Moore: Krajnje je vrijeme za izmjenu Izbornog zakona

Šef Misije OSCE-a u BiH za “Avaz”

Dobro je da se ovaj put prave koalicije kako bi se došlo do konkretnih rezultata u funkcioniranju vlasti, kaže u razgovoru za “Dnevni avaz” američki diplomata Džonatan Mur (Jonathan Moore), šef Misije OSCE-a u BiH. On je govorio o novoj koaliciji Stranke demokratske akcije i Saveza za bolju budućnost, vlasti, kao i o koracima koje sada naša zemlja i lideri trebaju napraviti na putu ka Evropskoj uniji te je istakao potrebu saradnje svih u vlasti na provedbi reformskih procesa.

Dobro ili loše

Mur se osvrnuo i na Dejtonski mirovni sporazum i njegove učinke, a istakao je i važnost izmjene Izbornog zakona u BiH, uprkos ocjeni da je riječ o kompliciranom procesu.

Kako gledate na novu koaliciju SDA i SBB-a, koja već donosi zakone u Federaciji BiH i, kako se očekuje, deblokira njeno funkcioniranje? 

– Nije na meni da kažem je li to dobro ili loše. Ono što bih istakao kao dobro jeste činjenica da se vode razgovori o koalicijama prije svega kako bi se, umjesto do zastoja, došlo do konkretnih rezultata u funkcioniranju vlasti. Situacija u BiH takva je da se iz izabranih stranaka mora formirati koalicija ili koalicije na raznim nivoima. Formiranje tih koalicija jeste pitanje i odgovornost za političke stranke i izabrane čelnike.

Jasno da ne možete govoriti detaljno o političkim strankama, ali šta bi, prema Vašem mišljenju, donio ulazak SBB-a u vladajuću koaliciju? 

– Podrška koju je SBB dobio na izborima pokazuje da građani prije svega očekuju da će SBB ispuniti svoja predizborna obećanja. To je velika odgovornost, ali smatram da ozbiljne političke snage moraju prihvatiti tu odgovornost. Pozdravljam spremnost SBB-a da razgovara s ostalim strankama. Prioritet svake vlasti trebao bi biti isti – bolji život svih građana u BiH.

Na koje reforme mislite konkretno?

– Ako me pitate konkretno, smatram da je krajnje vrijeme da se ubrza proces provedbe svih neophodnih reformi, u spektru od izborne reforme, preko nužno potrebne reforme obrazovanja, do povećanja odgovornosti javnih zvaničnika prema narodu. Slažem se da to nije nimalo lak proces, ali smatram da su vlasti u BiH dobile povjerenje građana upravo kako bi provele ove reforme i time omogućile bolje sutra za BiH. Stoga građani imaju puno pravo da pozivaju na odgovornost onih kojima su ukazali to povjerenje.

Burne polemike vođene su o izvještaju o radu Tužilaštva koji pravi sutkinja Džoana Korner (Joanna) za potrebe OSCE-a. Bilo je problema u vezi sa saradnjom u tom pogledu s Državnim tužilaštvom. Kada se može očekivati da izvještaj bude gotov? 

– Ne bih to nazvao problemima, radije trenutnim nesporazumom. Zahvalni smo svim pravosudnim institucijama na spremnosti da nam izađu ususret u vezi s nezavisnom analizom u predmetima procesuiranja ratnih zločina koja će biti gotova do kraja godine.

Radna grupa

Formirana je Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona BiH. Postoji li u BiH politička volje da Izborni zakon bude izmijenjen?

– Ta radna grupa, istina, još se nije sastala, ali ja očekujem da će se ubrzo sastati. Izmjena Izbornog zakona kompliciran je proces, ali vjerujem da će Radna grupa krenuti u realizaciju tog procesa što prije i da će se sastati i s nama, naravno. Mi već niz godina imamo saradnju s Centralnom izbornom komisijom (CIK) BiH. Sa strane CIK-a već smo vidjeli, čini mi se, 27 preporuka i prijedloga mogućih promjena. Na svim nivoima spremni smo pružiti konkretnu podršku.

Ograničenja i učinci Dejtona

– Učinci Dejtona vidljivi su na svakom koraku – i oni pozitivni, a i oni manje pozitivni. Svakako postoje i očigledna ograničenja Dejtona. To se najjasnije vidi u predmetu „Sejdić – Finci“. Ljudska prava građana koji ne spadaju u tri konstitutivna naroda također moraju biti zaštićena. Za BiH Dejton već 20 godina predstavlja okvir koji je donio i održao mir. Iako je daleko od savršenog, on je uspio tamo gdje su svi drugi pokušaji propali i Dejtonski ustav će nastaviti biti okosnica BiH, njenih entiteta i njenih građana.

Dejtonski ustav od samog je početka ostavljao mogućnost izmjene u skladu s političkim dogovorom. Bilo kao dio procesa regionalne integracije, ili na drugi način, Ustav mora biti promijenjenu skladu s dogovorom svih relevantnih strana

Autor: A. NUHANOVIĆ – avaz.ba