-TopSLIDEKultura

Božić po julijanskom kalendaru

Praznici

Božić po julijanskom kalendaru; slavi nakoliko pravoslavnih crkvi uključujući Srpsku, Makedonsku, Rusku i neke druge kao i Jerusalemska patrijaršija i neki samostani na Svetoj Gori.
Danas je Božić, 25. decembar prema Julijanskom kalendaru – vjerska i porodična svečanost posvećena rođenju Sina Božjeg Isusa Hrista, koju svetkuje većina pravoslavnih crkava, uključujući srpsku, rusku i gruzinsku, kao i Vaseljenska, Jerusalimska, Antiohijska i Aleksandrijska patrijaršija. Taj datum je prvi put pomenut kao praznik 336. u jednom kalendaru u Rimu. Božić je uveden da bi suzbio kult Mitre, arijevskog božanstva posvećenog rađanju Sunca, odnosno arijevske jeresi koju je 325. osudio Vaseljenski sabor u Nikeji. Do 16. vijeka, svi hrišćani su ga slavili istog dana. Uvođenjem Gregorijanskog kalendara 1582, nazvanog po papi Grguru XIII (Gregorius), pravoslavne crkve nastavile su praznike da slave prema Julijanskom kalendaru, ali su neke, poput grčke, rumunske i bugarske, kasnije prihvatile novi kalendar. Proslavljanje Hristovog rođenja djelimično se oslanja na prastare narodne običaje i vjerovanja u rođenje Boga Sunca i Boga vegetacije i zelenila. Unošenje badnjaka u kuću i stavljanje na vatru potiče iz drevne agrarne kulture i treba da obezbijedi sreću, napredak i plodnost. Tog dana pravoslavni hrišćani pozdravljaju se riječima “Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”.

Wikipedia

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close