Covid-19 pandemija je uz mnoge negativne efekte koji se ogledaju u vidu zatvaranja tvornica, otpuštanja radnika, obustavljanja rada u ugostiteljstvu i turizmu donijela i neke pozitivne primjeri kada je ekonomija BiH u pitanju.
Jasno je da nastupajuća globalna recesija predstavlja štetu za čitavu ekonomiju. Iako se očekuje da izgubimo čitavu deceniju na oporavak i stabilizaciju moguće je identificirati nekoliko pozitivnih trendova, u kontekstu domaće ekonomije.
Pozitivne promjene koje su se desile jest da se ponovo potaknula kupovina domaćih proizvoda, probudila se poljoprivreda, shvatili smo važnost željezničkog prevoza, ubrzala se digitalizacija od koje su pojedine državne institucije jasno bježale, preorjentisane su određene industrije i sl.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Akta.ba je kazao da se digitalizacija pokazala kao jedan od strateških trendova te da će se sada namjerno ili nenamjerno, sistemski, strateški ili ne, vjerovatno ubrzati procesi digitalne transformacije naše ekonomije i društva.
“Idealno bi bilo da se ovo posebno odnosi na digitalizaciju uprave. Do sada se pokazalo kroz primjer poreznih uprava da se može veoma efikasno funkcionisati, vjerujem na obostranu korist, upotrebom Interneta kao dominantog sredstva komunikacije. U biti kriza je dekonstruisala mit da su potrebne godine i na stotine miliona KM kako bi se reformisala javna uprava odnosno ubrzala digitalizacija ekonomije”, kaže Čavalić.
Pojašnjava da je trenutna kriza šansa da sprovedemo “bolne reforme” poput reformi tržišta rada, zakona koji se odnose na fiskalno opterećenje rada – doprinosa i poreza na dohodak, kao i seta zakona koji se odnose na nastanak, funkcionisanje i gašenje kompanija kao što su zakoni o privrednim društvima, obrtima itd..
Pored finansijskog i administrativnog sektora digitalizacija je u vrijeme pandemije bila ključna i za obrazovanje ali i za svakodnevne kontakte zbog ograničenog kretanja.
Kriza je razotkrila mit o tome da turizam može biti temelj razvoja ekonomije jedne zemlje, s tim se slaže i Čavalić navodeći Hrvatsku kao primjer koja će vjerovatno platiti najveću cijenu ovog mita.
Trenutno stanje nam je prije svega predstavilo značaj IT industrije, koja se pokazala antifragilnom. U prvim danima krize postalo je jasno zašto je potrebno imati razvijene lance distribucije, koji će moći podnijeti eksterne, al i interne šokove kao što je pad ponude, povećanje potražnje. Preorijentacija tekstilne industrije pokazala se također bitnom jer su se brojne kompanije male ali i velike počele baviti proizvodnjom neophodne zaštitnu opremu kao što su maske, zaštitna odijela i slično.
“Pored ovoga kriza je naglasila značaj stabilnog finansijskog sektora, naročito u Federaciji BiH, koji može podnijeti teret usaglašenih moratorija na otplatu kredita. Konačno, sad je jasnije zašto moramo imati razvijen privatni sektor i pripadajuće fleksibilne regulative, koji će u roku od nekoliko dana, sedmica biti u stanju odgovoriti na novonastale okolnosti – izazove i tržišne potrebe. Ovdje konkretno mislim na tekstilnu industriju, poljoprivredu i sve druge oblasti koje su blagovremeno reagovale u vidu kriznog restruktuiranja poslovanja odnosno poboljšavanja postojećih performansi. Pritom naglašavam, distribucija tj. trgovinski sektor, zatim prerađivačka industrija, predstavljaju ključni faktor u lancu snadbijevanja”, rekao je Čavalić.
Pokazalo se da je vlastita proizvodnja hrane ključna za svaku državu. Poljoprivredan proizvodnja koja je dugo godina bila zapostavljena privredna grana, doživjela je buđenje.
Pojedini nivoi vlasti su kao neku vrstu pomoć povećali svoje poticaje za spomenute grane i do 100 posto. Međutim, vjerovatno da je to rezultat nekog “trenutnog buđenja” odnosno panike sa početka krize jer poticaji nisu dugoročno rješenje.
Čavalić kaže da je u ovom slučaju potrebna rekonstrukcija čitavog modela organizacije domaće poljoprivrede po uzoru na susjednu Srbiju.
“Poljoprivredi nedostaje ukrupnjavanja, tehnologije, krupnog kapitala i uopšteno know-how kojim bi bila globalno konkurentna. Izuzetak je mliječna industrija koja je ove probleme riješila prije deceniju i sada bilježi izuzetne poslovne, i izvozne rezultate. Poticaji su problematični iz više razloga – stimulišu neuspjeh, čuvaju status quo tj. vode stagnaciji, te su veoma podložni političkom uticaju kada je raspodjela i tempiranje plaćanja istih u pitanju”, pojašnjava.
U vrijeme pandemije za BiH se pokazala i važnost funkcionisanja željezničkog saobraćaja. Saradnja željeznica Federacije BiH i Republike Srpske uspješno je osigurala nesmetan promet sirovina između Luke Ploče i velikih snabdjevača širom BiH čime se omogućila doprema sirovina i materijala neophodnih za dalju proizvodnju.
Bosna i Hercegovina kao mala ekonomija, sa nekih dva – tri miliona potrošača, treba da “misli globalno”, mišljenja je Čavalić, u smislu da iskoristi ovu krizu kako bi se, ne okrenula vlastitom tržištu, već, po uzoru na Sloveniju, iskoristila specifičnu strukturu krizne potražnje na globalnom tržištu prije svega CEFTA, EU, pa svakako i svijet.
“Dakle, riječ je o proširenju koncepta “kupuj domaće” – trebamo da svijet kupuje “naše domaće” proizvode. Na ovaj način bi se uistinu napravio potrebni iskorak i tu je najveća odgovornost na samim izvoznicima odnosno vladinim propisima koji (de)stimulišu ove aktivnosti”, kazao je.
Pozitivne prirodne promjene koje je pandemija donijela svijetu
Cijela planet se liječi zahvaljujući globalnoj izolaciji zbog pandemije koronavirusa.
Kina i Europa zabilježile su značajno smanjenje zagađenja zraka za čak 30 posto kao i zastupljenost ugljikovog dioksida i ostalih štetnih ispušnih plinova u zraku.
Vrhovi Himalaje koji se do sada nikada nisu vidjeli iz Indijske savezne države Punjab sada su jasno vidljivi duž sjevernog ruba zemlje zbog smanjenja zagađenosti zraka. Planine koje su udaljene 200 kilometara od grada Jalandhara sada su vidljive.
A da se priroda obnavlja i oporavlja mogli smo vidjeti na primjerima iz Italije gdje su se u dugo zagađeni kanali u Veneciji potpuno pročistili pa sada njima plove ribe i labudovi, a životinje poput divljih svinja prvi put nakon mnogo godina viđene kako šetaju gradovima Sardinije.
Izvor: Akta
