Opoziciju smo iznenadili dinamikom, biće još iznenađenja

TV1: Za tačno sedam dana navršiće se godina od kako je konstituisano Predsjedništvo BiH u ovom sazivu. Šta bi ste izdvojili kao tri ključne stvari koje je vlast u ovom mandatu napravila, a da građani i BiH od toga imaju veliku korist? Tu mislim na sve nivoe vlasti.

ČOVIĆ: Ima jako puno stvari, ali u nepunih 12 mjeseci možda za početak stvar koju smo dogovorili i obznanili javnosti, ali i dobrom dijelu onih sa kojima smo u stalnoj komunikaciji, to je odnos tri člana Predsjedništva BiH i njegov odnos prema upoznavanju javnosti o onome što radimo, bez obzira da li su to tiskovne konferencije, da li su to odluke Predsjedništva BiH ili uopšte naše ponašanje u javnosti. To bi bilo nešto što bih ja posebno kvalitetno predstavio, kao dio politike Predsjedništva BiH da nema različitih stajališta, uime Predsjedništva BiH izlazi se jednim glasom. Na taj način, ako imamo neki problem, privremeno ga bar ostavimo za rješavanje unutar sebe, kako ne bismo prenijeli bilo koju problematiku, a bilo je mnoštvo tema koje su tražile potpuno različita stajališta od pojedinih od nas vizavi politike koje vodimo, različitih pogleda na BiH i slično. Do kraja smo to uspjeli. To je nešto posebno vrijedno.
Druga stvar koju smo međusobno dogovorili, a koja se možda djelimično poklapa sa ovim, jeste da nema preglasavanja i donošenja odluka na način da dvojica članova podržavaju odluku, a treći ne podržava kao takvu. Uspjeli smo u tome. Kada gledamo ova dva elementa našeg dogovora, danas mogu kazati da ne postoji nijedna tačka dnevnog reda koja nije bila na Predsjedništvu BiH i da čeka na naše usaglašavanje. Do danas smo imali punih 15 redovnih sjednica i 20-ak vanrednih sjednica koje smo održali u ovom vremenu.
Treća stvar koja možda ima potpuno drugačiju strukturu donošenja odluka, a to je vrlo jasan stav Predsjedništva BiH oko toga kako se odnositi prema evropskim integracijama. Ključne odluke koje smo donosili krajem šestog i početkom sedmog mjeseca, koje smo ugradili u dokumente koji su predstavljeni kao koordinacijski mehanizam, kao plan naših aktivnosti, agendu onog što želimo raditi na evropskom putu, a koje smo prezentovali, mislim 17.7. kada sam posjetio Brisel, gospođi Mogerini i gospodinu Hanu. Oni su bili začuđeni o čemu pričamo. Već nakon mjesec dana na susretu u Beču bili su oduševljeni da to ide tim putem. Danas kada slušamo gospodina Vigemarka, koji je danas bio u Predsjedništvu BiH, to je potpuno jedna nova dimenzija, slika vjerodostojnosti onoga što radimo.
To bi bile te tri stvari. Možda i četvrta, da smo se ovih dana dogovorili da nešto slično uradimo i oko partnerstva za mir, odnosno oko MAP-a ili oko NATO-a, ako hoćete dugoročno. To je kvalitet, izgrađena klima unutar tri člana Predsjedništva BiH, koju treba prenijeti i na druge razine vlasti u BiH. Ako to uspijemo, nema nijednog razloga da sa mnogo više optimizma dočekujemo narednu godinu.

TV1: Ima li stvari i pitanja koja Vas brinu? Da li bi ste izdvojili nešto što je recimo potencijalna opasnost, odnosno na kojim pitanjima bi po Vama mogao nastati problem i mimolilaženja?

