Broj osoba pogođenih nekim mentalnim oboljenjem iz godine u godinu nastavlja da raste diljem svijeta. Karakteristične po promjenama u čovjekovom umu, emocionalnim krizama, ali često praćene i mnogim fizičkim (tjelesnim) simptomima, mentalne bolesti, odnosno poremećaji mentalnog zdravlja mogu nastati kao posljedica različitih faktora. I dok su brojnim istraživanjima znanstvenici uspjeli da shvate mnoge prateće simptome, pravi uzroci nastanka većine mentalnih oboljenja na žalost još uvijek nisu dovoljno poznati.
U nastavku teksta donosimo listu 5 najčešćih mentalnih oboljenja u svijetu, zasnovanu na podacima Svjetske zdravstvene organizacije i opis najčešćih simptoma kojima su ta oboljenja praćena, a sa ciljem da se problem prepozna na vrijeme, što je najbitniji preduslov za uspješnije liječenje, ili bar ublažavanje simptoma.
Demencija
Demencija je poremećaj hronične i progresivne prirode koji podrazumijeva uzbrzano i nepovratno pogoršanje svih kognitivnih funkcija. Od pamćenja, mišljenja, orijentacije u vremenu i prostoru, do rasuđivanja, računanja i govora, primjetno je opadanje svih intelektalnih i viših mentalnih funkcija, a samim tim i pogoršanje emocionalne i društvene kontrole oboljele osobe.
Demencija je bolest koja se najčešće dovodi u vezu sa prirodnim procesima koji nastaju u organizmu njegovim starenjem. Međutim, to nikako ne znači da sve stare osobe oboljevaju od demencije, već samo pojedinici. Procjene su da od demencije u svijetu boluje oko 50 miliona ljudi. Demencija može biti uzrokovana raznim oboljenjima i za nju, na žalost, ne postoji lijek, ali postoje razni palijativni tretmani osmišljeni sa ciljem da ublaže patnje i mentalnu konfuziju oboljelog.
Šizofrenija i druge psihoze
Šizofrenija predstavlja teško duševno oboljenje kojim je prema procjenama SZO pogođeno više od 23 miliona ljudi širom svijeta. Glavne odlike šizofrenije su distorzija misli, percepcije, emocija, uslijed čega se javljaju i izrazite promjene u ponašanju. Osim toga, oboljelae osobe često imaju probleme sa halucinacijama i iluzijama. Uslijed svih ovih simptoma, šizofreničari imaju poteškoće u noramalnom svakodnevnom funckionisanju, ograničeno su sposobni (ili potpuno nesposobni) za rad i učenje i imaju velikih poteškoća sa interakcijom u društvu.
Šizofrenija (i druge slične psihoze) se najčešće javlja u kasnoj adolescenciji ili ranom odraslom dobu. Na žalost, oboljeli vrlo često bivaju stigmatizovani i diskriminisani u društvu, zbog čega su obično uskraćeni za preko potrebnu zdravstvenu i socijalnu podršku, koja može igrati odlučujuću ulogu u procesu liječenja i ublažavanja simptoma.
#3 Manično – depresivna psihoza (Bipolarni afektivni poremećaj)
Procjenjuje se da probleme sa manično-depresivnim epizodama ima oko 1% svjetske populacije, odnosno više od 60 miliona ljudi. Bipoalarni afektivni poremećaj se najčešće definiše kao poremećaj raspoloženja. Kod oboljele osobe se javljaju periodične epizode normalnog, povišenog ili sniženog raspoloženja, i taj ciklus se posle izvjesnog vremena ponavlja. Karateriše ga periodično ponavaljenje maničnih i depresivnih epizoda. Manične epizode (kod nekih osoba se javlja i hipomanija kao blaži oblik) podrazumijevaju naglo podizanje raspoloženja, povećanu razdražljivost, drastičan rast energije, hiperaktivnost, nedostatak želje za snom… Depresivne epizode kod oboljelog izazivaju ekstremno osjećanje tuge, beznađa, nedostatak energije i probleme sa snom.
