Naučnici na post gledaju kao na prirodni fenomen bez kojeg nema zdravog i ispravnog života. Kod liječenja mnogih bolesti post se pokazao dosta uspješnom metodom, u prvom redu kod gojaznosti.
Da gojaznost postaje veliki problem u BiH potvrđuje i istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 2000. do 2009. godine, prema kojem se nalazimo na šestom mjestu u svijetu po debljini građana. Imamo čak 62,9% pretilih.
Islamski (medicinski) post privukao je pažnju velikog broja medicinskih stručnjaka na Zapadu. Dr. Dewey je napisao knjigu Iscjeljujući post, a o postu su pisali i dr. Holbrook, Shelton, H. Lutzner i drugi. Čuveni liječnik postom, dr. Riedlin, s pravom je nazvao post „operacijom bez noža“.
Sa zdravstvenog aspekta koristi posta su sljedeće:
- Olakšava se napor želucu pomoću kojeg vrši procese probave
- Vrši se izbacivanje otpadaka i nagomilanih otrova iz organizma
- Smanjuje se težina i tope nagomilane masnoće, jer post sam po sebi liči dijeti ili posebnom režimu ishrane
- Pruža se prilika ćelijama organizma i njegovim žlijezdama da svoje funkcije vrše na najpotpuniji način, posebno kada je u pitanju želudac, jetra i crijeva. Bubrezima i mokraćnom sistemu daje se odmor neko vrijeme od izbacivanja otpada i stalnih izlučivanja
- Zaštita od masnih taloženja i taloženja masnoće u arterijama, te njihova zaštita od začepljenja
- Smanjeno jedenje potpomaže brže kretanje i aktivnost, te na taj način djeluje protiv tromosti i lijenosti koja nastupa nakon što se u organizam unese hrana
- Također, post je koristan u rekonstrukciji i obnovi tkiva i ćelija organizma
- Nakon posta tijelo reagira na svaki gram hrane. Umjereni konzumenti, česti isposnici imaju fin, produhovljen izraz lica
- Studija Sveučilišta Southern California pokazala je da suzdržavanje od jela i pića usporava razvoj i rast tumora, a neki karcinomi su u potpunosti nestali kombinacijom kemoterapije i posta
Za prva tri dana posta naše tijelo počinje živjeti na vlastitim rezervama. Kada organizam nema potrebnu hranu, posebno bjelančevine i masti, on će izgorjeti i probaviti vlastita tkiva u procesu same probave. Za vrijeme posta, dok se stare ćelije i bolesna tkiva razgrađuju i izgaraju, podstiče se i ubrzava izgradnja novih zdravih ćelija.
Istraživanja su pokazala da je fizičko stanje osobe koja posti, u periodu između zore, pa sve do zalaska sunca, bolje nego one osobe koja ne posti. To je zbog postizanja veće tjelesne izdržljivosti za fizičke napore, kao i bolji rad srca, cirkulatornog sistema, probavnog trakta, respiratornog sistema i svih drugih tjelesnih sistema tokom posta.[1]
Poznato je da post topi masti u tijelu što povećava procenat slobodnih masnih kiselina u krvi. Ove kiseline postaju najveći izvor energije za postača umjesto glukoze koja je uobičajeni izvor energije. To pomaže u smanjenju potrošnje glikogena u mišićima i jetri postača kada on uloži neki veći napor. Ovo, također pomaže kontroliranju razine glukoze u krvi, čije pomanjkanje vodi osjećaju potpune iscrpljenosti.[2] U toku posta osjetan je porast broja korisnih hormona (endorfina) koji pojačavaju tjelesne aktivnosti i smanjuju osjećaj iscrpljenosti.
Naučnici se slažu da zahvaljujući postu tijelo usmjerava energiju s varenja hrane na druge značajne aktivnosti: zacjeljivanje rana, intelektualni rad i svladavanje bolesti.
Studije su pokazale da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana. Poslanik Muhammed, s.a.v.s., direktno nam ukazuje da „onaj ko posti ramazan i iza njega šest dana mjeseca ševvala, bit će nagrađen kao da je postio cijelu godinu“. Nauka je dokazala da onaj ko isposti trideset i šest dana u godini, uklanja iz svog tijela otrove koji se nagomilaju tokom cijele godine.
S aspekta duhovnog zdravlja, post sputava duševne prohtjeve i strasti, pospješuje razboritost uma, jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabog promišljanja. Postom jačamo volju i navikavamo se na strpljenje.[3]
Allah Uzvišeni i Slavljeni propisao je post mjeseca ramazana koji je ujedno jedan od stubova islama, a Poslanik, s.a.v.s., nas je podučio i drugim vrstama posta koje možemo praktikovati tokom cijele godine.
Treba dodati i da post ima lijepe duševne refleksije na postača koje se u punom sjaju ispoljavaju blagošću osjećanja, velikodušnošću i duhom ljubavi. Poslanik, s.a.v.s., je opisao post kao jedan od najpohvalnijih ibadeta, jer se ovim ibadetom postiže tjelesno očišćenje, ali i duševno, jer post suzdržava dušu od ružnih riječi i djela. Psihoterapeut Martin Kojc u svojoj je knjizi napisao da post omogućava duhovnu transformaciju čovjeka, jer ga post „oslobađa zamišljenih materijalnih veza i doprinosi da živi u skladu s duhovnim sferama.“
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.w.s., rekao: „Svako čovjekovo (dobro) djelo umnogostručuje se od deset do sedam stotina puta. Allah Svevišnji rekao je: „…osim posta, jer post je Moj, i Ja za njega (posebno) nagrađujem. On ostavlja strasti i hranu zarad mene.“ Postač ima dvije radosti: radost iftara i radost susreta s Gospodarom svojim. Zaista, zadah is usta postača bolji je Allahu od mirisa mošusa.“[4]
Piše: Resul S. Mehmedović
Bilješke:
[1] Zaglul en-Nedždžar, Nadnaravnost sunneta, Bužim, Sarajevo, 2008., str. 103.
[2] Ibid. str. 104.
[3] Grupa autora, Mjesec ramazana počinje – vodič kroz islamski post, Tugra, Sarajevo, 2009.
[4] Bilježe Buharija (7492), Muslim 164 (1151), Tirmizi (766) i Nesai (4/162)
Dialogos.ba
