Stručnjaci godinama upozoravaju na zabrinjavajuće stanje i neuređenu oblast
Opasni medicinski otpad završava na deponijama i u kanalizaciji
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 80 posto otpada iz zdravstvenih ustanova je bezopasno, dok se ostatak, odnosno 20 posto, svrstava pod kategoriju opasno.
Bolnički dani
Šokantan je podatak da u BiH dijelovi opasnog otpada iz zdravstvenih ustanova završavaju na deponijama ili, pak, u kanalizaciji. Mali dio otpada se autoklavira, odnosno sterilizira u posebnim uvjetima, a zanemariv dio se spaljuje.
Dok stručnjaci na takvo, alarmantno, stanje godinama upozoravaju, u BiH ne postoji nijedna spalionica za opasni medicinski otpad.
Zabrinjavajuće je da nema ni preciznih podataka o ukupnoj količini medicinskog otpada, pa tako ni opasnog, već se procjene rade na osnovu broja bolničkih dana koje iznosi Federalni zavod za statistiku.
Tako se računa da se prosječna proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova kreće u rasponu od 2,41 do 3,62 kilograma po danu, odnosno po krevetu.
Jedan dio otpada iz zdravstvenih ustanova preuzimaju ovlaštene firme, poput „Kemis-BH“, koja djeluje na području cijele BiH.
Da je stanje u vezi s ovim pitanjem loše, potvrdio nam je i direktor ove firme Maid Hadžimujić, koji nam je kazao da velika količina opasnog medicinskog otpada završi tamo gdje ne bi trebalo.
Ni u ovoj firmi nemaju tačne podatke o tome kolika je na godišnjem nivou ukupna količina opasnog medicinskog otpada, jer sarađuju s dva klinička centra, nekoliko bolnica, domova zdravlja i privatnih zdravstvenih ustanova.
Hadžimujić: Nema tačnih podataka
– Prema onome što mi preuzimamo, to je 30 do 40 tona farmaceutskog otpada i citostatika, s tim da su oko tri tone citostatici, dok je infektivnog otpada oko 25 tona godišnje. Dio medicinskog, odnosno infektivnog otpada i oštre predmete obrađujemo ovdje sterilizacijom, a preostali dio, koji podrazumijeva hemijski i farmaceutski otpad, izvozimo u zemlje Evropske unije – rekao nam je Hadžimujić.
Kantonalni nivo
Zanimljivo je da većina kantona u Federaciji BiH ima svoje strategije i propise za upravljanje otpadom, uključujući i medicinski. Sudeći prema dostupnim podacima, stanje u većini kantona je slično.
Prema informacijama iz resornog ministarstva HNK, opasni medicinski otpad definitivno se neadekvatno zbrinjava.
Nema nadzora
Iako su sve zdravstvene ustanove dužne donijeti plan upravljanja otpadom, od njih više od 100, koliko ih je registrirano u HNK, samo 15 je podnijelo zahtjev za odobrenje planova.
Skandalozna je i informacija da se nadzor u ovoj oblasti već godinama ne provodi, jer u HNK ne postoji kantonalni inspektor zdravlja!
Autor: M. SMAJKIĆ – avaz.ba
