Oko ekologije: Kopanje po savjesti

Kako proljeće odmiče, investitori i graditelji su sve bezobrazniji. Tokom tek minule sedmice javnost je upozorena na to da se montažom asfaltne baze u Gromiljaku (općina Kiseljak), istražnim radovima za otvaranje kamenoloma u Pećniku (Opština Vukosavlje) i izgradnjom male hidrocentrale na Ugru (općina Dobretići) krše zakoni i ozbiljno ugrožava životna sredina. Bezobrazluk ide do te mjere da za intervenciju u životnom prostoru nisu pribavili ni minimum potrebne dokumentacije niti uvažili zahtjeve lokalnih zajednica.

PIŠE: Hajdar ARIFAGIĆ – Oslobođenje

Reakcija nadležnih organa o kojoj ovog puta sudim po medijskim izvještajima je krajnje blaga i neučinkovita. To uveliko ohrabruje mnoge da na sličan ili još brutalniji način krenu u biznis zasnovan na korištenju prirodnih resursa. Zbog toga se ne treba iznenaditi što će incidenata poput ovdje spomenutih biti i u narednom periodu. A trajaće sve dotle dok briga o životnoj sredini i uspostava vladavine prava ne budu na nivou i u formi kako se proklamuju u dokumentima Ujedinjenih naroda i Evropske unije. Na tome treba da se angažuju državna i entitetske vlade i parlamenti. No od njih od okončanja agresije do danas nikad nismo čuli ozbiljnu raspravu o tome šta se događa sa našim šumama, rijekama, krajolicima napadnutim bespravnom sječom, brojnim vrstama hemijskih i drugih zagađenja, uništavanjem biodiverziteta, nedozvoljenom gradnjom… U međuvremenu niču elektrane, kamenolomi, divlja naselja, nestaju rijeke.

ČISTAČI I POSLUŠNICI

Posljedice toga očitavaju se na ljekarskim nalazima stanovništva u kojima se kao reakcija na promjene kvaliteta životne sredine ukazuje na ozbiljnu ugroženost zdravlja i pad nataliteta.

Svjesne da se i ne mogu nositi sa ovim pojavama i zelenom mafijom, nevladine organizacije su se opredijelile da čiste papiriće, sakupljaju plastiku i slušaju općinske načelnike. Čast izuzecima!

Malo je onih koji imaju širok ugao gledanja na bosanskohercegovačku ekološku stvarnost kao što su Zeleni Neretva Konjic. Najnoviji tekst na njihovom sajtu aktuelizira problem zaštite planinskih područja BiH, uz konstataciju da naša država ima procentualno najmanju površinu zaštićenih prirodnih područja u Evropi.

U periodu od 1954. pa do 1992. godine zaštićena su 253 različita lokaliteta u raznim vidovima zaštite (nacionalni parkovi, parkovi prirode, specijalni rezervati itd).

Međutim, većina ovih “ranije zaštićenih” područja praktično se danas ne tretiraju kao zaštićeni, odnosno njihov status nije još definisan. Trenutno u BiH pod zaštitom egzistira samo dvadesetak manjih lokaliteta u kojima postoji bar kakva-takva zaštita. Međutim, primjeri poput Prokoškog jezera, Hutovog blata ili Blidinja zorno pokazuju da se ni u takvim “zaštićenim” područjima ne upravlja shodno ekološkim principima i zakonskim propisima.

NATURA 2000 NA VRANICI

Konjički ekolozi istovremeno su zabrinuti nad činjenicom da su utihnule aktivnosti oko zaštite prirodnog blaga Prenja i Čvrsnice, odnosno Igmana i Bjelašnice. Zbog toga je ovaj prostor već dugi niz godina izložen raznim vrstama devastacije. Ovakvo stanje koriste razne interesne grupe i lokalne vlasti kojima ne odgovara uspostava zaštićenih područja, pa javnosti pružaju netačne informacije o karakteru zaštićenih područja, pri čemu svjesno stvaraju bojazan i otpor kod lokalnog stanovništva. U istraživanje planinskog blaga i zaštitu planina u posljednje vrijeme ozbiljno se uključila organizacija Natura 2000. Uz podršku Evropske unije, ove sedmice će se uz učešće stručnih institucija i nevladinih organizacija na skupu u Fojnici posvetiti upravljanju i održivom razvoju područja Vranice, najpoznatije visoke nekarbonske planine u BiH bogate biološke raznovrsnosti, koja se zasniva na velikim površinama pašnjaka, šuma i čistih površinskih voda, uključujući Prokoško jezero. Vranica je životni prostor brojnih evropski značajnih Natura 2000 vrsta, kao što su suri orao, mrki medvjed, balkanska divokoza, sova jastrebača i jelenak. Na Vranici su svoj dom pronašle i mnoge značajne endemske biljne vrste.

Susret u Fojnici biće ujedno uvod u ovogodišnje obilježavanje Dana planete Zemlje, koje će, prema dosadašnjim saznanjima, obilovati brojnim korisnim akcijama u svim krajevima BiH. Eto prilike onima koji su zabrinuti događanjima s početka ovog teksta da izvrše dodatni pritisak na vlasti i natjeraju ih da zaustave protuzakonito pokrenute poslove.