Mulić: Područje Sutorine 1936. godine izuzeto Trebinjskom i priključeno Bokokotorskom srezu
Profesor Jusuf Mulić tvrdi da ima dokaze
Povodom posljednjih polemika izazvanih uvrštavanjem Prijedloga odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, a u kojima se posebno problematizira pitanje Sutorine, našoj redakciji javio se profesor emeritus Jusuf Mulić, bivši rektor Univerziteta u Sarajevu.
Politička karta bivše Kraljevine Jugoslavije nakon njenog rasparčavanja 1941. godine: Srez Trebinje izlazio na otvoreno more
Prof. Mulić, između ostalog, potcrtava kako nije tačno da se dokazi o Sutorini nalaze u Beču i Dubrovniku.
– Državni arhiv u Beču i Državni arhiv u Dubrovniku ne raspolažu dokumentacijom o području Sutorine od 1936. godine i poslije Drugog svjetskog rata. Sva građa o sudbini područja Sutorine nakon 1936. godine sabrana na jednom mjestu, neophodna za dokazivanje prava BiH na to područje, nalazi se u mom privatnom arhivu – navodi prof. Mulić.
On također zastupa tezu da je stoljećima unazad Sutorina ucrtavana na kartama kao izlaz BiH na otvoreno more te smatra da, uz zadržavanje dobrosusjedskih odnosa s Crnom Gorom, treba tražiti međunarodnu arbitražu po pitanju Sutorine.
– