Potrošeno 33 miliona, a mladi bez posla

Na Program sufinansiranja zapošljavanja mladih u FBiH u sedam godina potrošena su oko 33 miliona KM, a da on nije pomogao najugroženijim kategorijama mladih.

Takođe, nije prilagođen potrebama na tržištu rada, dok se dešavalo da su novac dobijali poslodavci koji nisu ispunjavali kriterije, stoji to u nalazima Ureda za reviziju institucija u FBiH koji je uradio reviziju učinka upravljanja programom sufinansiranja zapošljavanja mladih, koji realizuju federalni i kantonalni zavodi za zapošljavanje.

“Nisu korištene relevantne informacije i parametri pri planiranju i dizajniranju programa kao što su podaci o tržištu rada. Cilj i kriteriji programa su nejasni i neprecizni. Raspodjela sredstava po kantonima nije vršena u skladu sa stanjem na tržištu rada. Zavod za zapošljavanje FBiH proveo je minimalne mjere informisanja o programu”, naveli su federalni revizori u nedavno objavljenom izvještaju.

Napomenuli su da u FBiH mladi sa srednjim i nižim stepenom obrazovanja čine čak 91 odsto ukupno nezaposlenih mladih, te da je zabrinjavajuće što se posao u prosjeku traži duže od tri godine. Ipak, program je preferirao mlade sa visokom stručnom spremom, za čije je sufinansiranje zapošljavanja trebalo duplo više novca nego za one sa srednjom, a i mladi sa VSS nisu u Strategiji zapošljavanja FBiH izdvojeni kao teže zapošljiva kategorija. Takođe, veliko učešće u programu imali su ekonomisti i pravnici te mladi koji su nezaposleni manje od godinu dana.

“U službama za zapošljavanje dato je obrazloženje da je razlog većeg učešća mladih sa VSS nedovoljan broj zahtjeva za mlade sa SSS. Revizija je konstatovala da je u ZDK najviše bilo zahtjeva za mlade sa SSS, a odobreno je samo 22 odsto od ukupnog broja, dok je za VSS odobreno 72 odsto. Da je postupljeno obratno, zaposlilo bi se 30 osoba više sa uštedom od 160.000 KM”, ukazali su revizori.

U izvještaju je istaknuto da je model za raspodjelu novca po kantonima neefikasan, jer nije osigurano da novac bude usmjeren tamo gdje je najpotrebniji već tamo gdje ima najviše zaposlenih, što ne stimuliše slabije razvijene ili regije sa većom stopom nezaposlenih mladih.

“Kao rezultat nedovoljnog praćenja poslodavaca dešavalo se da isti poslodavci imaju mogućnost da dobiju sredstva za zapošljavanje iz više izvora i u više navrata. Odsustvo praćenja saradnje sa poslodavcima ostavlja im mogućnost da koriste program za trajno finansiranje radne snage”, stoji u izvještaju.

Navedeno je da je omogućeno učešće u programu poslodavcima koji se nisu prijavili na javni poziv kao i onima koji nisu ispunili kriterije, a ovakvi su slučajevi zapaženi u Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom i Sarajevskom kantonu.

Program zapošljavanja mladih se provodi od 2003. godine. Od tada pa do kraja 2010. godine programom je odobreno oko 33 miliona KM bespovratnih sredstava i zaposleno je oko 4.000 osoba. Nije utvrđeno koliko je mladih i ostalo da radi nakon što je istekao period sufinansiranja njihovog zapošljavanja. Međutim, revizori su u izvještaju naglasili da je većina mladih, iako kriteriji daju prednost poslodavcima u privredi i proizvodnji, kroz program zaposlena u javnom sektoru, gdje je manja mogućnost trajnog zaposlenja, jer je uglavnom riječ o budžetskim korisnicima.

“Ovo potvrđuje i anketa u kojoj se najveći broj poslodavaca, koji nisu ili neće zadržati osobu u radnom odnosu, odnosi na poslodavce iz javnog sektora, zbog nedostatka odobrenih budžetskih sredstava”, ističu revizori.

Kao primjer su naveli Unsko-sanski kanton, gdje je 70 odsto novca usmjereno na poslodavce iz javnog sektora i gdje su mladi sa VSS učestvovali sa 55 odsto, iako je stopa njihove nezaposlenosti tri odsto. Revizija je uočila i da je 82.200 KM dodijeljeno bolnici u Bihaću za zapošljavanje 12 diplomiranih pravnika i ekonomista, bez ijednog medicinskog radnika, čije zapošljavanje zavisi o medicinskim ustanovama.

Revizori su ukazali da je pozitivno da je 59 odsto poslodavaca, koji su zaposlili mlade kroz program, zadržalo ili planira zadržati osobu u radnom odnosu, ali je stvar u tome da bi njih 43 odsto svakako zaposlilo mladu osobu, i bez učešća u programu.

U Zavodu za zapošljavanje FBiH u petak nisu bili u mogućnosti dati komentar.

ekapija

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close