Kultura

Cjeloživotno učenje: Važnost znatiželje kod djece

“Šta je to?” – pitanje je koje se često čuje od male djece koja jedva da su progovorila. Mališani žele shvatiti šta se dešava oko njih. Oni su novi stanovnici ove planete i sve im zaokuplja pažnju. Smatram da ljudi koji uspiju zadržati znatiželju koju su posjedovali kao mali – obično između godinu i tri godine života – izrastaju u intelektualce i uspješne članove društva

Piše: Ali Çikmaz
Prevela Mubina Muftić 

Kad sam posljednji put bio kod roditelja, shvatio sam da moj sestrić, kojem je tek dvije godine, želi da uči o svemu oko sebe. Naprimjer, želio je da mu pokažem kako otključavam ekran na svom mobitelu. Nakon što sam mu pokazao, pokušao je i sam to učiniti, a potom me počeo pitati o aplikacijama: “Šta je ovo?”; “Kako ovo radi?” Ustvari, iako ponekad nije znao iskazati šta želi, ipak je bilo jasno šta je to što ga interesira. Sasvim je lahko učio i ponavljao za mnom.
Šta je znatiželja?

Znatiželja u principu odražava želju da se nešto nauči. Dr. Reiss smatra da je znatiželja jedna od 16 osnovnih potreba koje određuju ljudsko ponašanje, a dolazi u vidu potrebe za znanjem. Znatiželja pokreće razna pitanja o događajima oko nas, pa i u svemiru. Uzajamno djelovanje potrebe za učenjem i svemira obično vodi do naučnog razvoja. Prema tome, znatiželja je ključ učenja i nauke.

Bruce Perry smatra da postoji veliki ciklus učenja koji počinje znatiželjom i istraživanjem, a onda prelazi u otkriće, zadovoljstvo, ponavljanje, usvajanje, nove vještine, samopouzdanje, sigurnost i dalje istraživanje. Iako je znatiželja jedna od glavnih osobina čovjeka na početku života, kako vrijeme odmiče, tako se i ona gasi. Zašto se to dešava? Može li se to nekako odgoditi? Šta učiniti da kod nekoga potaknemo strast za učenjem, istraživanjem i otkrivanjem? Kako organizirati školu, djetetovu drugu kuću, a da se ne izgubi početna znatiželja?
Zašto se gubi znatiželja?

Mnogi faktori ograničavaju dječiju želju za naučnim razumijevanjem svijeta. Ti faktori variraju zbog složenosti ljudske prirode i okoline u kojoj žive. Ali postoje tri značajna zajednička faktora: strah, zabrana i nesigurno okruženje.

Strah, kao jedan od zajedničkih faktora, može nastati implicitno ili eksplicitno. Strah definiramo kao neugodnu emociju koja nastaje usljed opasnosti, zla, boli, bez obzira na to je li ta prijetnja realna ili izmišljena. Kad osjećamo strah, onda se ne možemo ponašati normalno sve dok nas on ne napusti. Neki od razloga za strah proizlaze iz načina odgajanja, nesređenog porodičnog stanja, nasilja, ograničenja, pravila i nezdrave atmosfere u razredu. Ljudskoj znatiželji pogoduju zdrave i ugodne sredine.

Drugi faktor koji utječe na gubitak znatiželje jesu zabrane. Ako dijete odgajamo samo naredbama koje počinju sa “nemoj”, onda će ono naučiti da ne čini ništa i neće imati potrebu da uči na nove, različite načine. Naprimjer, ako dijete odgajamo tako što mu stalno govorimo: “Ne čini to”; “Ne čini ovo”, “Nemoj se isprljati”; “Nemoj to rastavljati”; “Nemoj to dirati”; “Nemoj, nemoj, nemoj…” A oni da bi učili, moraju raditi sve to. Njihovi pokušaji mogu biti pogrešni, ali pomažu djetetu da razvije bolji osjećaj za učenje putem djelovanja.

Posljednji, no zasigurno ne i najmanje važan faktor, jeste nesigurno okruženje. To znači da dijete ne posjeduje osjećaj sigurnosti i mogućnosti da dijeli svoja otkrića. Ako je okruženo ljudima kojima je stalo do njega, onda ima optimalno okruženje za istraživanje, otkrivanje novog te povećava “publiku” s kojom može dijeliti svoja otkrića. Sve je to moguće zahvaljujući njegovom osjećaju sigurnosti.
Kako rasplamsati znatiželju?

Ako govorimo o obnavljanju znatiželje kod djeteta koje je izgubilo strast za istraživanjem i kritičnim posmatranjem svijeta, onda možemo početi od ukidanja razloga koji su doveli do problema: straha, zabrana i nesigurnog okruženja. Ukidanjem ovih faktora djetetu dajemo šansu da ponovo izgradi svoju strast, sigurnost i hrabrost da povrati izgubljenu znatiželju.