ČOVIĆ: Što se tiče vanjske politike, nema. Mislim da smo oko toga već usaglasili toliko stvari između sebe i prenijeli ih na kolege u Vijeću ministara BiH, pa i na niže razine vlasti, da uistinu samo treba u kontinuitetu dalje raditi i onda nema sumnje da ćemo brzo aplicirati za mnoge stvari, sustići kandidatski status o kojem smo nekada maštali, a danas je on realno tu. S te strane nisam zabrinut.
Ono za šta sam zabrinut, a nije baš ustavna ovlast Pedsjedništva BiH, jeste unutrašnja politika, misleći prije svega na složenu socijalnu i ekonomsku sliku, jer je više puta bilo iskušenja i pokazatelja koji govore kako će biti socijalnih nemira, nereda, ogomna je nezaposlenost, puno drugih makroekonomskih pokazatelja koji su tako upitni u smislu vjerovanja u neku optimističnu kratkoročnu budućnost. To je nešto što nas brine. Mislim da je tu kroz onaj Zakon o radu, uz sve svoje kontroverze, i onoga što proizilazi iz njega, danas je već u pripremi 12 zakonskih rješanja koja će lagano dati okvir za kvalitetniji ekonomski odnos svih nas u BiH, jednu socijalnu osjetljivost, koja mora uravnotežiti i stabilizirati sve socijalne i ekonomske tokove u BiH. Ključno je da tu ne smije biti bilo kojih elemenata populizma i populističkog odnosa prema našim ljudima i davati lažna uvjerenja. To smo radili 20 godina i vidimo gdje smo došli.
Mi danas moramo donositi jasne odluke, koliko god da su teške, samo ih korektno prezentirati našoj javnosti. Ako ljudi znaju da će za pola godine, za godinu neke stvari krenuti nabolje, ako danas uvedemo neki red, onda ćemo u tome do kraja uspjeti. Bojim se da kod jednog dijela postoji uvjerenje da mi postavljamo pravila igre. Moramo razujeti da ako smo se opredijelili za evroatlantski projekat ili ubrzani put ka EU i kandidatskom statusu, onda nismo mi ti koji nekome postavljamo uslove kako ćemo glasati u nekom tijelu, kako ćemo se dogovarati oko nekog tijela. Te uslove je već neko definisao unutar tih struktura kojima se želimo priključiti. Tu kod mene postoji mali strah da nismo svi raščistili, mi svi želimo u EU, nećete naći nijednog političara koji je protiv toga. Sjetite se da smo sve ove dokumente, nakon odluka Predsjedništva BiH, jednoglasno usvajali u Parlamentu, ali još uvijek imaju neku rezervu da to neće ići tako direktno. Danas smo već u toj poziciji, danas smo mi napravili veiki korak. Dalje stajanja nema i nadam se da će svi shvatiti da je danas preznačajno da zaboravimo taj populizam, taj odnos prema našem biračkom tijelu ili kome već u smislu dodvoravanja. Jednostavno, teške odluke se moraju donositi, jer će one u konačnici donijeti dobrobit svim ljudima u BiH.

TV1: Danas smo dobili izvještaj o napretku ka Evropskoj uniji u kojem se navodi da su vlasti počele riješavati problema i da je BiH ponovo na putu ka Evropskoj uniji. Na tom putu još su dvije stavke. Mehanizam kordinacije je jedna od njih. Iz SDA kažu da im je neprihvatljiv prijedlog iz 2013. godine, po kojem bi bi deset kantona imalo pravo veta po pitanjima evropskih integracija. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju?

ČOVIĆ: Nema niko pravo veta. Ne pravimo mi mehanizam koordinacije koji će bilo šta blokirati, nego koordinacijski mehanizam koji će osigurati da usaglašavanje stava kroz sve razine i ovlasti i nadležnosti koje su iz Ustava, pa županije ako govorimo o županijama ili kantonima. Pogledajte koliko imate direktnih i isključivih nadležnosti županija i one nadležnosti koje su podijeljene sa višim razinama vlasti. Njih ne možete ignorirati. Time mi ne stvaramo ambijent da neko nešto blokira, jer jednim glasom se dalje mora izlaziti iz BiH.
Upravo taj koordinacijski mehanizam, kad ga predstavimo, bez obzira hoće li biti ova forma iz 2013. odnosno ona je tek sad donešena, o njoj se 2013. raspravljalo, nije išla, jedan dio države je tad usvojio ili jedan entitet je usvojio. Mi smo napravili neke varijacije šta bi to trebalo poboljšati u mehanizmu koordinacije da do kraja uvažimo mjere koje imamo IZ SSP-a, koje nas motiviraju da to radimo.
Međutim, vrlo jasno da kažem, ukoliko se ne desi da možemo danas opet usaglašeno to promijeniti da bude, koordinacijskog mehanizma nema bez da to sve razine vlasti ne dogovore. Ako to ne uspijemo, imamo koordinacijski mehanizam, uz obavezu da čim osjetimo da imamo neki problem blokade da ga u hodu rješavamo. To je put. Jednostavno, mi danas moramo vjerovati jedni drugima. Nema više mogućnosti za bilo čiju blokadu evropskog procesa, ako smo se opredijelili za njega. Onoga trenutka kada predamo aplikaciju, a predaćemo je vrlo brzo, od tog trenutka svi koji su na bilo koji način kalkulirali izgubiće mogućnost za tu kalkulaciju, bez obzira je li u pitanju mehanizam koordinacije ili neki drugi dokument, koji će u međuvremenu dolaziti.

TV1: Otkako je DF ispao iz svih kombinacija, sve češće se sa ugla ljevice čuje kako svi procesi vode stvaranju trećeg entieta. Po medijskim natpisima, neki vide treći entitet u Izmjenama izbornog zakona, koje bi garanitovale svakom narodu da bira svog predstavnika u vlasti. Kakav je Vaš prijedlog oko Izbornog zakona ?

