Juneći but i odresci od junećeg buta su imali na razini od 3200 do 3600 miligrama po kilogramu, i to je na tragu onoga što imamo u literaturi
Odresci junećeg buta, biftek, pileća prsa i tuna steak komadi su mesa koji su novinari hrvatskog RTL-a odnijeli u Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” na analizu.
Rezultati su bili iznenađujući, i to pozitivno.
Nijedan od ovih uzoraka mesa i tune nije imao zabilježenu prisutnost nitrita, tako možemo zaključiti da uzorci nisu bili stari – kazao je voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane NZJZ-a Dr. Andrija Štampar Dario Lasić.
Injektiranje mesa sa slanom otopinom, uvjeravaju stručnjaci, nije neobično. No, s mesom koje je odneseno na analizu – to nije bio slučaj.
Juneći but i odresci od junećeg buta su imali na razini od 3200 do 3600 miligrama po kilogramu, i to je na tragu onoga što imamo u literaturi. Da je bilo preko 5000, dakle preko 5 posto, onda bi mogli sumnjati da su namjerno ubrizgavali polifosfate da bi meso dobilo na vodi – govori Lasić.
Pileća prsa, kao i tuna steak isto su bili u dopuštenim granicama.
Ali zdravstveno neispravna hrana ipak dolazi do stola. Gotovo nema dana, a da se iz prodaje ne povuče neki proizvod.
– Ja to meso ne jedem, to je svakom jasno da to nije jestivo. Konačno je tu i odgovor od čega su toliki rakovi, posebno debelog crijeva, isključivo od hrane – kazala je Zlata Šala iz Zagreba.
– Imam nekog mesara kod kojeg uzimam stalno, inače u lancima se ne usudim uzimat – kazala je Nada Filipović iz Zagreba.
Uvoz mesa u Hrvatsku u stalnom je porastu. Samo lani uvezeno je više od 175.000 tona. Naviše svinjetine i to iz Mađarske i Njemačke. Kontrole su svakodnevne.
Na godišnjoj razini to je preko 3.000 uzoraka koji se uzimaju, na čemu se napravi 130.000 analiza i to se radi samo o hemijskim kontaminantima. Imamo jako dobru sliku i možemo zaključiti da je hrana u Hrvatskoj sigurna – govori stručna savjetnica u Centru za sigurnost hrane HAPIH-a Brigita Hengl.
Kad mesu istječe rok trajanja, najčešće se zamrzava. Tada mu je rok trajanja od šest mjeseci do godinu dana. No često se više puta odmrzava, vakumira, prepakirava i onda završi na akciji. Razliku između dobrog i lošeg lako je uočiti.
Mogle bi biti rupice na površini mesa, ako su malo deblje igle koje su ostavile tragove od uboda. Naravno, senzorski – ako je boja promijenjena, naravno da će nas to odbiti. Sluzavost površine mesa govori da se radi o neadekvatnom čuvanju i da je meso staro – kazao je Lasić.
A kako se to staro meso ne bi našlo na vašem tanjiru, drugi put pri kupovini imajte na umu ove savjete.
