Svjetski rat protiv nevladinih udruga

Nedavno je Kina usvojila novi nacrt Zakona o nacionalnoj sigurnosti čiji je sadržaj ranije u cijelosti objavio portal China Digital Times.

Ruski Kommersant 26. lipnja piše kako su Kinezi u radu sa stranim nevladinim udrugama i organizacijama slijedili Moskvu.

(altermainstreaminfo.com.hr)

Kina je bila vrlo zabrinuta zbog rada stranih nevladinih udruga i objavila  je nacrt zakona kojim se uređuje njihova djelatnost. Naravno, strano NVO strahuju da će zakon ozbiljno zakomplicirati njihove aktivnosti u Kini. Nekoliko odredbe u zakonu je prepisano iz ruskog zakona od 2012. godine u kojem se aktivisti stranih nevladinih udruga kvalificiraju kao o strani agenti i time se Peking pokušava zaštititi od štetnih vanjskih utjecaja.

Više od 40 američkih nevladinih organizacija, kao i čelnici Europske unije su poslali peticiju kineskim vlastima tražeći od njih da ne usvoje ovaj zakon, međutim bez uspjeha.

Kritičari zakona strahuju da njegovo usvajanje može zakomplicirati aktivnosti stranih NVO u Kini, te da će utjecati i na lokalne nevladine udruge koje financiraju inozemni partneri.

Strane NVO djeluju u Kini od ‘80-ih, ali za njih nikada nije bilo posebnog zakona i njihovo djelovanje je regulirano zakonima i propisima za poduzetnike. Pristaše zakona opravdavaju njegovu nužnost i traže da se ukloni pravni limb, jer mnoge nevladine udruge rade u određenoj sivoj zoni.  Prema njima, od donošenja zakona će imati koristi same NVO.

“Brz razvoj nevladinih organizacija zahtijeva preciznije reguliranje njihovih aktivnosti. Kineske vlasti su zabrinute kako održavati stabilnost trenutnog političkog sustava i ne žele vidjeti u provedbi scenarij “Obojenih revolucija”, za ruski Kommersant je izjavio Igor Denisov, viši istraživač na Institutu za istočnu Aziju i SCO.

Peking smatra da su prosvjedi u Hong Kongu  “orkestrirani iz inozemstva” i  nakon dolaska na vlast novog predsjednika Xi Jinpinga je u zemlji ojačala borba protiv stranih utjecaja. U studenom 2013. godine je Xi Jinping je najavio osnivanje posebnog Odbora za nacionalnu sigurnost koji vodi brigu o  unutarnjim i vanjskim prijetnjama. Upravo ta struktura je nakon mjeseci rasprava izradila prvu verziju zakona o radu stranih nevladinih organizacija.

Sudionici u raspravi u Kini su skrenuli pozornost na činjenicu da je kineski zakon sličan onom ruskom iz 2012. godine. Oba dokumenta su slijedila isti cilj – ograničiti sposobnost Zapada da utječu na unutarnju politiku Kine i Rusije, te da udruge koriste kao svoj alat za destabilizaciju geopolitičkih suparnika.

Kambodža protiv nevladinih udruga

Prekjučer se skupini zemalja koje uvode reda u radu stranih NVO pridružila i Kambodža. Naime parlament Kambodže je u atmosferi masovnih uličnih prosvjeda u ponedjeljak usvojio zakon o regulaciji nevladinih udruga i organizacija prenosi Bangkok Post.

Novi zakon o udrugama i nevladinim organizacijama zahtijeva obvezno izvješćivanje nevladinih organizacija državnim vlastima u Kambodži o financijama i dnevnim aktivnostima. Za prekršitelje zakona su predviđene razne kazne, od administrativnih pa sve do zabrane djelovanja i kaznenog progona.

Također se odlukom vlade pred sud mogu izvesti nevladine organizacije čije aktivnosti potkopavaju nacionalnu sigurnost, mir, stabilnost, nacionalni sklad, kulturu i tradiciju naroda Kambodže.

Stotine aktivista je u ponedjeljak sudjelovao u prosvjedu na ulicama Phnom Penha, glavnog grada Kambodže, u blizini zgrade parlamenta koja je sa svih strana bila okružena policijom, citirajući Bangkok Post prenosi portal War and Peace.

Okupilo se oko pet tisuća aktivista nevladinih udruga koje djeluju u Kambodži, jer novi zakon navodno ograničava “njihova prava i sposobnost za rad u punoj snazi”.

Sa svoje strane, predstavnici vlade Kambodže smatraju da je ovaj zakon ionako “vrlo mekan” prema nevladinim organizacijama. Glasovanju u parlamentu u ponedjeljak su prisustvovali samo članovi vladajuće stranke koji imaju apsolutnu većinu, dok je oporba bojkotirala glasovanje.

Indija također u ratu s nevladinim udrugama

Indijski premijer Narendra Modi je nedavno otkazao licence za oko 9 000 nevladinih organizacija (NVO) koje primaju strana sredstava i tako krše Zakona o inozemnom financiranju  (Foreign Contribution Regulation Act). Ovom je odlukom indijski premijer uzrokovao pravu pomutnju među  nevladinim udrugama, piše Business Standard.

