BiHPrivreda

Pogledajte kakve efekte ima Zakon o porezu na dobit na bh. izvoznike

Zakon o porezu na dobit u Federaciji, koji je stupio na snagu 07.03.2016. godine, sa primjenom počeo od 01.01.2017. godine, imat će ogromne negativne efekte na planirane investicije izvoznih kompanija koje posluju u BiH.

U većini bh. kompanija su urađeni konačni financijski izvještaji uz primjenu Zakona o porezu na dobit iz 2016. godine, čije odredbe izvozno orijentiranim poslodavcima značajno umanjuje sposobnost daljeg investiranja, tehnološkog napretka i kreditni bonitet, što globalno ima negativne posljedice na dalja ulaganja u ekonomiju i razvoj Bosne i Hercegovine.

Izvoznici najavljuju da će veliki broj izvozno orijentiranih kompanija smanjiti investicije u nove tehnologije, pogone, nova radna mjesta u 2017.

Zoran Gazibarić, direktor kompanije Nobel, koja se bavi proizvodnjom kreveta i madraca  izvozi 60 poso soje proizvodnje u zemlje EU,  kaže za Akta.ba da su zbog novog Zakona o porezu na dobit kojim je počelo oporezivanje dobiti izvoznim kompanijama u ovoj godini smanjili investicije za najmanje 500.000 KM i umjesto 15 planriaju zaposliti samo 6 ljudi.

Dio dobiti, koji se dosadašnjim zakonskim rješenjem nije oporezivao izvoznicima koji su ga reinvestirali, htjeli su uložiti u nove strojeve. No, zbog izmjena zakona odustali su od toga.

‘Uvođenjem oporezivanja dobiti mi smo zaustavili svoje planove investiranja tako da smo dio investanja koje smo trebali realizirati u prošloj godini prebacili u ovu godinu i smanjili ih na minimum. Isto je sa zapošljavanjem. Cijenu kupcu na stranim tržištu na koje izvozimo ne možemo dizati jer to oni to dozvoljavaju samo kada globalno rastu cijene sirovina tako da ćemo morati ostati sa istim cijenama na štetu ulaganja”, kaže on.

Problem im je i sve veći odlazak radnika. U njihovom slučaju se radi o niskokumulativnoj grani i nažalost u ovoj situaciju ne mogu dizati plaće radnicima, a problem im je što ih sve više odlazi vani.

”Ovakvim zakonskim rješenjima stvara se pravnu nesigurnost kako za domaće, tako i za strane investicije, a svjedoci smo da iz godine u godinu imamo sve manje stranih investicija u BiH. Jer investitori, strani, ali i domaći traže stabilno i sigurno okruženje za svoju investiciju”, navode stručnjaci.

Koliko je ovo bitno pokazuje i činjenica da su poslodavci, sva sredstva ostvarena ovom povlasticom kao i svoju dobit isključivo ulagali u proširenje radnih mjesta i tehnološki napredak kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu.

Podsjetimo također da je da je potpredsjednik Federacije Bosne  i Hercegovine Milan Dunović početkom veljače/ februara podnio Ustavnom sudu Federacije Zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 61. stav 1. Zakona o porezu na dobit iz 2016. godine, kao i Zahtjev za donošenje privremene mjere zabrane naplate poreza na dobit izvozvnicima koji si ispunili uvjete za oslobođenje od obaveza plaćanja poreza na dobit po odredbama starog Zakona o porezu na dobit u tom entitetu.

Osnovni razlog za ovaj zahtjev leži u činjenici da se novi Zakon primijenjuje retroaktivno, suprotno ustavnopravnim standardima, a što ujedno ugrožava izvozno orijentisane gospodarstvenike.

Kako bi ilustrirali koji će to efekt imati na kompanije koje ulažu u BiH donosimo tri primjera utjecaja na izvozno orijentirane kompanija iz BiH iz kojih je jasno vidljivo kako primjena Zakona utiče na njihov plan investicija i zapošljavanja.

KOMPANIJA 1.

Gospodarsko društvo registrirano u Federaciji  96% prihoda ostvaruje izvozom gotovih proizvoda u zemlje EU.

