Na stranici preko koje OHR plasira stavove vezano za državnu imovinu, nakon dva mjeseca postavljene su nove objave.
U promotivnom materijalu, OHR tvrdi da je mit tvrdnja da je “Pitanje državne imovine pitanje opstanka BIH” te da je to netačno, kao i da je netačno da je “pitanje državne imovine pitanje opstanka RS”.
Pojašnjavaju kako je pitanje državne imovine tehničko i funkcionalno pitanje na čije uređenje kroz usvajanje odgovarajućeg zakonskog okvira čeka 30 godina.
– Rješavanje ovog pitanja doprinosi vladavini prava i pravnoj sigurnosti u BiH, što će otvoriti prostor za investicije, te samim tim i ekonomski napredak. Usvajanje zakona o imovini u Parlamentarnoj skupštini BiH će okončati trenutni pravni nered, privući investicije i doprinijeti ekonomskom rastu. Tako će državna imovina na najbolji način služiti interesima svih građanki i građana BiH, navodi se.
Mit su, kako je objavljeno, i tvrdnje da “Državna imovina pripada isključivo državi BiH” te da “Državna imovina pripada isključivo entitetima”. Za obje tvrdnje se navodi da su netačne.
– Raspodjela cjelokupne državne imovine treba biti izvršena zakonom koji će usvojiti Parlamentarna skupština BIH, a tako da se odgovori na potrebe svake razine vlasti u BIH. Organi vlasti trebaju upravljati ovom imovinom na odgovarajući i transparentan način u interesu i za boljitak građana i građanki BiH, navodi se.
Navode da su netačne i tvrdnje da je namjera “međunarodne zajednice da otme imovinu od države BiH”, odnosno “od enetiteta”, kao i od “građanki i građana BiH”.
Podsjetimo, OHR je prije više od sedam mjeseci formirao Radnu grupu eksperata kao dio procesa tehničkih konsultacija o državnoj imovini. Iz OHR-a tada je saopćeno da ova radna grupa ima zadatak da na nivou eksperata vrši pravnu analizu različitih aspekata koji se odnose na raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti. Ipak, imena eksperata nisu otkrivena.
Vijesit.ba su i ranije pisale na ovu TEMU, kada smo ukazali da je sve što bh. javnost očekuje od OHR-a jeste da u rješenju koje priprema u kategoriji vlasnički list stoji vlasništvo države Bosne i Hercegovine, kako je to propisano Ustavom u “Članu I” gdje Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država Bosna i Hercegovina. Manje je važno kome će imovina biti data na korištenje, sve dok je ona u “B Vlasničkom listu” uknjižena na državu Bosnu i Hercegovinu i dok država odlučuje kome je daje na korištenje.
Upravo onako kako je to regulisano Zakonom o zemljišnim knjigama kojeg je donio OHR, odnosno visoki predstavnik 2002. godine, a potvrdile entitetske skupštine, a kojeg aktuelni Visoki predstavnik zanemaruje.
(Vijesti.ba)
