Pod okriljem navodne zaštite privatnosti: Sve informacije postaju tajna

Vlasti Bosne i Hercegovine namjeravaju uskoro ponuditi izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH koje bi prema prvim ocjenama mogli predstavljati ozbiljan udar na demokratičnost

(Almir Terzić – Buka)

Vlasti Bosne i Hercegovine namjeravaju uskoro ponuditi izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH koje bi prema prvim ocjenama mogli predstavljati ozbiljan udar na demokratičnost, jer će omogućiti skrivanje bitnih podataka od javnosti (medija i građana), posebno onih koji se odnose na javne zvaničnike.

Interesantno je da se donošenje takvih rješenja obrazlaže pod krinkom “sprečavanja nezakonitosti i proizvoljnosti u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH”.

– Izmjenama se omogućava brži i jednostavniji pristup željenim informacijama u skladu sa međunarodnim standardima i preporukama Vijeća Evrope u ovoj oblasti. Posebna pažnja posvećena je zaštiti privatnosti kao jednom od osnovnih ljudskih prava, a čiji su standardi definisani Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Konevncijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Vijeća Evrope, mišljenja je Ministarstvo pravde BiH.

No, kako to baš i nema veze sa onim što tvrdi Ministarstvo pravde BiH vidljivo je i iz nauma da bi svaka institucija ograničila pravo na privatnost ili drugi interes kojim se de facto proglašava sve, uključujući čak i ime i prezime.

Glavni protagonista prava zaštite ponajprije zvaničnika od očiju javnosti već skoro dvije godine je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, koja je upravo i jedan od inicijatora i učesnika u izradi nacrta izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH.

Sve je počelo kada su inspektori Agencije za zašitu ličnih podataka BiH rješenjem UP1 03-1-37-3-18/11 od 5. jula 2011. godine naložili Centralnoj izbornoj komisiji BiH da otkloni nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom iz oblasti zaštite ličnih podataka tako što će uspostaviti i voditi evidenciju o zbirkama ličnih podataka, kao i da objavu ličnih podataka iz evidencije kandidata i izabranih zvaničnika vrši u skladu sa principima obrade ličnih podataka iz člana 4. stav 1. tačka f). – to znači:

– Da prekine obradu ličnih podataka objavljivanjem skeniranih izjava o imovinskom karotonu kandidata i izabranih zvaničnika na službenoj web stranici i da objavljene ukloni sa iste, navedeno je između ostalog, u rješenju inspektora Agencije.

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petar Kovačević demantirao je navode da ta institucija želi imovinske kartone sakriti od javnosti i napraviti tajnim, već samo ono što se prezentira svesti u dozvoljenu mjeru kako to propisuju i zakonske odredbe.

 

– Podaci koji se nalaze u imovinskim kartonima, a koji se tiču posjedovanja nekretnina, novca, obaveza smatraju se ličnim podacima. Isto je i sa imenima bračnih partnera, djece, kao i javnog objavljivanja potpisa. Treba imati na umu da su veoma lako moguće zloupotrebe tih potpisa – šta bi se desilo da neko to učini? Osim toga, apsurdno je da se javno objavljuju podaci o adresama stanovanja kandidata i izabranih osoba, a s druge strane imamo činjenicu da dio takvih štiti policija, naveo je Kovačević.

Tako je rješenje inspektora Agencije postalo jače od slova Izbornog zakona BiH čijim je članom 15. 9, a u vezi sa članom 15.7. i 15.8. Centralnoj izbornoj komisiji BiH propisano i dato ovlaštenje da omogući da obrasci koji sadrže izjavu o ukupnom imovinskom stanju kandidata i izabranih zvaničnika budu dostupni javnosti na transparentan način, skeniranjem istih i postavljanjem na web stranicu.

– To sve s ciljem borbe protiv korupcije, odnosno smanjivanja nivoa korupcije, izradom strateškog okvira i zajedničkih standarda koji će se koristiti u BiH radi jačanja povjerenja u institucije na svim nivoima vlasti u BiH, stoji u zakonskim odredbama.

Inspektorima nije bilo dovoljno ni to što, kako je propisano odredbama Izbornog zakona BiH, svaka osoba koja prihvati kandidaturu za izbore i podnese obrazac “saglasna da se njegovi podaci, kao i podaci članova njegove uže porodice objave i da su dostupni javnosti (član 15.9.)

