Dejtonski sporazum oduzeo je BiH ključne atribucije države

Intervjui – Jusuf Žiga za Vijesti.ba

BiH nije tamo gdje je trebalo da bude 20 godina poslije potpisivanja Dejtona. Dobra okolnost je što je rat zaustavljen potpisivanjem ovog sporazuma. Osim toga, otvoren je i prostor za mirnu fazu razvoja bh. društva. Prošlo je 20 godina, ali u toj mirnoj fazi razvoja bh. društva, nažalost, više su nego skromni dosezi do kojih se došlo, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba Jusuf Žiga, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

VIJESTI.BA: Djetonski posrazum zaustavio je rat u našoj zemlji. Kada se podvuče crta, gdje je BiH 20 godina nakon potpisivanja ovog sporazuma? 

ŽIGA: Nažalost, BiH nije tamo gdje je trebalo da bude 20 godina poslije. Dobra okolnost je što je rat zaustavljen potpisivanjem Dejtonskog sporazuma. Osim toga, otvoren je i prostor za mirnu fazu razvoja bh. društva. Prošlo je 20 godina, ali u toj mirnoj fazi razvoja bh. društva, nažalost, više su nego skromni dosezi do kojih se došlo.
Postoji više razloga za to. S jedne strane, ne koriste se moguće komparativne prednosti za razvoj ovog društva, a sa druge strane, na unutrašnjem planu onemogućava se da se BiH iole odvažnije uključi u evropske i planetarne pozitivne integracijske procese.
U tome su svi na gubitku, što deprimirajuće djeluje na ovdašnje ljude, a posebno mlade, koji su budućnost ovog društva. Za naše prilike, enormno veliki broj njih se uputio u neke druge zemlje, gdje će zasnivati svoju budućnost i izgrađivati ta društva, koja su manje – više sama po sebi izgrađena, dok ćemo mi u BiH uglavnom tavoriti.

VIJESTI.BA: Kako Vi ocjenjujete sam Dejtonski sporazum? Nekima je on zakletva i žele povratak izvornom Dejtonu. Neki ga pak smatraju nedovršenim sporazumom, a neki opet “luđačkom košuljom” za BiH. 

ŽIGA: Mirovni sporazum dobar je u ranije pomenutoj dimenziji, dakle, on je zaustavio rat i stvorio je šansu da se krene naprijed, pod uslovom da ima pameti u ovoj zemlji. Međutim, pogledamo li šta je sve ugrađeno u odredbe Dejtonskog sporazuma.. Pa ja bih zaista volio vidjeti osobu koja o tome može govoriti pozitivno.
Recimo, u Djetonski sporazum ugrađeno je toliko skandalozno neprihvatljivih stvari od klasičnih diskriminacija, aparthejda po nacionalnoj i terotorijalnoj osnovi, pa do neracionalnih rješenja, koja su sa one strane uma. U društvu koje broji otprilike 3,7 miliona ljudi, koji žive na teritoriji prečnika 300 kilometara kvadratnih, postoji 130 ministarstava. To je luksuz i za Ameriku!
S druge strane, nevjerovatno je mnogo kontradiktornih stvari ugrađeno u Dejtonski sporazum. Recimo, u Aneksu IV stoji da BiH nastavlja svoj kontinuitet, da je članica UN-a, da je samostalna država… U tom istom dokumentu, navodi se da se unutar države BiH formiraju entiteti, za koje se kaže da su entiteti, da nisu države, no kapacitiraju se sa klasičnim atribucijama države. Ovo što kažete da je država BiH, upravo to razvlastite ključnim atribucijama države.
Povrh svega, kasnije se pitate kako BiH ne može funkcionisati kao država! Pa kako je to moguće, kada nema nikakvih poluga pomoću kojih može efikasno artikulisati razvoj društva, štititi ono što treba štititi, obezbjeđivati pretpostavke za ono za šta se trebaju obezbijediti.

VIJESTI.BA: Je li opravdano kriviti samo Dejtonski sporazum za sadašnje stanje u BiH? Koliku ulogu u tome igraju i domaće političk elite?

ŽIGA: Krivicu za trenutno stanje ne možemo adresirati samo na jedno mjesto. Moguće je da imate sjajan ustav, a da nemate sposobne vladajuće elite. To vam je kao krasno preduzeće koje ima sve pretpostavke za dobro funkcionisanje i uspješno poslovanje, no ako imate loš i nesposoban menadžment, ono ne može dobro funkcionisati i dati rezultate. Stoga, i da imamo dobar ustav, to samo po sebi ne bi bilo dovoljno. Ipak, bilo bi itekako važno kao ključna pretpostavka da se nešto može uspješno uraditi.

VIJESTI.BA: Za promjenu Dejtonskog sporazuma očito ne postoji unutrašnja volja u BiH. No, može li takva inicijativa doći iz vana? Je li uopšte moguće to postići bez unutrašnjeg konsenzusa o ovom pitanju? 

ŽIGA: Prvenstveno, ne vjerujem da će inicijativa za promjenu Dejtona doći iz vana, posebno u današnjoj situaciji. Ne vjerujem da će iko htjeti mijenjati nešto u BiH, odnosno svi će kazati kako je to sada pod kontrolom.
S druge strane, to je moguće, jer su ključni centri moći i rezultirali da se zaustavi rat i da se nametne ovakvo ustavno rješenje za BiH. Oni i danas mogu raditi šta god hoće. No, stvar je njihove procjene. BiH ima važan geostrateški položaj, ali mi sami po sebi nismo važni velikim silama.
No, to ne sprječava naše političke lidere, kada bi doteklo pameti, da se dogovore o opštim interesima i unapređenju života u BiH generalno. To je samo pitanje volje.

VIJESTI.BA: Je li put u EU izlazna šansa za BiH?

ŽIGA: Mislim da jeste. To je kao da dođete u neku sređenu sredinu, pa ako želite da nešto remetite, drugi koji su u toj sredini ne dozvoljavaju da neko strši od nje. U EU pravila su jednaka za sve i nema izuzetaka za one koji žele da ih krše. BiH je jako važno da uđe u koordinate sređenog društva. Stoga smatram da je ulazak BiH u EU vrlo poželjan i volio bih da se to desi što prije.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close