 20. april 1993, 0550 sati
Kacuni januar 1993.
Loncari 17. april 1993.
Nadioci 16. april 1993, 0530 sati
Ocenici 19. april 1993
Pirici 16. april 1993, 0600 sati
Putis 16. april 1993
Santici 16. april 1993, 0530 sati
Sivrino Selo 16. april 1993.
Stari Vitez 16. april 1993, 0545 sati
Veceriska/Donja Veceriska 16. april 1993, 0530 sati
Vitez 16. april 1993, 0515 sati
Zenica 19. april 1993. 34.
Svi dogadjaji opisani u tackama 23.-33. bili su protiv bosanskih Muslimana civila na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi. Pojedinacno i kolektivno, ta su djela bila rasprostranjena, a njihovim sustavnim provodjenjem stvarno je unisteno ili iseljeno skoro sve muslimansko civilno stanovnistvo s onih podrucja lasvanske doline u kojima su vlast preuzeli HVO i administracija bosanskih Hrvata.
TACKE 1.-3.
ZLOCINI PROTIV COVJECNOSTI
35. Dario KORDIC i Tihofil BLASKIC su pojedinacno i u suradnji s drugima planirali, poticali, naredjivali ili na drugi nacin potpomagali i sudjelovali u planiranju, pripremi ili izvrsavanju sljedecih zlocina:
a) progon bosanskih Muslimana u podrucju lasvanske doline u Bosni i Hercegovini na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi,
b) granatiranje i napadi koji su usmrtili najmanje stotinu bosanskih civila u lasvanskoj dolini i Zenici u Republici Bosni i Hercegovini,
c) necovjecna djela protiv bosanskih civila u lasvanskoj dolini i civila u zanatskom centru u samom gradu u Zenici u Republici Bosni i Hercegovini, ili su znali ili imali razloga znati da ce njihovi podredjeni pociniti ta djela, ili da su ih pocinili, a oni nisu poduzeli potrebne i razumne mjere da sprijece ili kazne krivce. Takvim djelima i propustima Dario KORDIC i Tihofil BLASKIC pocinili su sljedece zlocine:
Tacka 1.: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI prema clanovima 5.(h) (progon na politickoj, rasnoj i vjerskoj osnovi) i 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda (prema opisima u tackama 23.-34. koji su ovdje u cijelosti sadrzani).
Tacka 2.: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI prema clanovima 5.(a.) (ubistvo) i 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda (prema opisima u tackama 24.-25. koji su ovdje u cijelosti sadrzani).
Tacka 3.: ZLOCIN PROTIV COVJECNOSTI prema clanovima 5.(i.) (necovjecna djela) i 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda (prema opisima u tackama 23., 28.-34. kao svako spominjanje ranjavanja ili nanosenja stete mnogim bosanskim civilima u tackama 24.-25. koji su ovdje u cijelosti sadrzani).
TACKE 4.-7.
TESKE POVREDE I KRSENJA RATNIH ZAKONA I OBICAJA NAMJERNO UBIJANJE I RANJAVANJE BOSANSKIH MUSLIMANA CIVILA
36. Kao sto je opisano u tackama 24.-25. ove optuznice, i u cijelosti ovdje sadrzano, od 1. januara do 31. maja 1993. Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC i Mario CERKEZ pojedinacno i u suradnji s drugima planirali su, poticali, naredjivali ili na drugi nacin potpomagali i sudjelovali u planiranju, pripremi ili ubijanju preko stotinu civila i ranjavanju mnogih drugih u lasvanskoj dolini i gradu Zenici u Republici Bosni i Hercegovini, ili su pak znali ili imali razloga znati da ce njihovi podredjeni pociniti ta djela, ili su ih vec pocinili, a oni nisu poduzeli potrebne i razumne mjere da sprijece ili kazne krivce. Ovim djelima i propustima Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC i Mario CERKEZ pocinili su sljedece zlocine:
Tacka 4.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(a.) (namjerno ubistvo), 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.
Tacka 5.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(c.) (namjerno nanosenje teske patnje ili teskih fizickih i zdravstvenih ozljeda), 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.
Tacka 6.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA (namjerno napadanje civilnog stanovnistva i civila kao pojedinaca) prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.)Statuta Suda.
Tacka 7.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda i clanu 3.(1.)(a.) (ubistvo) Zenevskih konvencija iz 1949.
TACKE 8.-10.
TESKE POVREDE I KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA PROTUZAKONITO POSTUPANJE SA ZATVORENIM BOSANSKIM MUSLIMANIMA
37. U razdoblju izmedju 1. januara i 31. maja 1993., kao sto je inace opisano u tackama 23. i 26.-31. ove optuznice, i u cijelosti ovdje sadrzano, Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC, Mario CERKEZ, Ivan SANTIC, Pero SKOPLJAK i Zlatko ALEKSOVSKI pojedinacno i u suradnji s drugima planirali su, poticali, naredjivali ili na drugi nacin potpomagali i sudjelovali u planiranju, pripremi ili protuzakonitom postupanju sa zatvorenim bosanskim Muslimanima u lasvanskoj dolini u Republici Bosni i Hercegovini, ili su pak znali ili imali razloga znati da ce njihovi podredjeni pociniti ta djela ili da su ih pocinili, a oni nisu poduzeli potrebne i razumne mjere da sprijece ili kazne krivce. Ovim djelima i propustima Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC, Mario CERKEZ, Ivan SANTIC, Pero SKOPLJAK i Zlatko ALEKSOVSKI pocinili su sljedece zlocine:
Tacka 8.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(b.) (necovjecno postupanje), 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.
Tacka 9.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(c.) (namjerno nanosenje teske patnje ili tjelesnih i zdravstvenih ozljeda), 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.
Tacka 10.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA (povreda osobnog dostojanstva) prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.
TACKE 11.-13.
TESKA POVREDA I KRSENJA RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA NAPADI, GRANATIRANJA I UNISTAVANJA IMOVINE CIVILA
38. U razdoblju izmedju 1. januara i 31. maja 1993., kao sto je inace opisano u tackama 23.-25. i 32.-33. ove optuznice, i u cijelosti ovdje sadrzano, Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC i Mario CERKEZ pojedinacno i u suradnji s ostalima planirali su, poticali, naredjivali ili na drugi nacin potpomagali i sudjelovali u planiranju, pripremi i izvodjenju protuzakonitih napada, granatiranja i unistavanja naselja, poslovnih objekata, zgrada, licne imovine i stoke bosanskih Muslimana u lasvanskoj dolini u Republici Bosni i Hercegovini, ili su pak znali ili imali razloga znati da ce njihovi podredjeni pociniti ta djela ili da su ih pocinili, a oni nisu poduzeli potrebne i razumne mjere da sprijece ili kazne krivce. Ovim djelima i propustima Dario KORDIC, Tihofil BLASKIC i Mario CERKEZ pocinili su sljedece zlocine:
Tacka 11.: TESKU POVREDU prema clanovima 2.(d.) (rasprostranjeno unistavanje imovine), 7.(1.)i 7.(3.) Statuta Suda.
Tacka 12.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA (bezobzirno unistavanje naselja ili drugih objekata koje koristi samo civilno stanovnistvo, ukljucujuci i vjerske objekte) prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.
Tacka 13.: KRSENJE RATNIH ZAKONA ILI OBICAJA (napadanje naselja ili drugih objekata koje koristi samo civilno stanovnistvo, ukljucujuci i vjerske objekte)prema clanovima 3., 7.(1.) i 7.(3.) Statuta Suda.
Novembar 1995. Den Haag, Nizozemska Richard J. Goldstone, glavni tuzitelj
