VIJESTI.BA: Kako komentarišete hapšenje direktora IDDEEA-e Siniše Macana? Uslijedilo je nakon skoro dvije godine medijskih napisa te revizorskih izvještaja. Uhapšen je u okviru istrage o višemilionskoj zloupotrebi i nezakonitostima u izboru kompanije ”Mühlbauer” za učestvovanje u izradi ličnih dokumenata građana BiH. Da je ovaj slučaj problematičan znalo se, tvrde analitičari, i u trenutku kad je posao ugovaran. Zašto se čekalo ovoliko godina?
BLAGOVČANIN: To je pitanje za tužilaštvo. Inače, u BiH postoji jako puno slučajeva gdje postoje indikacije i sumnje da se radi o korupciji ogromnih razmjera, o kojima se čak i u medijima naširoko izvještava, a koje nisu dobijale institucionalni odgovor tužilaštava. Postoje isto tako i brojni slučajevi koji su navodno predmet rada tužilaštva a za koje se ne zna šta se s njima zbiva. Mislim da pod hitno rad tužilaštava mora biti suštinski unaprijeđen.
VIJESTI.BA: Predsjednik RS-a Milorad Dodik tvrdi da je Macanovo hapšenje “politički motivisano“. Nepisano je pravilo da se tako okarakteriše gotovo svako hapšenje visokopozicioniranih funkcionera u BiH. Kako tumačite tu svojevrsnu praksu? U konkretnom slučaju, smatrate li da iza hapšenja stoji politički obračun ili pak nezavisna akcija pravosudnih institucija BiH?
BLAGOVČANIN: Činjenica da u gotovo svakom slučaju, gdje dođe do pokretanja istrage, to se ocjenje kao politički motivisano. Očigledno da ni ovaj slučaj nije izuzetak. Zvanične informacije državnih institucija, kao što je služba za reviziju ukazale su da je bilo nepravilnosti u radu IDDEEA u procesu javne nabavke i mislim da je sasvim logično da se istraži utemeljnost tih tvrdnji i individualna odgovrnost za eventualno počinjena krivična djela. Stoga, treba izbjegavati senzacionalističke izjave, koje su jedna vrsta pritiska na rad pravosuđa i prepustiti institucijama da rade.
VIJESTI.BA: Na pravosudnm institucijama je da utvrde Macanovu odgovornost. No, postoji li bojazan da i ovo bude jedan u nizu slučajeva koji će proći nekažnjeno? Mnogi procesi vođeni protiv visokopozicioniranih funkcinera u BiH, odgovornih za milionski kriminal, završili oslobađajućim presudama.
BLAGOVČANIN: Kao i u svakom postupku sud će donijeti konačnu odluku na osnovu prikupljenih dokaza. Činjenica je da su tužilaštva u dosadašnjem radu imala katastrofalne rezultate na procesuiranju korupcije, a posebno političke korupcije. Bilo je puno senzacionalističkih hapšenja koje nisu rezultirale odgovarajućim postupcima i dokazanom krivnjom. Isto tako tužilaštvo se u brojnim slučajevima ponašalo potpuno netransparetno i nedogovorno. Što naravno ima za rezutat ogromno nepovjerenje i ogorčenost građana. Kao što sam već rekao mislim da je potrebno rad tužilaštava bitno unaprijediti.
VIJESTI.BA: Nedavno je u Kongresu SAD-a u Vašingtonu održano saslušanje o korupciji u BiH. Prisustvovali ste tom skupu. Možete li nam otkriti kakve poruke su upućena sa skupa, koji su zaključci izvedeni? O čemu ste konkretno govorili na tom skupu?
BLAGOVČANIN: Ja sam na kongresnom saslušanju u Vašingtonu i sastancima sa predstavnicima američke administracije nastojao da prenesem poruku da je korupcija suštinski problem BiH, i da iz tog problema nastaju brojni drugi problemi, kao što su nezaposlenost, siromaštvo, ugrožavanje ljudskih prava i sloboda. Takvo stanje sasvim jasno onda posljedično ima uticaj na regionalnu stabilnost, što je u svakom slučaju interes američke administracije.
Čini mi se da u američkoj administraciji i Kongresu je prepoznato da je korupcija u BiH i to ona politička postala dominantan problem. Političke partije drže zarobljenim ključne institucije u zemlji. Što im omogućava neograničen pristup državnim resursima koji crpe u interesu uskog kruga partijskih lidera. Političke stranke odnosno lideri kroz klijentelistička imenovanja ostvaruju efikasnu kontrolu nad javnim preduzećima, budežtskim srestvima javnim ustanovama koje su postale organizacione jedinice političkih partija. Sa druge strane kontrola nad pravosuđem i agencijama za provođenje zakona omogućava im da budu zaštićeni od procesuiranja.
Stoga je i zaključak da se prioritetno mora djelovati na suzbijanju korupcije, jer su njene posljedice za društvo razarajuće. Rješavanje pitanja političke korupcije je definitvno prioritet i tom smislu potrebno je reformisati način na koji djeluju političke partije, u smislu uvođenja unutarstranačke demokratije, što bi bio korak u pravcu razbijanja klijentelističkih struktura koje drže institucije pod kontrolom. Zatim, unapređenje rada pravosuđa je takođe apsolutni prioritet.
VIJESTI.BA: Postoje li planovi šta će se desiti nakon ovog saslušanja? Za pretpostaviti je da materijal neće otići u arhivu, odnosno da sve neće ostati samo na riječima i porukama.
BLAGOVČANIN: Mislim da je sada važno ići u pravcu kreiranja jednog sveobuhvatnog plana koji bi obuhvatio ključne korake na polju suzbijanja korupcije. U kojoj formi i kako, da li kao neka vrsta aneksa reformske agende ili kao poseban dokument manje je važno. Sasvim je izvjesno da inicijativa za to neće doći od domaćih lidera jer je upravo status quo njima u interesu kako se ne bi i sami našli na meti antikorupcijskih reformi.
Stoga bi prije svega EU trebala inicirati takvu vrstu inicijative. Naravno podrška SAD je suštinski bitna. Ipak, nije moguće preko noći očekivati rezultate, jer je stanje jako zapušteno a institucije devastirane. Kako sam već naglasio smatram da je neophodno pod hitno krenuti u reformisanje načina na koji političke partije funkcionišu i unaprijediti rad pravosuđa.
VIJESTI.BA: Kada se u Kongresu SAD-a u Vašingtonu govori o jednom od vodećih problema u bh. društvu, nije li nelogično da niko od političkih zvaničnika nije prisustvovao tom skupu? Nevjerovatno je da se radi o propustu organizatora. To je desilo nimalo slučajno?
BLAGOVČANIN: Zašto niko od BiH zvaničnika nije pozvan je pitanje za organizatora. Moj je utisak da BiH zvaničnici nemaju vjerodostojnost i kredibilitet u međunarodnim okvirima, što je direktan rezultat njihovog načina rada i rezultata. Mislim da je kongresni komitet nastojao da dobije pravu sliku o stanju korupcije u BiH, i da ih je to i rukovodilo pri odabiru pozvanih.
Razgovarala: Nevena Šarenac
(Vijesti.ba)
