Pravosuđe još uvijek nema hrabrosti da se uhvati u koštac sa “velikim ribama”

Najnovija optužnica protiv fizioterapeuta zaposlenog u Kliničkom centru u Sarajevu, koji je za nezakonito zapošljavanje radnika u ovu instituciju uzimao novac, ponovo je upozorila na to da one krupe ribe i dalje ostaju netaknute, dok se žrtvenim jarcima za sitan šićar glava stavlja na panj.

Autor: Klix.ba

Naime, Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu optužilo je Almira Mirojevića, zaposlenika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, da je posredovao prilikom nezakonitog zapošljavanja jedne osobe u dva navrata u ovoj instituciji i to na mjesto vozača, a za uslugu je naprije tražio osam, a potom i 10.000 KM.

No, ono što se prešućuje jeste činjenica da nije Mirojević sam učestvovao u nezakonitom zapošljavanju i da ovo nije usamljen slučaj, naročito ne u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

U tom lancu je čitav niz saučesnika, počevši od onih na najvišim pozicijama, koji su omogućili stotine nezakonitih upošljavanja. No, o tome se šuti. Zato i u optužnici koja je podignuta protiv Mirojevića piše da je on “njemu poznatoj osobi” davao novac, kako bi na kraju vozač bio zaposlen.

Da li će Tužilaštvo po službenoj dužnosti istraživati ko je ta njemu poznata osoba ostaje da se vidi.

Nezakonito posredovanje pri zapošljavanju zbog kojeg je oštećen veliki broj Tuzlaka zabilježen je nedavno i u Tuzli, zbog čega je uhapšena i medicinska sestra Munira Zildžić, uposlena u Kliničkom centru u Tuzli, a koja je od 2010. do kraja 2013. godine samostalno počinila osam prevara vezanih za davanje lažnih obećanja da će omogućiti zaposlenje, invalidsku ili prijevremenu penziju za veći broj ljudi, te da je tako sebi pribavila više od 36.000 KM.

Trenutno se Muniri Zildžić sudi za navedena krivična djela, ali ni u ovom slučaju nije poznato sa kim je Munira sarađivala u samom vrhu Kliničkog centra kako bi nekome omogućila zaposlenje.

Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da su građani do te mjere navikli na ovakve pojave da uopće ne koriste mogućnosti da prijave nepravilnosti sa kojima se susreću.

Naime, putem “Etičke linije” Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, koja je otvorena počekom jula sa ciljem prijavljivanja korupcije i nepotizma u ovoj instituciji, od njenog otvaranja zaprimljeno je ukupno 12 predmeta.

Od toga je pet prijava bilo po osnovu nepravilnosti u zapošljavanju, jedna vezana za zloupotrebu položaja, pet vezano za koruptivne radnje te jedna prijava vezana za nanošenje štete instituciji.

Međutim, svi predmeti su nakon obrade odbačeni usljed nepotpunih informacija ili je za njih utvrđeno da prijave nisu osnovane.

Ivana Korajlić, glasnogovornica Transparency internationala, za Klix.ba je kazala kako je to standardni problem u našoj zemlji te da slučajeve korupcije i neregularnosti pri zapošljavanju obično prijave samo oni koji su oštećeni.

“I kada dođe do toga da se određeni slučaj procesuira na kraju se nađu žrtveni jarci koji će snositi odgovornost za sve. To pokazuje da nema dovoljno hrabrosti da se stvari do kraja izvedu na čistac. Naime, pravosuđe je donekle spremno da se nosi sa ovim problemom, ali ne u potpunosti. Nije spremno ići prema ljudima na višim položajima i osjetljivim pozicijama”, kazala je Korajlić.

Izuzetak je možda slučaj koji se dogodio u Tuzli kada su zbog uzimanja mita od 20.000 KM za nezakonito zapošljavanje u decembru prošle godine uhapšeni Midhat Osmanović, tada poslanik u Parlamentu FBiH, i Velid Torić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona.

Naime, oni su od uposlenice u Zavodu zdravstvenog osiguranja TK tražili da za radno mjesto na kojem je već radila plati 20.000 KM. Uposlenica je cijeli slučaj prijavila policiji, što je na koncu dovelo i do hapšenja.

Prema riječima Korajlićeve, kada bi organi gonjenja radili na pravi način odmah bi u jednom lancu mogli uhapsiti 100 ljudi koji sarađuju međusobno.