Ujedinjene nacije imaju dugu historiju tvrdnji da je katastrofa pred vratima: prvi direktor UN-a za životnu sredinu je prije pola stoljeća tvrdio da nam je ostalo samo 10 godina, zatim je šef IPCC-a 2007. govorio da nam je ostalo samo pet godina.
Internacionalno vijeće za klimatske promjene upravo je objavilo svoj najnoviji klimatski izvještaj, a reakcije političara i medijskih komentatora nisu mogle biti predvidljivije.
U skladu s apokaliptičnom pričom koju su mnogi pokrenuli u posljednje vrijeme, Guardian, koji uvijek ostavlja bez daha, doslovno je sažeo ovaj naučni izvještaj na način da optužuje cijeli ljudski rod kao „totalne krivce“ za „klimatske zločine čovječanstva“. (Nema potrebe napominjati da u izvještaju nigdje ne piše takvo nešto.)
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres nazvao je izvještaj „crvenim kodom za čovječanstvo“, rekavši da možemo samo spriječiti katastrofu ako djelujemo u narednih nekoliko mjeseci. Naravno, Ujedinjene nacije imaju dugu historiju tvrdnji da je katastrofa pred vratima: prvi direktor UN-a za životnu sredinu je prije pola stoljeća tvrdio da nam je ostalo samo 10 godina, zatim je šef IPCC-a 2007. govorio da nam je ostalo samo 5 godina.
Za razliku od hiperventilacionih medija, izvještaj je zapravo ozbiljan i razuman (i veoma, veoma dugačak). Ne iznenađuje, budući da je to sažetak već objavljenih studija, ali opet potvrđuje da je globalno zagrijavanje zaista stvarno i problem.
Ali također, naglašava koliko se jednostrano razmišlja kad je riječ o klimi. Od toplotne kupole u junu, mnogo se pisalo o nekoliko smrtnih slučajeva zbog toplote. IPCC potvrđuje da su klimatske promjene zaista povećale toplotne talase. Međutim, izvještaj podjednako jasno, iako u javnosti praktično neprihvaćeno, govori da globalno zagrijavanje znači „da su se učestalost i intenzitet ekstrema hladnoće smanjili“.
Ovo je važno jer globalno, mnogo više ljudi umire od hladnoće nego od vrućine. Nova studija u uglednom časopisu Lancet pokazuje da oko pola miliona ljudi godišnje umire od vrućine, ali 4.5 miliona ljudi umire od hladnoće.
Kako su se temperature povećavale u posljednje dvije decenije, to je uzrokovalo dodatnih 116.000 godišnjih smrtnih slučajeva zbog toplote. Ovo se, naravno, uklapa u narativ i to je ono što smo čuli iznova i iznova. Ali, ispostavilo se da, zbog toga što je globalno zagrijavanje također smanjilo hladne talase, sad imamo 283.000 manje smrtnih slučajeva zbog hladnoće.
Ne čujete ovakve stvari, ali do sada klimatske promjene spašavaju 166.000 života svake godine.
Slično, čuli smo mnogo o poplavama u Njemačkoj i drugdje uzrokovanim klimatskim promjenama. Ali novi izvještaj UN-a govori nam da ima „nisko povjerenje u ljudski utjecaj na promjene velikih riječnih tokova na globalnoj razini“ – i nisko povjerenje u pripisivanje „promjena vjerovatnoće ili veličine poplava koje su se desile“. Izvještaj nam govori da nema dokaza da su poplave uzrokovane ili izazvane klimatskim promjenama.
Također se spominju klimatske prednosti, poput činjenice da je više CO₂ u atmosferi djelovalo kao đubrivo i stvorilo duboko globalno ozelenjavanje planete. Jedna NASA -ina studija otkrila je da su u periodu od 35 godina klimatske promjene doprinijele novim zelenim površinama koje su dvostruko veće od površine Sjedinjenih Američkih Država. Ali ne očekujte da ćete čitati o tome u bilo kojem od članaka koji ostavljaju bez daha kad govore o klimatskim promjenama.
Izvještaj UN-a bavi se samo fizičkim utjecajem klimatskih promjena, ali naravno, mnogo od onoga što je zaista važno je kako se ljudi nose s tim. Često se pravi problem podizanja nivoa mora pretvara u katastrofu tvrdeći da se niko neće prilagoditi i da će se svi utopiti ili raseliti. Sjećate li se kada su nam novinski izvještaji rekli da će rastuća mora iseliti zapanjujućih 187 miliona ljudi, potencijalno „potopiti“ čitave gradove poput Majamija za 80 godina?
U stvarnosti, ljudi se prilagođavaju, Holandija je to pokazala. Zato mnogi modeli pokazuju da će se prilagođavanjem smanjiti broj poplavljenih ljudi za 12.000 puta. Kao i u prošlosti, rastući prosperitet nastavit će smanjivati utjecaj poplava, a klimatske promjene samo će malo usporiti ovo smanjenje.
Na kraju, ovo je razlog zašto su zastrašujuće priče o klimatskim utjecajima uveliko prenapuhane i nisu podržane u ovom novom klimatskom izvještaju. Jedan od najjasnijih načina da se to vidi je kroz klimatsku ekonomiju. Zbog klimatskih promjena, umjesto za 450 odsto, blagostanje prosječne osobe u svijetu će se 2100. godine povećati za „samo“ 436 odsto.
Ovo nije apokalipsa, već problem koji moramo pametno riješiti.
Piše: Bjorn Lomborg (New York Post)
S engleskog preveo: Resul Mehmedović (Dialogos)
