Ove godine prestanak negativnih ekonomskih kretanja u BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izrazio je očekivanja da će 2013. biti godina prestanka negativnih ekonomskih kretanja u BiH i početka oporavka ekonomije, praćena skromnim ekonomskim rastom.

“Sljedeću, 2014. smatramo godinom potpunog ekonomskog oporavka i početkom snažnijeg i bržeg rasta privredne aktivnosti, većeg priliva direktnih stranih investicija i ostalih vidova novčanih sredstava kroz bankarski sektor, povećanje obima spoljnotrgovinske razmjene, te ponovno uspostavljanje stabilne ekonomije BiH“, rekao je Radmanović na 18. Samitu zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evropa u Bratislavi.

Radmanović je u obraćanju učesnicima skupa, koji je počeo jutros, poručio da BiH očekuje od zemalja EU i ostalih da više nego do sada, ulažu u privredu BiH na tržišnim kriterijumima, a ne na bazi bespovratne pomoći i donacija, kao što je to bilo u ranom postratnom periodu, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

“Na osnovu prvih makroekonomskih pokazatelja za ovu godinu optimistično očekujemo da će do kraja godine doći do rasta spoljnotrgovinskog obima, kao i priliva najavljenih investicija, priliva novčanih sredstava na osnovu zaključenih stendbaj-aranžmana, drugih kreditnih aranžmana kod inostranih izvora finansiranja, pozitivnu stopu rasta novčane mase i deviznih rezervi”, rekao je Radmanović na prvoj sesiji o temi “Strategijom rasta do postkrizne obnove”.

On je naveo da se prava ekonomska ekspanzija očekuje tek u 2014. godini, i to jačanjem rasta u Njemačkoj, Austriji i Srbiji, te početkom pozitivnog rasta u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.

“Zapravo, 2014. je godina u kojoj se očekuju prvi ozbiljniji koraci ka ponovnom povećanju ekonomske aktivnosti i privrednog rasta u BiH jačanjem izvoza i realnog sektora, te domaće tražnje, zahvaljujući jačanju zaposlenosti i inostranog priliva novca i javnih investicija”, istakao je Radmanović.

Prema njegovim riječima, ekonomska stagnacija u BiH je dovela do velikih problema na tržištu rada koji se manifestuju u povećanju broja nezaposlenih, više od pola miliona nezaposlenih, i smanjenju isplaćenih plata, te manjim penzijama i drugim socijalnim davanjima.

“BiH ima izuzetno visoku stopu nezaposlenosti – prema MMF-u oko 28 odsto, a stvarna je još veća – u odnosu na evropski prosjek, ali i u odnosu na zemlje u regionu”, naveo je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Govoreći o stranim investicijama, Radmanović je rekao da ohrabruje to da su u BiH u 2012. godini direktne strane investicije nastavile da rastu i nadmašile su prethodne godine.

Ukupna vrijednost priliva investicija u 2012. godini u BiH iznosila je 508 miliona evra, što je za 85,7% više nego u prethodnoj godini i iznose 3,8% BDP, što je puno bliže iznosima koji su bili bilježeni prije nastanka krize. U ovoj i u narednoj godini planiran je nastavak programa privatizacije kompanija u državnom vlasništvu i ulaganja u elektroenergetske i infrastrukturne projekte, koji bi nam već u sljedećoj godini mogli donijeti značajnija strana ulaganja.

“Evidentno je kašnjenje velikih investicionih ulaganja u oblasti energetike po principu zajedničkih ulaganja sa stranim partnerima, tako da su moguća značajnija ulaganja u narednoj godini. Učešće stranih partnera u ovim projektima u narednom periodu moglo bi znatno povećati direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini, te postati glavni nosilac razvoja BiH. Pored velikih infrastrukturnih radova („Koridor 5C“) i projekta „Južni tok“ sa gasifikacijom Republike Srpske u planu su elektroenergetski projekti „Ugljevik 3“, „HES Srednja Drina“ i „HES Gornja Drina“, Tuzla, Neretva itd”, istakao je Radmanović..

Radmanović je istakao da je u ovoj i u narednoj godini planiran nastavak programa privatizacije kompanija u državnom vlasništvu i ulaganja u elektroenergetske i infrastrukturne projekte koji bi već u sljedećoj godini mogli donijeti značajnija strana ulaganja.

On smatra da bi učešće stranih partnera u ovim projektima u narednom periodu moglo znatno povećati direktna strana ulaganja u BiH, te postati glavni nosilac razvoja BiH.

Radmanović je naveo da je za BiH posebno važno pitanje kako globalna ekonomska kriza u EU utiče na proces proširenja EU i pristupanje zemalja regiona.

“Ekonomske posljedice krize na naše zemlje su još vidljivije: pad stranih investicija, smanjenje finansijske pomoći od EU, suspenzija pojedinih ranije odobrenih i planiranih razvojnih programa u različitim oblastima, redukcija IPA fondova…”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Radmanović je konstatovao da se zbog izražene ekonomske, finansijske i dužničke krize u EU međunarodna pomoć i strana ulaganja u BiH smanjuju, te je nova ulaganja moguće očekivati iz rastućih ekonomija svijeta, koje nisu u recesiji, kao što su zemlje BRIKS-a, Turska i druge.

On je upozorio i da će nedostatak neophodnog novca u EU za pristupajuće zemlje usporiti proces njihovog reformisanja i pridruživanja Uniji.

Prije početka Samita, za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH upriličena je svečana ceremonija dočeka uz vojne počasti, gdje ga je dočekao predsjednik Slovačke Ivan Gašparovič.

Samit se odvijao u dvije plenarne sjednice, na kojima je, između ostalog, razgovarano o ključnim političkim, ekonomskim, socijalnim i bezbjednosnim pitanjima u Evropi, te o poboljšanju regionalne saradnje.

Za vrijeme samita u Bratislavi, predsjedavajući Predsjedništva BiH imaće više bilateralnih susreta sa šefovima država.

ekapija

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close