Pametnom je i išaret dosta

Piše mi prije neki dan, onaj moj prijatelj: „Neuk učini više štete svojim neznanjem nego opaka osoba svojom pokvarenošću“, poučavao nas je Ponos vasione, dodajući: „Dovoljno je čovjeku neznanja da se divi vlastitom znanju!“ 

Upravljanje državom 

S ove dvije samo naizgled jednostavne predaje koje se prenose od Allahovog Poslanika Muhammeda (mir neka je s njim i njegovim), dade mi prekrasan povod da napišem, radije prepišem, nešto što je davno objavljeno u „Preporodovoj“ maloj biblioteci pod naslovom „Kur'an, post i Lejletu'l-Kadr“.

Naime, šejh Ibrahim en-Nazili u svome znamenitom djelu „Hazinetu'l-Esrar“ (Riznica tajni), nabrajajući uvjete za valjanost djela, na prvo mjesto stavlja znanje, jer čovjek ne može kako treba raditi bilo koje djelo ako nema potrebnog znanja za to. Nažalost, danas možemo vidjeti malo ili nimalo kvalificirane ljude kako im se povjeravaju najodgovorniji poslovi što u državnoj službi ili su, pak, sami sebi uzeli za pravo upućivati, donositi odluke pa i presude u domenima življenja koji su za ljude, pojedince i cijele skupine, neuporedivo ozbiljniji i presudniji od upravljanja državom – vjeri. Kako za to nemaju potrebnog znanja, onda to čine jadno, primitivno, arogantno, agresivno, pa čak i ekstremno, piše ovaj autor.

Budući da je to suprotno zakonima pravog znanja, sasvim je normalno što njihov posao nema ploda; naprotiv, šteta mu je veća od koristi. Allah, Uzvišeni, Svome Poslaniku kaže: „Zbog Allahove milosti, ti si njima blag, a da si osoran i gruba srca, razbjegli bi se iz tvoje blizine.“ Zato je zbilja otužno gledati kako se neki bahato i bez milosti ponašaju zarad „širenja islama“. Kako takvo djelo da mu bude primljeno!? Da ga, bogdo, nije nikad ni radio!

Drugi uvjet za valjanost djela, kako kaže šejh Nazili, jeste čista namjera, te, ako ona nije čista, samo i isključivo radi Allaha, Uzvišenog, onda djelo nije ni primljeno. A treći uvjet je strpljivost. Naime, čovjek se može upustiti u činjenje nekog djela, ali mu je, pored znanja i lijepe namjere, za to potrebna i strpljivost, odnosno ustrajnost da bi djelo priveo kraju. Uzvišenost i ljepota znanja slikovito su predstavljene u jednoj predaji koja je u vezi s hadisom Allahovog Poslanika: „Ja sam grad znanja, a Ali je kapija tog grada.“ Prema drugoj verziji, koju prenosi Ebu Nuajm u djelu „Hiljetu'l-Evlija“ (Životopisi duhovnih velikana), hadis glasi: „Ja sam grad mudrosti, a Ali je kapija tog grada, pa ko hoće mudrost, neka uđe na njenu kapiju.“

Tradicija bilježi da su prvaci haridžija (jedne sekte koja je zastranila s Pravog Puta), kad su čuli za ovaj hadis, osjetili veliku zavist prema hazreti Aliju te su se njih desetorica dogovorila da mu svaki od njih postavi isto pitanje, s tim da pred njega izađu jedan po jedan. Rekli su: „Ako nam svima da isti odgovor, makar bio i tačan, nije učen, a ako da različite odgovore s jasnim dokazima, onda je zbilja učen.“ Pitanje je bilo: „Šta je vrednije: imetak ili znanje?“

