Ako bude privremeno finansiranje, tu poljoprivrede nema. Dakle, nema budžeta, nema ni programa podrške, samim time nema ni poticaja poljoprivrednim proizvođačima, ističe Bićo
Iako januar mjesec uveliko prolazi, budžeta institucija Federacije BiH za 2024. godinu još nema. Nema još ni prijedloga Vlade, a samim tim ni materijala za zastupnike i delegate u federalnom Parlamentu. To što je budžet za ovu godinu trebao biti završen prošle godine, time se više niko ne zamara. Jednostavno, prelila se tradicija sa državnog nivoa da se budžet ne usvaja na vrijeme.
Od poplava do suše
Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH traže da se budžet usvoji do kraja januara. Poljoprivrednici ne žele ni da čuju za opciju privremenog finansiranja.
“Ako bude privremeno finansiranje, tu poljoprivrede nema. Dakle, nema budžeta, nema ni programa podrške, samim time nema ni poticaja poljoprivrednim proizvođačima. To bi bila katastrofa. Vrijeme leti, sjetva će ubrzo početi, a mi imamo neizvjesnost. Znamo koliko ima procedura, sve da budžet bude sutra usvojen, prvo treba Vlada dati prijedlog, pa ide u Parlament, pa glasaju oba doma, pa opet u Vladu, pa službene novine. E, tek kad se objavi u službenim novinama, tek se tada može raditi program podrške, bez kojeg nema ni poticaja. Kad se počne program poticaja raditi, to se otegne, ode to daleko. Imamo iskustva iz prethodnih godina, koliko je to sporo išlo”, govori za Buku Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Konstatuje kako je za poljoprivrednike najvažnije da poticaji budu na vrijeme. Vrijeme za sjetvu se, kažu, ne može odgađati, i novac im na ljeto ništa ne znači.
“Itekako je važno da se budžet usvoji do kraja januara. Ako to vlast ne uradi, mi ćemo poduzeti neke svoje korake. Poslije prošle godine, poljoprivreda je bukvalno na izdisaju. Bez ikakvog pretjerivanja. Ja ne pamtim težu godinu. Sve nas je živo pogodilo, od poplava, mrazeva, oluje, suše, i na kraju nas je i zemljotres stigao. Prošla godina je bila katastrofalna za poljoprivrednike. Zbog toga upozoravamo da se na vrijeme rade određene procedure, kako bi poticaji poljoprivrednicima stigli prije sjetve”, ističe Bićo.
Traže 200 miliona KM za poticaje
Napominje kako je prošle godine iz budžeta FBiH za poticaje poljoprivrednim proizvođačima izdvojeno 164 miliona maraka. Navodi kako konačno poljoprivrednici nemaju potrebu da upozoravaju izvršnu vlast da ispuni zakonsku normu, koja garantuje minimalno tri posto budžeta za poljoprivredu. Ove godine očekuju više novca iz budžeta nego prošle.
“Mi tražimo za ovu godinu 200 miliona maraka za poticaje. Imamo neka obećanja iz Ministarstva poljoprivrede da bi taj iznos i mogao biti izdvojen za poljoprivredu. To bi bilo nešto što bi zaista zadovoljilo poljoprivredne proizvođače i bilo bi korisno u vrijeme kada poljoprivrednici nisu u dobroj situaciji”, kaže nam predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Vlast u BiH favorizuje uvoz, umjesto domaće proizvodnje
Prema njegovim riječima, fokus svih nova vlasti u Bosni i Hercegovini u narednom periodu bi trebao biti usmjeren ka povećanju domaće proizvodnje hrane. Napominje da je poražavajuća činjenica da proizvodimo samo 20 posto potreba stanovništva BiH, te kaže da se na tome mora početi raditi što prije.
“Ja garantujem da možemo barem uduplati procenat proizvedene hrane, samo da se država više pozabavi ovim pitanjem. Da bi se to postiglo, potrebno je povećati poticaje, pogurati poljoprivrednike malo s kapitalnim investicijama, kako bi se modernizovala mehanizacija, da se štalski objekti poprave itd. U roku od dvije do četiri godine, duplo veću proizvodnju bi mogli imati. Mi imamo masu neobrađenih površina, jer ljudima se ne isplati da ih rade. Naravno, uz ovo je obavezno da se uključi državni nivo vlasti i da obuzda uvoz. Tu se uvijek vraćamo na zaštitu domaćih proizvođača, bez toga ništa ne ide. Uvesti prelevmane, carine na uvoz robe, kako bi domaći proizvodi bili konkurentniji na tržištu. Naša roba kada ide u evropske zemlje, ona bude opterećena, jer sve druge zemlje štite vlastitog proizvođača. Tako i mi trebamo raditi, a ne dopustiti da ovdje uvozno mlijeko bude 1 KM, a naše 2 KM ili više. Ovdje se sve radi naopako godinama. Treba samo maksimalno ulagati u domaću proizvodnju, jer država bez vlastite proizvodnje hrane nije država. Imamo sve resurse da zadovoljimo sve svoje potrebe, pa čak i da izvozimo, ali ovdje se na tome ne radi. Umjesto toga, mi uvozimo i ono čega imamo viška. Godišnje uvozimo vode za 250 miliona KM. To je apsurd, jačaš tuđu ekonomiju, a svoju slabiš”, objašnjava Bićo.
Podsjeća kako je nepostojanje državnog ministarstva poljoprivrede oštetilo i poljoprivrednike, a shodno tome i državu.
“Hrvatska godišnje iz budžeta izdvoji preko 600 miliona eura za poljoprivredu. Za isto toliko novca imaju pristup evropskim fondovima. Dakle, oni imaju preko dvije milijarde, u odnosu na naših 300 miliona. Zbog toga naš proizvođač nije konkurentan nikome, jer imamo otvoreno tržište. Mi tonemo rapidno. U zadnjih 15 godina nam je propadalo između 100 i 150 miliona KM godišnje zbog toga što nismo imali državno ministarstvo poljoprivrede. Taj iznos novca nismo mogli povući iz EU. Sad nek vide ljudi šta smo s tim novcem mogli uraditi i kakvu proizvodnju imati”, zaključuje naš sagovornik.
Buka
