Hasan Balić za Vijesti.ba: Odluka Ustavnog suda mora se staviti u proceduru izvršavanj

VIJESTI.BA: Kako ocjenjujete odluku Ustavnog suda BiH da 9. januar proglasi kao neustavan Dan RS?

BALIĆ: Kao pravnik ću vam reći da je Djetonski sporazum u članu II utvrdio da BiH ima svoj Ustav. U četiri, pet potparagrafa propisao je procedure i posljednji paragraf kaže da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće. Naši ljudi, bilo da su pripadnici akademske zajednice, da su politički obojeni ili da jednostavno ne razumiju, vrlo ishitreno daju izjave.
Krenuo bih od toga da je Dejtonski sporazum napisan u Americi, u kojoj je anglosaksonsko pravo i to je praktično pravo. Sporazum je parafiran u srcu Evrope, u Parizu. U Evropi su nastajale sve pravne škole. Jedna do njih je i škola prirodnog prava. Na temeljima škole prirodnog prava milim da je donesena odluka Ustavnog suda. Smatram da je ona u skladu sa Ustavnom BiH.
Odluke Ustavnog suda moraju biti u skladu sa Ustavom. Obilježavanje 9. januara, krsne slave RS, kao Dana RS nije u skladu sa Ustavom. Takođe, ne postoji nijedan zakon koji bi rekao da ovo nije zakonito, ali nije u skladu sa Ustavom. Zbog toga se ona mora uskladiti sa Ustavom, a Ustavni sud je upravo na ovakav način morao postupiti. Ja tu ne vidim nikakvu političku pozadinu, niti bilo kakav nesporazum.

VIJESTI.BA: Iz RS najavljuju da će ovo biti jedna u nizu odluka Ustavnog suda BiH koje neće biti provedena. Postoji li autoritet koji može primorati predstavnike vlasti na provođenje odluka ove pravosudne institucije? 

BALIĆ: To najjednostavnije može tužilac. On može pokrenti postupak, jer je u svim zakonodavstvima u svijetu krivično djelo ukoliko se izvršavaju pravosnažne odluke. U Dejtonskom sporazumu navedeno je da prednost nad domaćim pravom imaju međunarodne konvencije. One se izvorno mogu primjeniti. Pravosnažne odluke se moraju izvršiti, taman i kad ne bi biloi krivično djelo u domaćem zakonodavstvu, a jeste, to se mora uraditi prema međunarodnim konvencijama.

VIJESTI.BA: Kakva je u tom kontekstu uloga visokog predstavnika u BiH? 

BALIĆ: Visoki predstavnik je tumač. On je tu da nadgleda naš rad. U suprotnom, oni bi zadirali u suverenitet zemlje. No, BiH je suverena zemlja. Dakle, tužilac je taj koji može zaprijetiti krivičnim postupkom. Može se zaprijetiti i pojedinačnom krivičnom odgovornošću svakome ko je potpisao da neće provesti odluku Ustavnog suda.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete najavu zvaničnika RS da će raspisati referendum na kom će se građani RS izjasniti o tome da li podržavaju odluku Ustavnog suda BiH i da li su za to da 9. januar ostane Dan RS?

BALIĆ: Odluka Ustavnog suda mora se staviti u proceduru izvršavanja. Raspisivati referendum zbog neizvršavanja sudske odluke predstavlja udar na Dejtonski sporazum. PIC i visoki predstavnik moraju intervenisati u tom smislu, makar po cijenu da smijene određeni političari koji to zagovaraju.

VIJESTI.BA: Dovodi se u pitanje i pozicija stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. 

BALIĆ: Bio sam sudija Doma za ljudska prava. U tom sudu je bilo 14 sudija – iz svakog konstitutivnog naroda po dvoje sudija i osam stranih sudija. Odluke se donose većinom glasova. U slučaju da ima jednak broj glasova, odlučuje predsjednik Suda. Nikada predsjednik Suda nije stranac.
U ovom momentu vrlo je nepopularno mijenjati sastav Suda. Ustavni sud je ustavna kategorija. Samo se Ustavom može propisati koliki će broj sudija biti, iz kojeg naroda će dolaziti i da li će postojati strane sudije.
Ova odluka može biti povod da se usvoji amandman, jer nije uobičajeno da sudije Ustavnog suda budu stranici. Ako postoje strane sudije, to znači da nemate vjeru u domaći sistem, u svoje ljude i njihov izbor.

VIJESTI.BA: Iz RS će predložiti usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju?

BALIĆ: To nije pravno mudro. Moramo poći od toga da je u Dejtonskom sporazumu utvrđeno da BiH ima Ustavni sud. To je ustavna kategorija. Svi drugi sudovi su zakonska kategorija. Ustavni sud je, ponavljam, ustavna kategorija i može se mijenjati samo na način na koji je i donešena. Dakle, promjenom Ustava, a ne usvajanjem zakona.
Pravno bi bilo mudro pokrenuti u entitetskim ili skupštini na državnom nivou postupak da se usvoji amandman kojim bi se mijenjao sastav sudija Ustavnog suda BiH. Sve dok se to ne učini Ustavom ili ustavnim amandmanom, sve ove priče su pravno neutemeljene.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)