Odgovornost u saobraćaju: Kad vozača savlada san

Ljudski organizam ima dva “pospana” perioda. Prvi je između pola noći i šest sati ujutro. Drugi je rano poslijepodne. Većina ljudi popodnevnu pospanost pripisuje onome što su i koliko pojeli za ručak. Međutim, stvarni krivac je naš biološki sat

Piše: Dr. Ivo Belan
novovrijeme.ba

Pospani vozači mogu biti opasni koliko i pijani vozači, možda čak i opasniji, jer oni ne uočavaju da im je sposobnost upravljanja vozilom narušena. Ustvari, gotovo 20 posto svih ozbiljnih povreda u saobraćaju je vezano za pospanost vozača.
Ljudski organizam ima dva “pospana” perioda. Prvi je između pola noći i šest sati ujutro. Drugi je rano poslijepodne. Većina ljudi popodnevnu pospanost pripisuje onome što su i koliko pojeli za ručak. Međutim, stvarni krivac je naš biološki sat.
Prije nego što čovjek zadrijema, ono što bude narušeno je njegovo prosuđivanje i pronicljivost. Dakle, kad postaje pospan, on misli: “Trebam još malo voziti i stići ću do cilja.” Ljudi ne poštuju činjenicu da ako su pospani, uopće ne bi smjeli voziti.
Poznato je da se pribjegava i fizičkoj aktivnosti te nekim prehrambenim stimulansima kako bi se čovjek izborio s gubitkom sna, odnosno maskirao razinu pospanosti. No, kad sjedi nepomično obavljajući ponavljajuće zadatke (naprimjer tokom dugotrajne monotone vožnje), vozaču postaje dosadno, stoga dopusti da mu oslabe odbrambene sposobnosti pa i san dolazi brzo.
Rezultati jedne velike studije pokazuju da je 60 posto vozača ponekad vozilo u pospanom stanju, a 37 posto ih je izjavilo da je u godini bar jednom zadrijemalo tokom vožnje. Autori studije kažu: “Ljudi trebaju znati da spavanje predstavlja trećinu našeg života i ima golemu važnost za to kako živimo, mislimo i funkcioniramo tokom one druge dvije trećine.”
Većini odraslih osoba treba sedam do devet sati spavanja noću kako bi mogli najbolje funkcionirati. Mlađim osobama treba devet do devet i po sati.
Ko je izložen najvećem riziku?

Umor može utjecati na svakog, međutim neki su izloženi većem riziku saobraćajne nesreće povezane s umorom.
Radnici s dugim radnom vremenom. Raditi više od 60 sati sedmično povećava rizik za 40 posto.

Mladi ljudi. Rezultati jednog ispitivanja pokazuju da vozači mlađi od 30 godina čine samo jednu četvrtinu registriranih vozača, ali su odgovorni za gotovo dvije trećine saobraćajnih nesreća uzrokovanih pospanošću. Samo 20 posto adolescenata – najmanje iskusnih vozača – ima optimalnu količinu spavanja.
Muškarci. Premda oba spola jednako oskudijevaju snom, muškarci su odgovorni za otprilike tri od četiri sudara uzrokovana pospanošću.
Osobe s poremećajima spavanja. Velik broj ljudi pati od poremećaja spavanja (apnea, sindrom nemirnih nogu, nesanica). Ako se ti poremećaji ne liječe, mogu povećati rizik saobraćajnih nesreća i do sedam puta.
Radnici u smjenama. Ljudski se organizam nikad u potpunosti ne prilagodi radu u smjenama jer je san/budnost ciklus diktiran tamom i svjetlom. Radnici koji rade noću manje spavaju nego oni koji rade u jutarnjoj smjeni i više su izloženi riziku da zaspu dok s posla voze kući.
Jeste li jedan od njih?

Vožnja automobila u pospanom stanju je vrlo rizično ponašanje.
Osam znakova koji ukazuju na to da ste preumorni za vožnju: ne možete prestati zijevati; osjećate se nemirno ili razdražljivo; misli vam lutaju ili su isprekidane; imate poteškoće da držite oči otvorenima ili fokusiranima, posebno kod semafora; ne možete se prisjetiti vožnje posljednjih nekoliko kilometara; vaša vožnja postaje neuredna (krivudava, ne opažate saobraćajne znakove), imate poteškoće u držanju glave uspravno, udarate u ivičnjake sa strane ceste.
Pomoćne tehnike kako biste ostali budni tokom vožnje

Ne skraćujte sate spavanja i ne idite na dugotrajne vožnje u vrijeme kad biste normalno spavali.
Izbjegavajte alkohol i bilo koje lijekove koji vas mogu učiniti pospanim kad trebate voziti.
Ako planirate ići na dugo putovanje, povedite nekog ko će ostajati budan i razgovarati s vama te vas povremeno zamijeniti u vožnji. Svaka dva sata prekinite vožnju i malo se odmorite.

Ispitivanja su pokazala da određene metode koje vozači često koriste kako bi ostali budni onda kad su kapci teški kao olovo, naprimjer: spustiti prozor na automobilskim vratima, uključiti radio, zaustaviti se da se čovjek malo istegne ili popiti kahvu u obližnjem kafiću, jednostavno nisu djelotvorne. Stručnjaci za sigurnost u saobraćaju u takvim situacijama preporučuju ono što je jedino od stvarne pomoći: parkirati i zaspati petnaestak minuta (u svom sjedištu ili bilo kojem drugom položaju). Može pomoći i samo držanje zatvorenih očiju. Nakon toga vozač je drugi čovjek i može sigurno nastaviti vožnju. Crna kahva u obližnjem kafiću je samo zabluda i opasna zamka.
Pijan ili pospan?

Teško je razlikovati pijanog od pospanog vozača. Gotovo devet od deset saobraćajnih policajaca u jednom istraživanju je odgovorilo da su zaustavili vozača za kojeg su bili uvjereni da je pijan, a ispostavilo se da je pospan. Simptomi koji to otkriju uključuju: zanošenje izvan vozne trake, promjene brzine vožnje, opasno približavanje automobilu koji je ispred, glava koja se njiše i pada.
Ako primijetite vozača u drugom automobilu koji se tako ponaša, držite razmak i nazovite policiju. Vaša akcija može spasiti živote.

Faktor koji pridonosi u 22 do 24 posto sudara i nezgoda koje su se zamalo dogodile jeste vožnja u pospanom stanju. U jednom eksperimentu pokazalo se (s instaliranim kamerama u automobilu) određeni vozači čak nisu bili svjesni da su zaspali za upravljačem dok im istraživači nisu ukazali na to.
Zaspati za upravljačem automobila uistinu se može dogoditi svakome.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close