Ovaj je potez od posebnog značaja jer su se na udaru našli “Nacionalni demokratski savez” koji prima pomoć od američkih agencija i Zaklade Ford, a zamrznuti su i računi međunarodne udruge “Greenpeace”.

U svojoj je odluci indijska vlada  priopćila da 10 343 nevladinih udruga nije podnijelo godišnja financijska izvješća  za period od 2009. do 2012.

Prema izvješćima, sve su nevladine udruge 16. listopada 2014. godine obaviještene da trebaju podnijeti svoja godišnja izvješća i navesti iznose stranih zaprimljenih sredstava, njihove izvore, za što su primljena i način na koji se strani novac koristio.

Od 10 343 nevladinih organizacija samo 229 je odgovorilo na upit indijskih vlasti.

Od ostalih nevladinih organizacija nije bilo odgovora, što je dovelo do otkazivanja licenci za rad za oko 9 000 nevladinih udruga.

Pozdravljajući napore Ministarstva unutarnjih poslova koje želi pojednostaviti volonterski sektor, Harsh Jaitli, izvršni direktor, Mreže volonterske  akcije u Indiji, krovna organizacija nevladinih organizacija, rekao je da bi mnoge od ovih organizacija mogle postati biti zatvoren i da ih je važno ukloniti.

“No, ovo su se odlukom na udaru našle i  istinske nevladine udruge. Odjel koji provodi Zakon o inozemnom financiranju  nema točne podatke o nevladinim organizacijama i često ne radi na transparentan način. Ovaj neprijateljski pristup je loš za društvo i državu “, dodao je ogorčeni Harsh Jaitli.

Kiren Rijiju, ministrica unutarnjih poslova Indije, ranije je rekla da vlada zabranjuje rad 69 nevladinih udruga koje se financiraju iz inozemstva.

U siječnju ove godine je indijska vlada  zatražila od banaka “da osiguraju da se ima uvid u sve tokove novca koji teku od donatorskih agencija prema bilo kojem pojedincu, udruzi ili organizaciji, te da o tome izvijeste Ministarstvo unutarnjih poslova”.

Business Standard prenosi kako su strane donatorske agencije koje se stavljaju u kategoriju posebnog financijskog nadzora:

1. Danish International Development Agency (DANIDA)

2. Danish Institute of Human Rights (DIHR)

3. Catholic Organization for Relied and Development Aid (CORDAID)

4. Dan Church Aid (DCA)

5. Mercy Corps, USA

6. Inter Church Peace Council _ Pax Christi (IKV- PC) , Netherlands

7. HIVOS, Netherlands

8. ICCO Stretegische Samenwerking (ICCO), Netherlands

9. Green Peace International

10. Climate Work Foundation (CWF), US

Praksa za rad NVO u svijetu

Ruski Kommersant podsjeća da je u Sjedinjenim Državama 1938. godine donesen Zakon o stranim agentima kojim se zahtijevala registracija bilo koje osobe koja “sa znanjem ili bez služi promicanju interesa strane države”. Od 1966. godine su u Americi “inozemni agenti” osobe ili organizacije koje su izravno uključene u aktivnosti “za ili u ime inozemnog obrazovanja i dužni su objaviti svoje aktivnosti i izvore financiranja”.

U Francuskoj su neprofitne organizacije u slučaju inozemne financijske pomoći dužne tražiti dopuštenje Ministarstva unutarnjih poslova, koji mogu dobiti tek nakon administrativne provjere organizacije.

Venezuela je zabranila strano financiranje organizacija uključenih u aktivnosti oko političkih i ljudskih prava. Ako dobije bilo kakvu financijsku pomoć iz inozemstva, primatelj je dužan platiti kaznu dva puta primljenog iznosa, a čelnik organizacije je lišen prava na političku aktivnost u trajanju do osam godina.

U Izraelu su svaka tri mjeseca sve nevladine organizacije dužne prijaviti sredstva primljena iz inozemstva. Također moraju informirati javnost o primljenim inozemnim donacijama u obliku u brošura i letaka, da javno govoriti o projektima s inozemnom financiranjem.

U Egiptu je dobivanje sredstva bilo kakve udruge i zaklade iz stranih izvora moguće tek nakon konzultacija s vladom. U slučaju povrede čelnik udruge može biti uhićen do šest mjeseci.

U Etiopiji nevladine udruge mogu primati inozemne donacije u iznosu ne više od 10% ukupnih subvencija.

Sličan ruskom zakonu imaju Kirgistan, Kazahstan i Tadžikistan. U Ukrajini je ranije također postojao sličan zakon, ali je nakon mjesec dana otkazan.

Prošle godine je zamjenica američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja, Victoria Nuland, priznala da je priprema takozvanog “EuroMaidana” u Kijevu američku administraciju stajala 5 milijardi dolara, novac koji je uglavnom isplaćivan upravo nevladinim udrugama. Srećom je “ukrajinski poučak” ipak imao nekakvog učinka, iako ne u Hrvatskoj i regiji.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close