Kada je u proljeće 2020. godine pandemija koronavirusa stigla u BiH, u javnosti je kreirana predstava da država ne daje dovoljnu podršku privatnim firmama.
U kreiranju takve priče najglasnije su bile one firme koje su imale prijavljenu višemilionsku dobit, a cilj pritiska je bio prebaciti čitav teret krize na državu i osloboditi poslodavce bilo kakve odgovornosti, za eventualno otpuštanje radnika.
Od države se, dakle, tražila apsolutna novčana podrška privatnom sektoru, a paralelno se kreirala predstava kao da vlasnici privatnih firmi nemaju nikakve resurse, te shodno tome nemaju nikakvu obavezu prema svojim radnicima. Sva odgovornost se prebacila na državu, nerijetko u tonu ucjena: ili ćete dati sve što tražimo, ili ćemo otpustiti radnike!
Ovdje treba naglasiti da je u tom momentu 20 vodećih privatnih firmi, koje posluju u Federaciji, prijavilo ukupno više od pola milijarde maraka dobiti. Samo 13 njih ostvarilo je dobit od čak 488.030.537 KM.
Drugi na toj listi bio je Bingo d.o.o. Tuzla sa tadašnjom dobiti od 93.400.186 KM.
Dvije godine kasnije u momentu kada su cijene hrane drastično porasle Bingo se našao na listi srama kao jedna od firmi koje su paniku građana iskoristili za nezakonito povećanje cijena proizvoda. Utvrdila je to Federalna inspekcija kroz kontrole ograničenja marži. Naravno, Bingo nije sam. Na listi srama su i Konzum, Hoše komerc, Amko, FO Sarajevo, Pažin, Mercator, N. Marketi, Voće promet, Mepromex, Robot general, Feko Sale, Best Travnik, Belamionix Brčko. Za sve će biti kažnjeni mizernim novčanim kaznama.
Naravno, sasvim je očekivano da veliki privatnici, u najvećem broju slučajeva, rade s ciljem povećanja profita na vlastitu korist. No licemjerno je kada to prate plaćene promo priče o biznismenima za koje nema krize i koji se nezadrživo šire novim ulaganjima, sve sami bez pomoći države. Preko leđa građana, ako treba i nezakonito.
D.N.
(Vijesti.ba)