ČOVIĆ: Suvišan je bilo kakav komentar. Ako neko danas u koordinacijskom mehanizmu vidi treći entitet, ako ga sutra vidi u Izbornom zakonu, a prekosutra u nečemu drugom, pa ima ga pravo vidjeti. Ja ne znam šta bi drugo tim ljudima rekao. Možda je prava poruka: prestanite plašiti građane i narode ove zemlje nečim što još jedino postoji u vašim glavama u tom konceptu. Mi trebamo osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i građana BiH. To možemo na sto načina, apsolutno na sto načina.
Da bi reorganizirali BiH, trebaće saglasnost svih, to je dvotrećinska većina u Parlamentu BiH, što znači dvotrećinska većina i bošnjačkog i hrvatskog i srpskog naroda. Otkuda onda nekome strah? Kada mi krenemo ka Evropi, neko se bavi trećim entitetom. Kada krenemo ka ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti BiH, nekome je u primisli treći entitet. Pa dajmo se baviti životnim pitanjima, rješavati ove probleme.
Kada dođe na red Izborni zakon, pričaćemo tada upravo o onome što smo nekada, prije dvije ili tri godine u Briselu dogovorili, da nema nametanja rješenja jednog naroda drugom narodu, niti ima mogućnost da tehnikama Izbornog zakona ili nekog drugog rješenja neko bira nekom predstavnike. Što se mene tiče, taj instrument ili standard neka se zadovolji, mi smo riješili sve probleme funkcioniranja BiH dugoročno.
Bez obzira da li to dolazi od SDP ili DF u nekom trenutku, ja imam osjećaj da se oni sve više ponašaju kao opozicija u BiH kad ne mogu više pratiti korake, jer smo ih iznenadili ovom dinamikom što mi radimo. Istina, mi smo im išli na ruku, sjetite se, prvih pet ili šest mjeseci svi su kritizirali da se bavimo samim sobom. Sada kada smo od petog ili šestog mjeseca krenuli potpuno drugačijom dinamikom, imam osjećaj da su ostali iznenađeni. Biće još više iznenađeni u prvih šest mjeseci naredne godine.

TV1: Kada je u pitanju uređenje Grada Mostara, rekli ste da ste spremni preslikati uređenje Travnika, te tako pokazati da ste za iste principe. Možete li to pojasniti i jeste li za to?

ČOVIĆ: Mostar je tema koju moramo riješiti kroz Izborni zakon i mislim da ćemo ga rješavati narednih mjesec, dva dana. Jednako kao i Sejdić – Finci, ali i niz drugih tehničkih problema koje u izbornom zakonodavstvu moramo riješiti – izbornog praga, otvorene i zatvorene liste, rokove koje moramo uvažavati, jer mi danas nemamo instrumenta vanrednih izbora, prijevremenih izbora… To sve moramo ugraditi i to su standardi koje demokratski svijet dugo poznaje. Vrijeme je i kod nas. Što se tiče Grada Mostara, pošto sam njegov građanin i neizmjerno ga cijenim i volim, uvjeren sam da ne smije biti podjeljen. Drugo je načelo da ne treba biti nikakav izuzetak u BiH. Da bi olakšali odnos, pošto je na Mostaru stalno, na neki način, jedan poseban pogled, donose se odluke visokog predstavnika, kao privremene mjere, Statut… I danas OHR kroz svoje instrumente pokušava istražiti šta neko dolje misli. Rekli smo, uzmite dvije županije s izraženim multietničkim karakterom – HNŽ i SBŽ, pa da središta – Mostar i Travnik uredimo po istom modelu. Možemo mi riješiti pitanje Mostara na sto načina. Ali vas u jedno mogu uvjeriti, da ćemo u narednih mjesec dana tragati intenzivno za odgovorom i da ćemo ga naći najdalje do kraja januara iduće godine. Mnogo prije lokalnih izbora u oktobru naredne godine moramo imati rješenje, a kako bi mogli provesti izbore u Mostaru. Uvjeravam vas – to neće biti podjeljen grad i neće biti grad slučaj već nakon rješenja u Izbornom zakonu.

TV1: Izvršna vlast u FBiH osnažena je novim partnerom – SBB-om. Uskoro će se to desiti na svim ostalim nivoima. Koliko je kapacitet SBB-a važan i šta je ključna razlika između SBB-a i DF-a?