U zadnjih pet godina ostvarilo je akumuliranu dobit od 21,7 milijuna KM, a ukupno investiralo 25,6 milijuna KM. Nije rađena isplata dobiti dioničarima. 100% ostvarene dobiti je reinvestirano u nabavku nekretnina, postrojenja i opreme te pokretanje novih proizvodnih pogona u cilju stvaranja dodane vrijednosti te smanjenja uvoza izvozom.

U Tabeli 1 prikazan je detaljan pregled ostvarene dobiti i investiranih sredstava u periodu 2012. do 2016. (zaključno sa 30.06.2016.).

Samo u posljednje dvije godine, Društvo je investiralo 19,3 milijuna KM u kupovinu udjela, renoviranje i pokretanje proizvodnje drugog pravnog lica.

Iz ove investicije FBiH je do sada naplatila:

·        1,9 mil. KM za uplaćenu vrijednost udjela

·        2,7 mil. poreza na dodanu vrijednost

·        1,5 mil. KM za plaćene poreze i doprinose.

Do kraja 2016. godine će dodatno naplatiti oko 4 mil. KM za poreze i doprinose za ranije periode.

Dodatno je ostvareno slijedeće:

·        Riješen je status 130 uposlenika koji sada imaju redovno primanje i za koje se uplaćuju porezi i doprinosi.

·        7,7 mil. KM je uloženo u rekonstrukciju i adaptaciju prostora. Sva sredstva su uplaćena domaćim dobavljačima, izvođačima građevinskih radova, čime se indirektno uticalo na razvoj domaće privrede.

·        1,9 mil KM je uplačeno dobavljačima za saniranje zatečenih dugovanja

·        3,8 mil. KM je ranije investirano u nabavku opreme

·        2,5 mil. KM  je uplaćeno za nabavku nove opreme

Ostvarena dobit u ukupnom iznosu je uticala na dobar performans kompanije, što je omogućilo visok bonitet kod komercijalnih banaka u FBiH, što je povratno uticalo na daljnji razvoj bankarskog sektora.

Gore navedeno pokazuje multiplikativni efekat reinvestiranja dobiti na gospodarstvo i vezane sektore te povećani kreditni bonitet gospodarskih društava.

Plaćanjem poreza na dobit FBiH bi za ovih pet godina ostvarila prilive od 2,1 mil KM, što je jednako tek 30% uplaćenih doprinosa odnosno 70% iznosa poreza na dodanu vrijednost koji će Društvo uplatilo što sigurno ne bi imalo jednak efekat i ne bi dovelo do pokretanja daljih investicija i proizvodnje kao sto je gore opisana.

Dodatno, uvođenjem poreza na dobit kreditni bonitet Društva bi bio smanjen, a time i mogućnost investicijske potentnosti te bi cijela investicija bila dovedena u pitanje.

U zaključku, ukidanje stimulativnih efekata poreza na dobit će sigurno imati negativne efekte na nivoa investicija, kreditni bonitet privrednih drustava te svakako dalje ulaganje u ekonomiju FBiH.

KOMPANIJA 2.

Ostvarena dobit u 2015 godini u primjeru kompanije dva, je oko 600.000,00 KM, a ona je osnova za obračun rate poreza na dobit koja se uplaćuje u tekućoj godini. Ostvarena dobit u 2016. bi se slijedeće, 2017. godine, isplatila u cijelosti ako dobiti bude više nego u 2015. godini ili vratila razlika, ako dobiti bude manje.

Kako u vrijeme ostvarivanja dobiti, odnosno u 2015. godini, vrijedio zakon po kojim su „izvoznici” sa najmanje određenim procentom izvoza oslobođeni plaćanja poreza na dobit, planirali smo investicije.

Uvođenjem poreza na dobit, razlika koja je ionako morala biti mala da bi se prodao izvozni proizvod, sada je drastično otežalo poslovanje i umanjilo dobit, posebno ako se uzme u obzir da se dobit računa na ukupan promet , odnosno na domaće i ino, a do sada je sve bilo oslobođeno poreza na dobit, odnosno služilo kao podsticaj izvoznom poslovanju.

Primjer kako se Zakon o porezu odrazio na njihovo poslovanje:

Plan investicija za 2016. godinu,  računajući na ostvarenu dobit 2015.