Osoba koja je odgovorna za dijete mora prepoznati njegove individualne osobine i djetetu omogućiti da ih razvija u sigurnom okruženju. Svaka osoba je zaseban svijet, prema tome, svaka osoba ima jedinstven pogled na svijet. U nečemu se možemo slagati ili podudarati, ali to i dalje ne znači da imamo isti pogled na svijet. Potrebno je djetetu omogućiti da razvija svoju sliku o svijetu putem individualnih stilova učenja, koji će mu pomoći da napreduje u nekoj disciplini bez ikakvog uvjetovanja. Na taj će način osjećati da može slobodno birati svoje polje interesiranja i s velikom znatiželjom će napredovati u toj disciplini.

Ipak, moramo se zapitati: šta činiti s povučenom djecom? Ako je dijete povučeno, to ne znači da nije znatiželjno. Takva djeca samo trebaju više podstreka da bi se osjećala sigurnim i da bi se upoznala sa situacijom.

Općenito, roditelji i nastavnici neke od dječijih kreativnih pokušaja smatraju neuspjelim, stoga je neophodno ponovo definirati “neuspjeh”. Ako dijete želi naučiti da “igra štrika”, što nije jednostavan zadatak za malu djecu, može pokušati mnogo puta i spotaći se o konopac svaki put. U jednu ruku, to se može definirati neuspjehom, ali, u drugu ruku, očito je da je dijete veoma uporno i da su svi ti padovi ustvari neophodni da bi se razvila vještina.

Još jedna greška koja može negativno djelovati na dječiju znatiželju jeste to što roditelji uglavnom sude općenito o ličnosti djeteta, a ne o specifičnim ponašanjima. Nastavimo s istim primjerom: sami preskačite konopac da biste ohrabrili dijete da uči; tako ćete suditi o njihovom ponašanju i ohrabrivati ih da prevaziđu prepreke, umjesto da kritizirate njihovu ličnost.

Novi pristupi u naučnom okruženju kad je riječ o znatiželji uobičajena su tema, ne samo za djecu nego i za naučnu zajednicu. Znatiželjom ljudska bića počnu razumijevati svemir te uviđati njegov jedinstven sklad. Kad se počnete baviti svijetom iz naučne perspektive, vaše divljenje se povećava jer shvatate kako je savršeno stvaranje svega oko vas.

Da bismo odgojili naučno pismenu generaciju te da bismo je osposobili za razumijevanje svijeta i pripremili je da ga istražuje, razredna sredina se mora promijeniti. Potrebno je da fokus bude na učenju s razumijevanjem, a ne na učenju napamet. Sjedinjene Američke Države te druge zemlje provele su mnoge reforme u obrazovanju s ciljem osmišljavanja nastave podređene učeniku, a ne nastavniku. Najpopularniji termin u ovim zakonima je “istraživanje”.
Učenje zasnovano na istraživanju

Istraživanje nije samo metoda podučavanja u nauci nego je i rezultat podučavanja nauci. Učenici moraju aktivno razmišljati i učestvovati u aktivnostima, kako tokom nastavnog procesa tako i nakon poduke i učenja; učenici bi trebali biti osposobljeni da primijene nova naučna istraživanja u svakodnevnom životu. Istraživanje treba početi znatiželjom i pitanjem o nekom pojmu. Znatiželja i faza istraživanja počinju sviješću o pojmu, nastavljaju se eksperimentima, promatranjima itd. Učenici trebaju uspoređivati svoje odgovore s odgovorima svojih vršnjaka, te s odgovorima u naučnoj literaturi, ali i biti sposobni opravdati svoje pronalaske i odgovore.

Ukratko, znatiželja je značajan faktor za učenje i nauku; znatiželja je suštinski dio ljudskog ponašanja. Većina istraživanja, izuma i otkrića događaju se zahvaljujući znatiželji. Ali znatiželja nije statična moć; većina može izgubiti potrebu za istraživanjem svijeta i svemira iz raznih razloga, uključujući strah, zabrane i nesigurno okruženje. Da bismo podstakli izblijedjelu znatiželju, potrebno je ukloniti faktore koji sputavaju i gase znatiželju. Roditelji i nastavnici bi trebali biti pažljivi kad se radi o individualnim razlikama. Posebno treba paziti da pokušaje do uspjeha našeg djeteta ne okarakteriziramo neuspjehom. Na kraju, znatiželja je karakteristika onih koji se bave naukom i istraživanjem. Ako naučnu metodu istraživanja primijenimo u razredu, onda će djeca biti motivirana da prate misterije svijeta i svemira. Tokom cijelog đačkog perioda, pa i studentskog, njihova će znatiželja svijetliti poput kandilja koji osvjetljavaju naš svijet. Pomozimo im da održe tu svjetlost!

Novovrijeme.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close