Ponovo ste (po ko zna koji put) zaboravili ključeve od kuće; jedva se možete sjetiti šta ste sinoć večerali; ponovo ste zaboravili na zakazanu kontrolu kod ljekara… Zvuči li vam to poznato? Ako vam je ovakav skoro svaki dan, onda se zasigurno pitate zašto vam se to dešava a niste ni čestito zakoračili u 40-te
(Hakan Coruh)
Suprotno onome što misle neki, slabo pamćenje se ne dešava uvijek zbog poodmaklih godina. Bilo da vam je 16 ili 60, ako vas muči slabo pamćenje, najbolje je da se upoznate s nekim od najčešćih uzroka takvog pamćenja i u vezi s tim nešto uradite. Pamćenje je samo jedna od funkcija mozga i definiramo ga kao sposobnost da svjesno štitimo stečene informacije i da ih povezujemo s prošlošću. Svako od nas treba dobro pamćenje da bi funkcionirao kvalitetno u životu. Znamo za pojedince ili učenjake koji imaju snažno pamćenje, tako da nikad ne zaborave ono što su naučili. Grčki pjesnik Simonid sa otoka Keja, koji je živio u petom stoljeću pr.n.e., je imao sposobnost da se u svakom trenutku prisjeti nekoliko hiljada pjesama koje je učio napamet tokom života. Cicero je bio poznat po svojoj sposobnosti da se sjeća imena. Iako o takvom pamćenju možemo samo sanjati, zašto se mnogi žale na zaboravnost i slabo pamćenje?
Zašto smo zaboravni?
Danas je zaboravnost postala čest problem kako među starijim tako i među mlađim pokoljenjima. Postoje razni elementi koji vode do zaboravnosti i slabog pamćenja. Neki od njih su nemarnost, nepoznavanje principa pamćenja i ne korištenje informacija koje su nam na raspolaganju. Prema tome, faktori koji uzrokuju slabo pamćenje su vrlo značajni. U ovom članku ćete pročitati o uzrocima slabog pamćenja koji dolaze iz emocionalnih stanja kakva su depresija, stres i zamagljen um, te iz ponašanja kakvo je zloupotreba alkohola i droga.
Depresija i stres
Prije svega, depresija i stresan životni stil ključni su uzroci lošeg pamćenja i mogu voditi ka zaboravnosti. Danas je depresija postala veoma uobičajena bolest koja se može javiti kod bila koga bez obzira na godine. Postoji mnogo razloga zbog kojih se javlja depresija. Događaji kakav je gubitak voljene osobe su često popraćeni depresijom i uzrokuju probleme s pamćenjem. Nadalje, sve negativne emocije poput nervoze i srdžbe mogu sprečavati naš mozak da pamti. Konkretno, depresija je primarna negativna emocija koja utječe na pamćenje jer nam ometa koncentraciju. Neki ljudi možda i dalje zaboravljaju, iako bi se morali skoncentrirati da bi bili sposobni da rade ili uče. Našoj sposobnosti pamćenja će pomoći pretvaranje negativnih emocija u pozitivnu filozofiju o životu.
Drugi po važnosti uzrok slabog pamćenja je um “zagađen” informacijama. Svaki dan dobijamo nove informacije sa svake strane i izloženi smo tolikom nepotrebnom znanju. Neke informacije su korisne, ali je većina njih beskorisna, te često baš takva vrsta informacije zna zavladati nad korisnim informacijama. Neki učenjaci podržavaju ideju da je “mentalno zagađenje” jedno od glavnih faktora koji utječu na loše pamćenje.
Nadalje, neki stručnjaci naglašavaju da je zanemarivanje emocionalne dimenzije još jedan od uzroka lošeg pamćenja. Glumac u pozorištu savršeno zapamti svoju ulogu zato što se to što uči napamet odnosi na emocije. Interes povećava emocionalnu moć, prema tome, smatra se da je interes učitelj učenja. Lijeva hemisfera mozga obavlja sve logičke funkcije, dok se desna hemisfera bavi emocionalnim i kreativnim funkcijama. Profesor Robert Ornstein s Univerziteta California smatra da ljudi koji koriste i lijevu i desnu polutku na uravnotežen način imaju pet puta više kapaciteta za pamćenje od drugih.
Prema tome, ako koristimo samo lijevu hemisferu mozga i zanemarujemo emocije, onda se možemo dovesti do toga da slabo pamtimo i da brzo zaboravljamo. Naprimjer, ako zapamtimo pet riječi a da pritom ne koristimo emocionalnu dimenziju, tu ćemo informaciju zadržati samo kratkoročno. Ali ako uspostavimo veze i akronime među njima ili ako sastavimo priču, onda nam ovi emocionalni aspekti pomažu da te informacije pohranimo dugotrajno.
Alkohol i droga
Ovisnost o alkoholu i drogi mogu oslabiti pamćenje. Već neko vrijeme znamo da kanabis, odnosno marihuana (u mnogim zemljama nezakonita droga koja se pravi od sušenih listova i cvjetova konoplje) uzrokuje gubitak pamćenja u hipokampusu, a to je dio mozga koji upravlja većinom naših kognitivnih funkcija.
Istraživanja pokazuju da nekontrolirano konzumiranje alkohola neupitno oštećuje retrospektivno pamćenje, to jest učenje, pohranu i povrat prethodno prezentiranih materijala. Prekomjerna konzumacija alkohola može rezultirati privremenim gubitkom pamćenja ili amnezijom. Kad osoba uzima alkohol, tijelo ga istog trenutka počne razgrađivati. Mozak prima manje kisika kad je prisutan alkohol u krvotoku čovjeka, a alkohol štetno utječe na središnji nervni sistem.
Alkohol neposredno uzrokuje dehidraciju i poremećaj elektrolita, jer djeluje kao diuretik, što znači da povećava izlučivanje tekućine s urinom iz organizma, gastrointestinalne poremećaje, nizak šećer u krvi, glavobolje, te poremećaj sna i drugih bioloških ritmova. A upravo je san neophodan da osvježi tijelo i um. Usljed nedostatka sna dolazi i do zaboravljanja i kratkoročnog gubitka pamćenja. Odrasle osobe bi trebale spavati sedam do osam sati kako bi poboljšale pamćenje i spriječile pogoršavanje situacije u frontalnom režnju (frontalni režanj je odgovoran i za mišljenje, pamćenje i razum), jer to može dovesti do kognitivnog propadanja.
Novovrijeme.ba – Prevela Mubina Muftić