ČOVIĆ: Već osjećamo kvalitet u FBiH. On je ogroman. Znaći da imamo skoro dvotrećinsku većinu u Parlamentu. To je kvalitet koji vam osigurava ovo prethodno što sam govorio. Da možete donositi ekonomsko – socijalne zakone koji ne moraju uvijek biti populistički, da kupujete nečiju naklonost. Jednostavno, bez takve parlamentarne potpore, vi ste u jednoj avanturi u kojoj smo bili prvih šest, sedam mjeseci. Imali smo DF u vlasti, ali su se ponašali kao opozicija. Bez želje da povrijedim bilo koga, očekujem da SBB upravo bude pravi partner na našem evropskom putu. Prvi koraci su doneseni, na dva zasjedanja federalnog Parlamenta. Mislim da ćemo brzo stabilizirati i Dom naroda. To je jedan ogroman iskorak i ogromna korist. Ako smo već dogovorili ovaj koncept parlamentarne većine, izgubili smo možda godinu dana, ali ni to nije veliki grijeh, ako ćemo sustići sve ono što smo propustili.

TV1: Iz Saveza za promjene kažu da još nisu dobili zahtjev za rekonstrukciju Vijeća ministara i ulazak SBB-a. Ko je to trebao podnijeti? Premijer Zvizdić? A i koji je razlog za ostanak DF-a u vlasti i dalje?

ČOVIĆ: I u Federaciji DF je ostavio dopredsjednika. Ako ste opozicija, budite opozicija i tako se i ponašajte. Ne možete jednom nogom biti u vlasti, a s druge strane prozivati ono što vlast radi. Objasnite mi kakav je to sustav i ima li ga igdje u svijetu?! Mislim da us naredni potezi prije svega u rukama SDA i SBB-a. Taj dogovor ide svojim putem, oni ovih dana razgovaraju o kantonima. Kada se taj posao završi, izvjesno je da će se prebaciti na Vijeće ministara. Opet će biti dogovor na toj relaciji. Ja se nisam mješao. Dao sam doprinos da dođe do ovih razgovora, da počnu funkcionirati, a dalje smo prepustili kolegama. Mislim da ćemo se Radončić, ja i Izetbegović naći u petak u Mostaru, pa ćemo o još nekim finesama razgovarati. Koliko znam i oko Vijeća ministara ugrubo su se dogovorili o konceptu. Do kraja godine očekujem da se i taj posao završi.

TV1: Održani su izbori u Hrvatskoj. Kako će se to odraziti na BiH? Kakav ishod očekujete po pitanju formiranja vlasti?

ČOVIĆ: Rezultat je takav da će trebati dosta mudrosti, napora da se dođe do kvalitetnog rješenja. Dva su puta. Jedan je da se napravi velika koalicija HDZ i SDP. Što ne vidim da je realno. Da svima odgovore novim stavom i odgovorom o izvlačenju Hrvatske iz ekonomskih problema u kojima se nalazi. Drugi je da neko, mislim HDZ, sa MOST-om, koji je iznenađenje izbora, napravi vlast. Većina bi bila taman onolika koliko je dovoljno za normalno funkcioniranje vlasti. Mislim da će mnogo jasnije biti za sedam, osam dana. Sada svi sa svima pokušavaju trgovati. No, kako god to završilo, uvjeren sam da vlast u Hrvatskoj, nova Vlada, morat će imati izraženiji i pozitivniji odnos prema BiH. Ono što nije dobro, a što sam premijeru Milanoviću i rekao, nezamislivo mi je da predsjedavajući Vijeća ministara nije imao prigodu da razgovara s premijerom Milanovićem prvih osam, devet mjeseci svog mandata. Obzirom da vodimo, kakvu vodimo, susjednu politiku i sa Srbijom i sa Crnom Gorom i sa Hrvatskom, mislim da je to nešto što bi trebalo biti svakodnevnica. Pogledajte koliko puta smo se, na svim razinama, sreli s premijerom Vučićem. Sličan odnos imamo i s Crnom Gorom. Po pitanju Hrvatske, radimo to na parlamentarnoj razini, i na razini predsjednika. Nema razloga da izvršna vlast ne bude mnogo bliža vlasti u BiH. Strateško partnerstvo postoji u Hrvatskoj za BiH, jer tisuću kilometara zajedničke granice, znači potpuno povezano gospodarstvo, komunikacije i tako dalje. Nastavit ću razgovarati s onima za koje vjerujem da će u hrvatskoj doći na vlast je da svi evropski projekti Hrvatske kada je infrastruktura u pitanju budu prenešeni i prema BiH. Bez obzira je li u pitanju jadransko – jonski koridor ili je u pitanju koridor Vc, koji je manje – više definiran u cjelini ili su u pitanju energetski koridori koji se tek trebaju otvoriti. Bilo bi naivno izostati iz tih projekata, a u njih ne možemo ući ako nemamo mnogo kvalitetniju suradnju izvršne vlasti u Hrvatskoj. Nadam joj se i skoro sam siguran da ćemo već u nardna dva, tri mjeseca, osjetiti kvalitet tih odnosa koji su izostali nažalost zadnjih pet, šest mjeseci iz više razloga.

(Vijesti.ba / TV1)