Brojni su primjeri pravnika u bh. političkim strankama koji radi političkog interesa zanemaruju zakonske propise i izvrću činjenice.
Dok čekamo da neka od parlamentarnih stranaka sazove novi sastanak na kojem će se nastaviti težiti ka nemogućem rješenju izmjena Izbornog zakona BiH u javnosti i dalje imamo priliku slušati manipulacije i izvrtanje činjenica. Narodski bi se to opet moglo reći, bez umotavanja u celofan, pravljenje naroda budalama.
Dok u raznim javnim nastupima sve stranke koje su prethodni vikend provele u Neumu pokušavaju objasniti svoju verziju priče, te dočarati sluđenim građanima ko je kriv za propast pregovora, ko je imao maksimalističke zahtjeve i ko je tražio da ga se zakonom učini politički vječnim, predstavnici HDZ-a BiH koriste priliku da po ko zna koji put u javnosti iznesu netačnu tvrdnju – da su pojedini članovi Centralne izborne komisije BiH (CIK) nezakonito imenovani.
Naravno, ovo nije ništa novo, ova je mantra koju kadrovi HDZ-a, SNSD-a i njihovih priljepaka vrte još od imenovanja novih članova CIK-a BiH.
Bacanje profesije pod noge
Neki bi rekli ništa novo i to je tačno. Ništa novo nema u tome da članovi političkih stranaka i njihovi šefovi zamajavaju građane, koriste opšte nepoznavanje pravnih, ili drugih normi u narodu, pa tako svojim konstantnim ponavljanjem neistina pokušavaju u javnosti stvoriti neke drugačije poglede na činjenice. Poglede koji samo njima idu u prilog, a zdravom razumu nikako. Mnogo je teza na kojima političari u Bosni i Hercegovini istrajavaju po principu “100 puta izgovorena laž jednom će postati istina”, a jedna od tih teza je i ta da su članovi Centralne izborne komisije izabrani nezakonito.
Bezbroj puta su to ustvrili lideri HDZ-a i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik, ali i njihovi vjerni pratioci, entitetski predsjednici Željka Cvijanović i Marinko Čavara.
Predsjednik Federacije BiH je u svom zanosu sredinom 2020. godine čak kazao da je imenovanje članova CIK-a protivdržavni čin kojim se ruše osnovne institucije demokratije i rekao da se želi upravljati izbornim procesom.
“Ako se to želi sprovesti na nezakonit način, onda ulazimo u vrlo opasnu zonu nepoštivanja Ustava i zakona”, izjavit će Čavara.
Iste godine je Cvijanović kazala da će izbor članova CIK-a ostati kao tamna mrlja, te ponovila kako nisu izabrani u skladu sa zakonskim procedurama.
Ako se na neki način neznanje i nepoznavanje pravnih propisa može tolerisati onima koji nisu iz pravne struke, iako bi i oni trebali čitati zakone s obzirom na funkcije koje obavljaju, postavlja se razumno pitanje šta je sa stranačkim kadrovima koji su po struci pravnici. Razumno bi bilo vjerovati da čovjek koji je pravnik nema problem da iščitava zakonske propise. Ako se vodimo tezom da pravnici čitaju propise, onda se pitamo zbog čega bacaju profesiju pod noge? Pitamo se gdje je tu moral? E, kada ulazite u političku stranku u Bosni i Hercegovini, uglavnom moral ostavljate na čekanju, pod uslovom da ste ga uopšte i imali.
Tako je postala sve češća pojava da se pravnici u politici bave izigravanjem propisa i normi. Jedan od njih je Milan Petković, potpredsjednik Ujedinjene Srpske i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske. On za sebe kaže da je deset godina radio u advokaturi.
“Za nas je bilo mnogo više sporno izbor članova Centralne izborne komisije koji je bio takav kakav je bio i koji je bio nezakonit, prema mišljenju pozicije u Republici Srpskoj. Sada su izabrani potpuno mimo konkursa i ono što nije sporno je da su to stranački ljudi, koji su prije toga bili na listima, konkretno u PDP-u”, kazao je Petković sredinom decembra prošle godine gostujući u emisiji Plenum na FTV-u.
Ono što je ostalo upečatljivo da Petkovića nije ispravio ni drugi gost u studiju, Mirsad Čamdžić, potpredsjednik Naše stranke.
Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i zastupnica ove stranke u državnom Parlamentu, još jedna je pravnica u politici koja ignoriše pravne propise.
I ona je svojevremeno u više navrata tvrdila da pojedini članovi CIK-a nisu izabrani zakonito i takve stavove zastupala po stranim ambasadama u BiH.
Posljednji u nizu pravnika koji ne mare za zakonske propise je Bariša Čolak, HDZ-ov delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Čolak je i bivši federalni i državni ministar pravde. On je jučer također rekao da je izbor članova CIK-a nezakonit.
“Mi imamo i dodatni problem sada koji usložnjava čitavu tu situaciju oko članova CIK-a. Način njihovog izbora sigurno nije napravljen na zakonit način”, kazat će Čolak gostujući na FTV-u.
No, da ne bi sve ostalo na monolozima političara kojima se manipuliše građanima i kreira javno mnijenje, morat ćemo da zavirimo u zakonske propise.
Naime, Član 2.5 Izbornog zakona BiH na vrlo jasan način propisuje da, ako se ne dostavi lista kandidata za članove CIK-a u roku od 30 dana prije isteka mandata aktuelnim članovima CIK-a, njih može predložiti i imenovati Zastupnički dom Parlamenta BiH.
(7) Komisija za izbor i imenovanje dužna je dostaviti listu kandidata Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine najkasnije 30 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH.
(8) U slučaju da član Centralne izborne komisije BiH ne može obavljati funkciju, iz razloga utvrđenih članom 2.15 ovog Zakona, Centralna izborna komisija BiH obavještava Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u tom slučaju imenuje novog člana iz reda istog konstitutivnog naroda, uključujući i ostale, iz kojeg je bio prethodni član. Novi član imenuje se sa kandidatske liste koju je dostavila komisija za izbor i imenovanje.
Svjesno plasiranje laži
Sredinom 2020. godine, sam izbor je pojasnio i član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović.
“Ovdje imamo potpuno pogrešno, svjesno plasiranje lažne vijesti i teze da je to nelegalan izbor. Praksa je takva da sud ne može raditi drugačije od zakona. Imam u vidu pet ranijih presuda po istom pitanju. Ne može se desiti da sud donese šestu presudu koja će biti suprotna. Radi se o istim presudama, o imenovanju i razrješenju članova. Sud je tačno utvrdio, procedura izbora je takva da se raspiše konkurs, dostavi lista parlamentu 30 dana prije isteka mandata. Ako se ne dostavi, onda će Predstavnički dom izvršiti izbor bez liste kandidata. Sada se to desilo, bila je namjerna politička opstrukcija, da ne radi Parlament godinu dana, da ne radi Komisija. Kada je počela da radi, Parlament je izabrao članove. Potrebno je samo pročitati ovaj član Zakona”, pojasnio je Arnautović.
Ko voli čitati, sve odluke Suda BiH o kojima govori Arnautović, može pronaći na web stranici CIK-a.
Jasno je, dakle, da, kada uđu u politiku, pojedinci ne mare za struku, za znanje koje su stjecali na fakultetima. Bitan je samo cilj političke stranke i ništa više.
ADEM DŽAFEROVIĆ / Buka.ba
