Prelijevanje viška vode i druga otkrića novijega doba
Prošlo stoljeće dalo je velika znanstvena otkića, naravno dali su ih oni koji su bili svjesni činjenice da voda teče nizbrdo, a ne uzbrdo, zbog sile teže i naravno fizikalno-kemijskih svojstava vode. “Upražnjavanjem” prostora između molekula stvara se slobodan prostor koji popunja slijedeća molekula vode i tako uvijek ostaje prazan prostor za slijedeću molekulu… i eto – voda teče.
Alexandar Fleming je 1928. godine iz gljivice Penicillium notatum izolirao antibiotik penicilin.
“Čudesne 1905. godine”, Albert Einstein objavio je svoja tri epohalna znanstvena rada koji su bitno utjecala na razvoj fizike i dovela do brojnih primjena koje su danas dio naše svakodnevnice. Bili su to radovi o Brownovom gibanju, fotoelektričnom efektu te specijalna teorija relativnosti (s novim konceptima vremena i prostora te energije i mase).
Najpoznatiji znanstveni dvojac 20. stoljeća James Watson i Francis Crick 1953. godine otkrili su strukturu DNK, glasovitu dvostruku uzvojnicu. To se smatra najvećim otkrićem u biologiji 20. stoljeća.
Američki znanstvenik Edwin Hubble otkrio je 1929. godine pokazao je da se galaksije kreću od nas brzinom proporcionalnom njihovoj udaljenosti. Objašnjenje je bilo jednostavno, ali revolucionarno – svemir se širi.
Američki fizičar Robert Oppenheimer bio je znanstveni voditelj Projekta Manhattan koji je 1945. godine rezultirao stvaranjem atomske bombe.
Misija Apollo 11 spustila se 20. srpnja 1969. godine na Mjesec. “Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo”, bile su prve riječi Neila Armstronga, prvog astronauta koji je prošetao Mjesečevom površinom.
Jonas Salk, profesor Sveučilišta u Pittsburghu, 1952. godine otkrio je cjepivo protiv dječje paralize, koja je akutno infektivno oboljenje uzrokovano poliovirusom. Na razvoju cjepiva neovisno o njemu radili su i Hilary Koprowsky i Albert Sabin.
William Shockley, John Bardeen i Walter Brattain, fizičari Bell Labsa, 1947. godine izumili su tranzistor, a za svoje otkriće kasnije su nagrađeni Nobelovom nagradom.
World Wide Web (WWW) razvijen je početkom 90-tih u CERN-u (Europskom centru za nuklearna istraživanja). Najveće zasluge za razvoj weba imao je britanski fizičar Tim Berners-Lee.
Craig Venter na čelu privatne kompanije Celera Genomics u travnju 2000. godine prvi je sekvencirao čovjekom genom ispred brojnih istraživača koje je vodio Francis Crick na javno financiranom projektu Ljudski genom…
A gdje smo mi u svemu ovom, možda još uvijek smatramo da su sva ova otkrića i tisuće drugih otkrića nestala ili ostala u sjeni našeg otkrića: „Ako u čašu od 0.5 litara ulijemo 0.6 litara vode, dio vode će isteći“. I ta činjenica nas, samo u jednoj “krupnijoj” realizaciji, dovodi do euforije.
prometej.ba