Prvom je hazreti Ali odgovorio: „Znanje je vrednije od imetka.“ „Kakav dokaz imaš za to“, pitao je ovaj dalje. „Znanje je miraz poslanika i vjerovjesnika, a imetak miraz Karuna, Hamana, Šeddada, faraona i njima sličnih.“ Drugom je kao dokaz rekao: „Znanje čuva tebe, a ti moraš čuvati imetak.“ Trećem: „Onaj ko ima mnogo imetka ima mnogo zavidnika i neprijatelja koji mu rade o glavi, a onaj ko ima znanje ima više prijatelja.“ Četvrtom: „Imetak, što ga više dijeliš, brže nestaje, a znanje što više dijeliš sve se više povećava.“ Petom: „Onaj ko se obogati imetkom, njega nazivaju raznim pogrdnim imenima, a onoga koji posjeduje znanje nazivaju počasnim imenima.“ Šestom je obrazložio: „Imetak se mora čuvati od hrsuza i lopova, a znanje ne mora – ne može ga niko ukrasti ni opljačkati.“ Sedmom je rekao: „Ko god bude imao imetak, na Kijametskom danu bit će pozvan da položi račun kako je to stekao i zaradio i u šta ga je utrošio, a onaj ko bude imao znanje, na Kijametskom danu bit će u poziciji da se kod Allaha, Uzvišenog, zauzima za druge ljude.“ Osmom: „Imetak je kvarljiva roba i vremenom propada, za razliku od znanja, koje nije izloženo nikakvim propadanjima; naprotiv.“ Devetom je naveo: „Imetak ogrubljuje srce, a znanje ga osvjetljava i prosvjetljava.“ Desetom je Imam-i Ali, kao dokaz rekao: „Onaj ko ima imetak obično sebi pripisuje rububijjet (tvrdi da je vladar i gospodar), a onaj ko ima znanje sebi pripisuje ubudijjet (tvrdi da je rob), jer mu znanje omogućava spoznaju ko je stvarni Gospodar.“ Nakon toga su sva desetorica haridžija došli pred Imama Alija i ponovo primili islam.

Povodom ovog događaja, Imam-i Ali (mir neka je s njim) rekao je: „Tako mi Allaha, da su me o ovome pitali do kraja života, ja bih im uvijek navodio nove dokaze u korist znanja.“

begova-dzamija11mk

“Imetak ogrubljuje srce, a znanje ga osvjetljava i prosvjetljava”

Toljaga Bošnjaku

Kada sam, nekom prilikom, pred jednim umnim čovjekom rekao: „Pametnom je i išaret dosta“, odgovorio mi je: „Jest… pametnom. A Bošnjaku ni išaret, ni toljaga po glavi.“ „Zašto?“ upitah. Odgovori: „Da bi bio musliman, najprije moraš biti misli-man.“ Eto!

Gdje je u svemu tome Nasruddin hodža, pitate se vi. Evo ga: jednom prilikom u hodžino selo dovedoše jednog od Tamerlanovih slonova koji napravi veliku štetu u selu. Seljaci s hodžom pođu da se žale Tamerlanu, ali usput se, strahujući od silnog vladara, jedan po jedan izvlačio i bježao, tako da je najzad hodža ostao sam. To naljuti hodžu pa, kad dođe do Tamerlana, reče mu: „Gospodaru, došao sam da ti izručim duboku zahvalnost mojih seljana zbog toga što si nam ukazao svoju dobrotu i poslao slona u naše selo. Ali jadni slon tuguje što je sam, pa te molim da mu pošalješ jednu ženku.“ Tamerlan pristade na to i odmah naredi da se pošalje ženka. A kad se hodža vratio u selo i seljani navalili sa svih strana da pitaju šta je bilo, hodža reče: „Muštuluk, dolazi i ženka!“

Allah, Uzvišeni, Svome Poslaniku kaže: „Zbog Allahove milosti, ti si njima blag, a da si osoran i gruba srca, razbjegli bi se iz tvoje blizine.“ Zato je zbilja otužno gledati kako se neki bahato i bez milosti ponašaju zarad „širenja islama“. Kako takvo djelo da mu bude primljeno!?

Autor: Edin Urjan KUKAVICA – avaz.ba

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close