Investicije                                                          Planirano                     Ostvareno

1.         Kupnja teretnog kamiona                               70.000,00 KM            50.000,00

2.         Kupnja mašine za đep.opruge                      160.000,00 KM           150.000,00

3.         Kupnja mašina za bočnu traku                     100.000,00 KM           39.000,00

4.         Kupnja poslovnog prostora u Trebinju        220.000,00 KM            220.000,00

5.         Investicijsko održavanje – tekuće                100.000,00 KM            39.000,00

6.         Rezervacija sredstava za reklamacije         50.000,00 KM

Drugi i možda veći gubitak, a tek po isteku određenog vremena će se moći vidjeti, je smanjenje ostavrene dobiti sa inostranim kupcima, gdje ostavaruju cca  60% prometa.

Naime, ponuđene cijene gotovih izvoznih proizvoda su definirane i ugovorene.

Da bi smo bili konkurentni, ponudili su cijene u kojima je ukalkulirana i pogodnost neplaćanja poreza na dobit, kao izvozniku, koja se očitovala u nižoj cijeni i cijeni koja je mogla ostvariti neku minimalnu dobit.

Obračunom poreza na dobit, ostavrenu na inozemnom i domaćem tržištu, sada gube, kako saznajemo, mnogo više nego je to  dobit od izvezene robe, odnosno i ako nije više ne ostavlja prostora za investicije i eventualne reklamacije a posebno za razvoj novih proizvoda.

Opasnost od planiranog ulaganja u nove, a već poručene i dijelom plaćene mašine za bočnu traku, sada ih višekratno košta.

Da nije došlo do ovih promjena, mi bismo prilikom kupovine strojeva:

–   Mogli početi raditi nove proizvode i biti konkurentniji na domačem i ino tržištu

–   Sigurno bi smo zaposlili jednog do dva nova radnika, na visoko produktivnim mašinama

–    Mogli povećati proizvodnju za domaće i ino tržište

Dugoročno gledano, očekuju smanjenje izvoznih poslova zbog nekonkurentnosti i boljih poslovnih okruženja oko nas, a posebno novih poticaja za izvoznike iz Turske.

Također, je upitna planirana investicija za izgradnju novog proizvodnog pogona od cca 1800 m2 koji bi se trebao realizirati u 2017. godini.

KOMPANIJA 3.

Ova kompanija kao razlog investiranja u BiH navodi:   

– kvalificirani i dobro obrazovani radnici

-NEMA poreza na doobit

-obećanje da će se doprinosi smanjiti (troškovi rada)

Do  2015. godine kompanija niti jednom se nije isplatila dividenda vlasnicima, već je sva dobit reinvestirana, čime su se otvarala nova radna mjesta i kupovala nova oprema te gradile nove hale, za što postoje dokazi bilance i prijavljeni zaposlenici.

Na primjer:

U prošloj godini firma je ostvarila dobit od preko 1.500.000 KM, što bi značilo da će po ovom Zakonu trebati uplatiti oko 150.000 KM po osnovu poreza na dobit.  Ulaganjem 150.000 KM u aparate za zavarivanje mogli su, navode, kupiti 15 aparata i time zaposliti u dva smjene dodatnih 30 zavarivača, a samim tim i 30 bravara koji moraju sklopiti konstrukcije za zavarivanje, na ugovorima koje su MORALI ODBITI.

Misle da je jako važno  naglasiti da su cijene njihovih proizvoda definirane na EU tržištu i ne mogu ih mijenjati, kako bi ostali konkurentni.

Na primjer, njihov proizvod Schine su 2004 prodavali za 195 eura. Ta cijena je ista i danas iako su im se količine smanjile zbog konkurencije iz Kine i time trošak po jedinici proizvoda povećao.

Od 2004.do danas životni troškovi su se gotovo udvostručili, a i plate njihovoh radnika su morali povećati.

Ovim Zakonom dovedeni su u pitanje njihovi dugoročni ugovori.

”Porez na dobit opteretit će cijenu našeg norma sata, onda ga po toj cijeni više nećemo moći prodavati, jer će naši kupci kupovati negdje drugdje, a naših 12 radnika koji na tom proizvodu zarađuju platu će ostati bez posla. Zbog spornog Zakona, u planu za ovu godinu, obustavili smo kako investicije, tako i nova zapošljavanja”, navode iz ove kompanije.

Akta.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close