Iako uzroci bipolarnog afektivnog poremećaja još uvijek nisu u potpunosti proučeni i definisani, potpuno je jasno da kombinacija genetskih, neruohemijskih i faktora životnog okruženja igra značajnu ulogu u progresiji bolesti. U liječenju manično-depresivne psihoze primjenjuje se terapija odgovarajućim lijekovima, a od velikog značaja je i psihosocijalna podrška oboljelom.
Depresija
Prema procjenama SZO, broj oboljeli od depresije u svijetu premašuje 300 miliona ljudi, što depresiju čini najrasprostranjenijim mentalnim oboljenjem, ali i jednim od najčešćih oboljenja uopšte. Depresiju karakterišu simptomi kao što su gubitak interesovanja ili osjećaja zadovoljstva, opšta tuga, osjećanje krivice, nisko samopoštovanje i samopouzdanje, poremećaji sna, promjene u načinu prehrane, iscrpljenost i nedostatak koncentracije. Prema tvrdnjama ljekara, uzrok depresije treba tražiti u disbalansu hemijskih procesa u mozgu, posebno u lučenju serotonina, ali i u nekim drugim faktorima kao što su genetska predodređenost, nepovoljne životne okolnosti, problemi sa fizičkim zdravljem, kao i upotreba pojedinih lijekova.
Bez ozbira da li je riječ o hroničnoj ili periodičnoj (ponavljajućoj) depresiji, ona može ozbiljno da poremeti sposobnost normanog funkcionisanja osobe, kako na poslu (ili u školi) tako i u privatnom životu, u porodici, u emotivnim vezama i sl. U svojim najtežim oblicima, depresija kod oboljelog izaziva samoubilačke tendencije i misli, ponekad, na žalosti i sa najgorim ishodom.
Važno je napomenuti da se uz adekvatnu terapiju depresija kod većine osoba može uspješno liječiti. Ovdje je ključno blagovremeno obraćanje ljekarima za pomoć, jer ako se sa liječenjem počne na vrijeme, šanse za uspješan oporavako oboljele osobe su znatno veće. U liječenju se načešće primjenjuju metode kao što su kognitivno-bihejvioralna terapija i psihoterapija, a od medikamenata se koriste lijekovi iz grupe antidepresiva.
Anksioznost
Uz depresiju vrlo često ide i anksioznost, i obrnuto – anksiozne osobe često istovremeno pate i od depresije. Prema SZO,anksioznostsvake godine pogađa čak 40 miliona odraslih Amerikanaca, što je 18,1% ukupne populacije SAD. Anksioznost nastaje pod uticajem mnogobrojnih faktora, poput genetike, hemijskih procesa u mozgu, otežavajućih životnih okolnosti, i bez ozbira što se anksioznost može veoma uspješno liječiti, ona je jako rasprostranjena prije svega iz razloga što tek 36,9% anksioznih osoba zatraži stručnu pomoć, dok 63,1% oboljelih nikada ne zatraži liječenje. Psihoterapija u kombinaciji sa odgovarajućom terapijom medikamentima, igraju odlučujuću ulogu u kontroli i ublažavanju simptoma anksioznosti.
Zaključak
Mentalne bolesti su sve veći globalni problem, koji na izvjestan način u određenom periodu života dotiče skoro svakog stanovnika naše planete – direkno ili indirektno. Mi smo u ovom tekstu pomenuli najčešća mentalna oboljenja, a ima ih mnogo, mnogo više.
Pravovremeno prepoznavanje simptoma i tačna dijagnoza mogu pomoći da se najpreciznije odredi odgovarajući tretman liječenja, bilo da se radi o primjeni lijekova, ili planu liječenja koji uključuje psihoterapiju. Time rastu i šanse da postupak liječenja bude uspješniji. Zato mentalno zdravlje nikako ne bi smjelo da bude tabu tema, već ljude treba edukovati kako bi znali prepoznati svaki mentalni problemi i kako bi se na vrijeme obratili za stručnu pomoć.
Dragan Antić
magazinplus.eu
