Održana sjednica Inicijativnog odbora novog političkog subjekta
SDA nestaje u TK, poslije Banovića u Pokret demokratske akcije prelaze i općinski odbori u Sapni i Kladnju
U prepunoj sali tuzlanskog BKC-a u subotu je održana sjednica Inicijativnog odbora Pokreta demokratske akcije (PDA), dok će do kraja marta 2018. godine biti održana osnivačka skupština novog političkog subjekta na području TK.
Poslije potpunog raspada SDA u Banovićima, prema riječima Senada Alića Šilje, predsjednika Inicijativnog odbora, i kompletne općinske organizacije u Sapni i Kladnju napustile su SDA i, kako je rekao, diktatorsku politiku vrha stranke. Istim putem će, najavljuje on, i druge općinske organizacije SDA u TK.
– Pokret demokratske akcije ostat će vjeran ideji i tradicionalnim vrijednostima koje je baštinio prvi predsjednik RBiH rahmetli Alija Izetbegović i rahmetli Sulejman Tihić. Ovo je naš odgovor na ponašanje vrha SDA, koji je privatizirao stranku i koji smatra da je ispravno samo ono što oni misle i žele – rekao je Senad Alić Šiljo.
Cilj PDA, kako ističu, je bolji politički i ekonomski položaj TK u BiH, odnosno da se općine i Grad Tuzla izjednače po svim parametrima sa Kantonom Sarajevo.
– Zalažemo se za decentralizaciju i ravnomjeran razvoj svih lokalnih zajednica i kantona u FBiH. Želimo da nas vlasti u Sarajevu tretiraju kao ravnopravnog partnera. Sarajevo kao naš glavni grad neizmjerno volimo, ali smatramo da stanovnik u TK ne bi trebao biti 2.5 puta “jeftiniji” od stanovnika u Kantonu Sarajevo – kazao je Alić.
Na sjednici Inicijativnog odbora obratio se i premijer TK Jakub Suljkanović, a među prisutnim, bili su i svi ministri koji su isključeni iz SDA, 15-ak poslanika u Skupštini TK, poslanici u Parlamentu FBiH i Parlamentu BiH, općinski načelnici Jusuf Čavkunović (Kladanj) i Midhat Husić (Banovići), veliki broj direktora javnih preduzeća, Azmir Husić, nekadašnji predsjednik FK “Slobode”, odnosno aktuelni predsjednik FK “Sloga” Simin Han, nekadašnji rektor Univerziteta u Tuzli Samir Nurić, ali i pojedini osnivači SDA iz devedesetih godina prošlog stoljeća, poput Mehmeda Bajraktarevića i Ćamila Čustovića.
avaz
