Piše Borivoje Simić
Teško da je ikoga ko je iole upućen u stanje stvari umirilo saopćenje Vlade Federacije BiH, kako entitetu ne prijeti “grčki scenario” te kako je Federacija u dobrom stanju kad je u pitanju javni dug jer više otplaćuje nego što se zadužuje.
Reakcija Vlade na medijske napise čini se providnom jer je same činjenice koje iznosi u demantiju potkopavaju.
Vlada, naime, priznaje da će se u ovoj godini zadužiti za 712 miliona KM, što je treba reći jako puno, pogotovo ako se zna da je veći dio toga zaduživanja za krpanje manjkova u budžetu.
To što FBiH ove godine vraća milijardu i 200 miliona KM upravo govori da je Federacija BiH “debelo” zadužena i to najvećim dijelom kratkoročno te je više nego očito da teško “stenje” pod teretom kredita koji dospijevaju na naplatu.
Ako se zna da je ovogodišnji budžet Federacije oko 2,6 miliona KM, onda je jasno da gotovo polovinu jednogodišnjeg entitetskog budžeta treba vratiti kroz otplatu kredita.
Neće biti da je taj iznos mali i da nije zabrinjavajući!
Možda ovo nije grčki, ali svakako jeste bosanski scenario koji treba već jednom uzeti zaozbiljno, a ne ga lakonski prenebregavati.
Spiralu zaduživanja u koju smo ušli treba zaustaviti jer nam udio zaduženja u BDP-u raste, dok nadomjestak u vidu trezorskih zapisa, od čega smo izgleda postali ovisni, ma koliko izgledao kao dobra alternativa u izostanku aranžmana sa MMF-om, ipak, nije dobro rješenje.
Treba imati u vidu da je riječ o kraktoročnim zaduživanju, koje uglavnom samo služi da bi se servisirale prethodne obaveze.
Najlošnje u cijeloj priči jeste da zbog prevelike izloženosti banaka prema federalnoj Vladi u slučaju obveznica (koje su, kao što je poznato, dugoročniji i jeftiniji vrijednosni papiri), “piju vodu” samo trezorski zapisi i to najkratkoročniji, a što zapravo znači i najnepovoljniji način finansiranja.
Federacija BiH se ekpresno u nekoliko aukcija u drugom kvartalu ove godine zadužila trezorskim zapisima za 160 mil. KM, a u svim slučajevima riječ je bilo o tromjesečnim ili šestomjesečnim zapisima. Ovakvo kratkoročno zaduživanje je najskuplje, jer su kamate “najdeblje”.
Tome treba dodati i novu odluku od prije nekoliko dana o zaduženju za još 100 mil. KM, što samo uvećava sumu stotina miliona koje odlaze u državni bunar bez dna.Trezorski zapisi su sve manje uobičajeno sredstvo za premšćavanje državne nelikvidnosti, već izvor finansiranja budžetskog deficita u uslovima odsustva novih MMF tranši.
No, više od od visine duga brine kvalitet zaduživanja, koji nije za pohvaliti. Prema analizi Ministarstva finansija i trezora BiH, gotovo trećina ukupnog novog vanjskog duga zemlje otišla je u javni sektor, a od toga veliki dio za krpljenje budžeta, odnosno održavanje fiskalne stabilnosti.
Kad je riječ o unutrašnjem dugu, samo u prošloj godini bilo je trinaest odluka o zaduživanju Federacije BiH putem emisije trezorskih zapisa u nominalnom iznosu 320,8 mil KM, te ona jedna koja je preskočena, a koju pominju iz Vlade, ne mijenja puno na stvari, dok je ukupno zaduženje po obveznicama od 2012. godine, od kada je počelo njihovo izdavanje, bilo 740 miliona KM!
Sve ovo nije novac koji je otišao u investicije i razvoj, nego u održavanje socijalnog mira i finansiranje glomaznih budžetskih izdataka.
No, da ne spominjeno i neke druge vidove zaduživanja, kojih nema u evidencijama, gdje se Vlada pojavljuje kao medijator, odnosno pokrovitelj, kao što je u slučaju famoznog “restruktiranja raspoloživih sredstava BH Pošte”, a što je u stvari kreditiranje isplate penzija putem javnog preduzeća, koje je usput Ured za reviziju FBiH ocijenio nezakonitim.
Kada jednom isplata penzija pređe u trezor, prelit će se u budžet i svi dugovi koji su napravljeni Fondu PIO na ovaj način, kao i zaduženjem kod komercijalnih banaka.
Poznato je da je cjelokupna BiH ušla u trogodišnji period kada dospijeva veliki broj kredita na otplatu, uključujući i po ročnosti vrlo nepovoljno zaduženje po predhodnom aranžmanu sa MMF-om, te su potrebe očigledno velike da se pokrpi tamo gdje god u budžetu curi.
I ma koliko zaduživanje trezorskim zapisima izgledalo vlastima zgodno i bezbolno, ono zapravo govori da smo već u nekoj vrsti dužničke ovisnosti, ako ne ropstva iz kojeg, kako se vlast ponaša (sama je najavila da neće funkcionisati do izbora 2018!), izgleda nema izlaska.
Indikator.ba
