Na fizičku bol i probleme u funkciji organa reagujemo tako što tražimo pomoć ljekara, ali obično ne reagujemo isto kada je naše mentalno zdravlje ugroženo, poručuju iz Udruženja Eko-Eho Centar za edukaciju i promociju zdravog života iz Banjaluke.
“Svjesni smo da to nije uvijek lako i da je mnogo komotnije otići ljekaru nego psihologu jer su brojne predrasude vezane za probleme u mentalnom zdravlju. Mi se konkretno bavimo jednom ranjivom populacijom koja zaslužuje da joj se posveti više pažnje. Pružanje psihološke podrške porodiljama i majkama je naša osnovna misija a jedan od važnih ciljeva nam je rano otkrivanje i tretman postporođajne depresije koja pogađa oko 18 odsto porodilja”, kaže psiholog Aleksandra Marinković.
Ističe kako je upravo iz ovog razloga u zdravstveni sistem Republike Srpske uveden redovan skrining na postporođajnu depresiju. A to znači da porodilje i trudnice imaju priliku da kod svog porodičnog ljekara ili ginekologa popune kratak upitnik koji može otkriti važne informacije o njihovom mentalnom zdravlju, posebno ako osjećaju povišenu razdražljivost, anksioznost, uznemirenost itd.
“Kampanju pod nazivom “I mentalno zdravlje je zdravlje” pokrenuli smo uz podršku Instituta za razvoj mladih Kult, s ciljem da skrenemo pažnju, s jedne strane na značaj brige o mentalnom zdravlju a sa druge strane na organizacije koje se bave pružanjem različitih vidova podrške određenim ciljnim grupama. U kampanju su pored Udruženja Eko-Eho uključene organizacije Zdravo da ste, Progres, Seka i Dignitet.
Prevencija je dragocjena
Skrining na postporođajnu depresiju je nova preventivna usluga i predstavlja veliki korak. Ako rezultat skriniranja pokaže povišen skor odnosno prisustvo određenih simptoma, pacijentkinji će biti ponuđena stručna podrška.
“Izuzetno je važno pronaći način da se dođe do svake pacijentkinje. Potrudili smo se da informacije o skriningu budu vidljive kako u medijima i na društvenim mrežama, tako u zdravstvenim ustanovama, kao npr. u ginekološkim, porodičnim i pedijatrijskim ambulantama, zatim prilikom otpusta iz porodilišta itd. Cilj nam je da se smanji ili svede na minimum broj žena koje se ne liječe od postporođajne depresije i anksioznih poremećaja u peripartalnom period. Podsjećamo da 50 odsto žena koje zadovoljavaju kriterije za dijagnostikovanje postporođajne depredije nikada ne potraži srtučnu pomoć”, dodaje psiholog.
Nažalost, nisu rijetki slučajevi kada neliječena postporođajna depresija rezultira dugotrajnom patnjom koja drastično narušava kvalitet života majke, njene bebe i cijele porodice. Zato je važno da kao zajednica reagujemo na vrijeme kako bi žene na vrijem dobile pomoć koja im je neophodna.
Skrining na postporođajnu depresiju odnosno situacija u kojoj ljekar ili medicinska sestra ponude pacijentkinji kratak upitnik, često je prvi korak ka izlječenju, poručuju iz udruženja Eko-eho.
Buka
