Žurnal saznaje: Ustavni sud FBiH donio je rješenje kojim odbija zahtjev Parlamenta FBiH za preispitivanje odluke o ustavnosti zakona o stečajnom postupku u Federaciji BiH
Prvo je usvojen zakon. Onda je Ustavni sud donio rješenje da je usvojeni zakon neustavan. Vladajućoj većini u Parlamentu Federacije to se nije svidjelo, pa su umjesto da krenu u provedbu obavezujuće presude suda, odlučili da zahtjevaju njeno preispitivanje. Zahtjev je odbijen između ostalog i iz ovih razloga:
“Ustavni sud je stajališta da zahtjev podnositelja osim paušalnih navoda, ne sadrži niti jednu činjenicu koja bi po svojoj prirodi mogla odlučno utjecati na ishod postupka i koja nije bila poznata Sudu i nije s razlogom mogla biti poznata podnositelju zahtjeva u vrijeme donošenja Presude suda”, navodi se u rješenju Ustavnog suda FBiH
Vratimo se na početak.
Podpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović (DF) 2015. godine uputio je zahtjev Ustavnom sudu FBiH za ocjenu ustavnosti Zakona o stečajnom postupku FBiH.
Godinu dana kasnije sud donosi odluku kojim je zakon proglašen neustavnim. Kako za vladajuće presuda Ustavnog suda ne znači ništa, umjesto obavezne provedbe, od suda su tražili njeno preispitivanje. Predsjedavajući predstavničkog doma Edin Mušić (SDA) i predsjedavajuća Doma naroda Lidija Bradara (HDZ BiH) samostalno su odlučili da ovaj zahtjev upute Ustavnom sudu. Ustavni sud, rješenjem, koje je u posjedu Žurnala, ih je odbio.
U međuvremenu ni Vlada nije uzela u obzir odluke Ustavnog suda FBiH, te novim Prijedlogom zakona, radnike preduzeća u stečaju, ponovo dovodi u neravnopravan položaj.
“Godine 2016. članovi 33. i 40. Zakona o stečajnom postupku proglašeni su neustavnim, a današnji Prijedlog Zakona se, sa žaljenjem konstatujem, suštinski ne razlikuje od prethodnog Zakona. Naime, sada su sporni članovi 92. i 99. na način da je članom 92. došlo do izmjene – umjesto dosadašnjih 8 minimalnih plata radnicima se u višem isplatnom redu predviđa isplaćivanje 12 punih. To na papiru zvuči prihvaljivo, ako se uzme u obzir da su u opštem isplatnom redu ostala potraživanja radnika, i plate nakon isteka tih 12 mjeseci. Međutim, treba uzeti u obzir i član 99. koji je u prethodnom neustavnom Zakonu bio član 40., gdje je rečeno da prije stečajnih povjerilaca isplaćuju se troškovi stečajne mase. U članu 100. vidi se da, između ostalog, troškovi stečajne mase jesu nagrade i izdaci stečajnih upravnika“, za Žurnal kaže Milan Dunović.
Pojednostavljeno, to zapravo znači da po postojećem prijedlogu zakona stečajni upravitelj može sebi isplatiti nagradu za obavljeni posao i prije nego radnici dobiju svoje plate.
„Vladajuća većina u Parlamentu Federacije očigledno štiti interese centara moći i pokušava po svaku cijenu da ostavi na snazi zakon koji je omogućio tajkunizaciju društva preko leđa radnika. To je zakon koji je donesen da se omogući korupcija, i sve se čini da on što duže ostane na snazi“, za Žurnal kaže Zlatan Begić, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli
U međuvremenu očekuje se da se zakon o stečajnom postupku u gotovo identičnoj, neustavnoj formi, ponovo nađe u parlamentarnoj proceduri. Ukoliko kao takav bude usvojen, podpredsjednik Federacije ponovo će tražiti provjeru njegove ustavnosti kod Ustavnog suda.I tako u krug.
Kako saznaje Žurnal, vladajuća većina u parlamentu FBiH ima namjeru iskoristiti sve proceduralne „zavrzlame“ nadajući se da bi nakon oktobarskih izbora ove godine, na mjestu podpredsjednika Federacije bio „njihov čovjek“! Nakon toga, nema prepreka za do sada neustavan zakon, koji ne samo što pogoduje korupciji, nego je prije svega štetan po radnike firmi u stečaju.
(zurnal.info)