Bez obzira na sve imovinski kartoni su uklonjeni i od sredine 2011. skriveni od javnosti, iako su godinama prije toga na svakim izborima bili objavljivani i dostupni na web stranici Centralne izborne komisije BiH.

Po žalbi Centralne izborne komisije BiH Sud Bosne i Hercegovine, odnosno sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Branimir Orašanin 7. decembra 2011. poništio je rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. No, isti Sud, odnosno sudsko vijeće čiji je predsjednik bio Sretko Crnjak 4. aprila 2012. uvažilo je žalbu Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i u preispitivanju odluke donijelo presudu kojom je ona od 7. decembra 2011. stavljena van snage – odbijena.

I dalje je tako ostala zakonska obaveza Centralne izborne komisije BiH da objavljuje imovinske kartone kandidata i izabranih zvaničnika, ali to neće učiniti ni za opće izbore 2014. jer je iznad zakona – rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

No, zašto sada smeta Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH koji se nakon Izbornog zakona BiH našao na meti Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH?

– Pristup informacijama koje su pod kontrolom javnih organa u skladu je i sa ciljevima Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, broj 28/00). Prema tome, između ostalog, informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju javno dobro od vrijednosti i javni pristup ovim informacijama promoviše veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, te su ove informacije neophodne za demokratski proces u skladu sa kojim su dužni postupati organi na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, navedeno je presudi Suda BiH od 7. decembra 2011. koja je u posjedu BUKA.

Time je Sud BiH jasno ukazao na važnost Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, ali i naglasio da je pogrešno primjenjeno materijalno pravo uskraćivanjem prava javnosti na podatke.

Ono što je započeto: činjenje svega da se javnosti učine nedostupnim podaci iz imovinskih kartona javnih zvaničnika nastavila je Agencija za državnu službu BiH. Agencija je naime, sa svoje web stranice krajem augusta 2012. godine uklonila podatke o kandidatima koji su se javljali na konkurs u ADS BiH. Uklonjeni su podaci i o državnim službenicima koji su polaznici obuke i stručnog usavršavanja koje provodi ta državna institucija institucija.

A, odluka o tome je donesena na traženje ni manje ni više nego opet, Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, uz obrazloženje da takva praksa nije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH. U donesenom rješenju je navedeno da javno objavljivanje imena može naštetiti kandidatima. Zaposleni kandidati se mogu naći u nezavidnom položaju kod aktualnih poslodavaca, koji na jednostavan način mogu pratiti svoje zaposlene, u smislu traženja novog zaposlenja.

– U tim slučajevima građani često odustaju od prijave na konkurs, jer žele izbjeći neugodne situacije, stoji u rješenju. U ovom dokumentu je napisano i da „informacija o broju osvojenih bodova kandidate može dovesti u neugodnu situaciju od strane bilo koga ko pristupi predmetnoj internet stranici i vidi podatke”.

Time je javnost od početka septembra 2012. godine ostala uskraćena i za podatke o informacijama koje bi mogle biti korisne u smislu saznanja ko se sve prima u državnu službu u institucijama BiH, odnosno neposredno otkriti da li se radi o porodici ili familiji prvenstveno javnih zvaničnika u BiH.

Tako je posljednja prepreka ka uspostavi totalne blokade na informacije uočena u Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH koji se našao na udaru Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i sugestijom da – pod hitno mora biti promijenjen, navodno usklađen sa međunarodnim konvencijama.

Ministarstvo pravde BiH je otvorilo proces javnih konsulatcija u izradi prijedloga izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH kojim se svi zainteresirani građani i pravne osobe pozivaju da do 31. maja dostave svoje komentare, prijedloge i sugestije putem web stranice tog ministarstva (www.mpr.gov.ba – link aktuelni propisi i javne konsultacije).

No, mnogi to vide samo kao privid transparentnosti u kreiranju izmjena zakonskog rješenja koje se odnose na slobodu pristupa informacijama u BiH jer je sasvim sigurno da su mu predstavnici Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH namijenili fiktivno postojanje.

 

Od istog autora:

Institucije BiH zapošljavaju 50 internih revizora: Veća borba protiv nepravilnosti (tek) od 2015.