I ove godine ćemo svjedočiti BiH koja nezaustavljivo galopira ka neviđenom ekonomskom prosperitetu i BiH koja i dalje tone u ponor ostajući zarobljena na začelju regiona i Evrope.
Naravno, sve zavisi da li informacije o ekonomskoj situaciji i životu u Bosni i Hercegovini prikupljamo od medija naklonjenih vlasti ili stvari sagledavamo na realnim osnovama.
Ono što je stvarnost ove zemlje je činjenica da smo već godinama jedna od najgorih privreda Evrope, da nam ljudi masovno odlaze, da smo tržište bez kvalifikovanih radnika, da nam izvoz konstantno kaska za uvozom, da smo zemlja malih plata i još manje potrošnje, sa crnim ekonomskim predviđanjima svih relevantnih institucija.
Koliko je BiH zaglibila najbolje govore podaci koji su u prethodnom periodu objavljani:
Uz ovakvu startnu poziciju teško je očekivati da će i u 2020. godini biti nešto bolje.
Sa tim se slažu i ekonosmisti sa kojima smo razgovarali, a koji su za naš portal izdvojili neke od najvećih izazova za BiH na polju ekonomije u ovoj godini, kao i njihova predviđanja šta će nam to donijeti 2020. godina.
Ekonomista Predrag Duduković navodi da je BiH u teškom ekonomskom stanju do kojeg je došlo usljed dugogodišnje nebrige i ignorisanja mnogobrojnih problema, ali i katastrofalnih poteza.
On je naveo da će u ovoj godini glavni preduslov za pokretanje razvoja i stavljanja ekonomije u prvi plan biti politička volja. Koja, kako je naveo, nije baš pokazana u proteklom periodu, a još teže je očekivati da će u narednom.
„Ekonomska situacija nije na zavidnom nivou i to nije problem samo prošle godine, već se godinama stvaralo ovakvo stanje. Ako razgovaramo o životnom standardu građana, mi uzmemo prvo prosječnu platu koja je 900 KM i koja je medijalna plata, nekakva sredina. Ali, ako govorimo o pravoj plati u realnom sektoru, od koje većina ljudi živi, mi vidimo da je ona puno manja i da nije na nivou na kojem bi trebala biti“, rekao je Duduković pokušavajući predočiti trenutno stanje u BiH.
On navodi da je do ovakve stuacije dovelo više faktora.
„Prvi je sigurno politička situacija. Ako posmatramo BiH vidimo da je tek sada formiran Savjet ministara i da imamo zaostatak od godinu dana. Svi procesi koji su trebali da se dešavaju na nivou BiH, a koji bi povukli i dešavanja na entitetima su izostali i to je jedan od razloga koji je onemogućio neka značajnija poboljšanja na ekonomskom planu. Što se tiče nekog narednog perioda, ako se samo usredsredimo na 2020. mislim da neće biti nekih značajnih poremećaja, jer je ovo izborna godina i ona će proteći u političkim problemima, a mnogo manje će se pričati o ekonomiji. Jer, treba dobiti izbore koji se najlakše dobijaju ako se zahuktava politička situacija i otežava političko stanje i to je jedan recept koji političari koriste dugi niz godina i na osnovu kojeg dobijaju izbore. Nikada ni jedna vlast nije dobila izbore na bazi ekonomskog programa, tako da će vjerovatno i ove godine taj ekonomski program oporavka biti u drugom planu. Zbog toga ne možemo ništa značajnije očekivati ni u smislu povećanja životnog standarda u 2020. godini“, rekao je Duduković za BUKU.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić navodi da je bitno naglasiti da će BiH vrlo vjerovatno imati manju stopu rasta u odnosu na predviđenu sa početka prošle godine, kada se uobičajeno predviđaju visoke stope. On navodi da će to vjerovatno biti 2,4 ili 2,5 odsto.
„Ne vjerujem da ćemo dostići ni stopu rasta od 3 odsto, a bitno je naglasiti da se početkom godine izbacuju optimitične stope ekonomskog rasta. Ali za BiH je pravilo da se te stope tokom godine spuštaju.“
„Iz protekle godine je ostalo dosta repova“, rekao je Čavalić za naš portal.
„Imamo mnogo aktivnosti iz akcionog plana Reformske agende 1. Tu je i dosta štur dokument Reformske agende 2 na kojem se nije mnogo radilo. Dosta toga je ostalo. Pored toga mi imamo i mnogo problema sa izvozom. Tu su barijere sa Kosovom i tek ćemo vidjeti koliki je tu pad. A vidjećemo i koliko zavisimo od kretanja u EU, jer blaga naznaka recesije koja je bila prošle godine u Njemačkoj je uzdrmala izvoz u BiH prema toj zemlji. Tako da rasta neće biti ni u ovoj godini“, rekao je naš sagovornik.
On je na pitanje o predviđanjima za 2020. godinu, odgovorio nešto drugačije. Kako kaže, mnogo bitnije od očekivanja i namjera šta uraditi u ovoj godini jeste šta je to što se mora spriječiti.
„To je ekonomski populizam. Posebno ako znamo da je kraj 2019. godine označen kao vrijeme velikog rasta ekonomskog populizma. Imali smo priliku da svjedočimo velikom broju ovakvih populističkih inicijativa poput dizanja stope PDV-a, potencijalna diferencijacija, naglo zakonsko dizanje minimalne plate… Manje se diskutovalo o diranju valutnog odora, ali bilo je i tih priča koje su takođe populizam. Ono što je bitno jeste da se taj ekonomski populizam u sferi politike prenese u 2020. godinu u vidu konkretnih akcija i odluka. Prvenstveno mislim na dizanje stope PDV-a što bi bilo katastrofalno i smanjilo bi naše mogućnosti za bilo kakav ekonomski rast i učinilo bi mane konkurentnu našu ekonomiju“, rekao je čavalić za BUKU.
On navodi da u 2020. godini možemo očekivati blago povećanje prosječnih plata, ali da je to zanemarivo.
„Nastaviće se trend odlaska, posebno mladih osoba. Ako uzmemo u obzir da Njemačka treba još više radne snage i da se liberaliziralo tržište rada vidimo u kom pravcu idemo. Mi realno nemamo nikakve instrumente ni mogućnosti da zaustavimo taj trend. Međutim, moguće je da će poslodavci lobirati sve više da se olakšaju uslovi za dobijanje radne dozvole za rad u BiH. To znači da ćemo u 2020. pa nadalje postati zemlja koja izvozi visokokvalifikovane domaće radnike, a koja za vlastite potrebe uvozi niskokvalifikovanu radnu snagu sa istoka. Tu ne mislim na daleki istok, već sve što je istočnije od BiH. Tako da još uvijek ona narodna „ko će raditi ako svi odu“ neće zaživjeti. Bar ne u ovoj godini“, rekao nam je Čavalić.
Iako je kalendarski nastupila nova godina, još uvijek nisu dostupni svi statistički podaci za cjelokupnu 2019. godinu.
Ipak, oni dostupni podaci pokazuju da je 2019. godina bila možda i ekonomski najslabija u poseljednjem desetljeću, tvrdi naš sugovornik.
“Iako će neki reći da imamo ‘rekordno visoku zaposlenost i nisku nezaposlenost’, treba ipak istaći da je veliki broj naših građana u posljednjih par godina napustio državu u potrazi za boljim životom, a ne samo radom. Ipak, prognoze analitičara vezano za ekonomski rast u 2019. godini su se zadržale na 2.2%, a nešto malo više od strane MMF-a. Usporavanje ekonomije je posljedica prije svega vanjskih faktora poput pada vrijednosti turske lire, usporavanje ekonomije Njemačke, recesija koja se desila u Italiji i pad izvoza na tržište Kosova zbog uvođenja 100% carina. Pored vanjskih faktora, na usporavanje je uticao i niz unutrašnjih faktora poput zaustavljanje rada Aluminija i Rafinerije u Brodu, te problemi u poslovanju GIKIL-a. Kao posljedica ovih faktora, naš izvoz je opao za 344 miliona, a uvoz porastao za 150 miliona KM u periodu januar – novembar u odnosu na isti period prošle godine. Za period januar – oktobar, industrijska proizvodnja je također zabilježila pad i to -5,6%, što je ostavilo značajnog uticaja na našu ekonomiju. Ne treba zaboraviti da smo u 2019. godini dobili i 17.602 nova penzionera, što predstavlja neto povećanje, čime se stvorio dodatni pritisak na održivost fondova”.
Ipak, ono što je zabrinjavajuće, prema mišljenju našeg sugovornika, jesu trendovi iseljavanja.
“Projekcije i za ovu 2020. godinu su slične, jer su analitičari mnogih banaka prognozirali ekonomski rast od svega 1,9%. Bojim se da smo zakasnili 5-6 godina sa ulaganjem u infrastrukturu, jer BiH više nema građevinske operative da može absorbovati kredite koji se dižu za navodnu cestogradnju.”
Da se struka pita umjesto politike, onda prvo što bi uradila jeste vraćanje nade u bolji život, kroz niz pozitivinih primjera da je moguće nešto promjeniti u ovom mandatu.
“Nakon toga progresivni dio struke bi pokrenuo hitne poreske reforme, koje bi drastično smanjile poreska opterećenja, kako na rad, tako i na potrošnju. Prvo bi bilo potrebno smanjiti doprinose na najviše 25% bruto primanja, ukinuti porez na dohodak na plate do 1.000 KM, omogućiti bržu i lakšu registraciju firmi, za nekoliko dana, olakšati i proceduru zatvaranja firmi, dograditi poreske zakone sa stimulativnim sistemom nagrađivanja, jer naši zakoni poznaju samo kažnjavanje, te omogućiti poreska rasterećenja za prva zaposlenja, kako mladih, tako i za one koji su dugotrajno nezaposleni. Potrebno je razmisliti i smanjivanju stope PDV-a na 15%, te produženju roka za uplatu poreza, kako bi se dodatno popravio poslovni ambijent”, rekao je Hadžić za buku i naglasio da BiH nema nažalost više vremena i da ćemo biti prinuđeni za radikalne ekonomske poteze, zbog razmjera iseljavanja i stare strukture radne snage. Posebno ako znamo da ubrzo više nećemo imati stvarno nezaposlenih osoba, a projekcije od prije godinu dana se ostvaruju da nam dolazi 80.000 novih penzionera u narednih pet godina.
Buka
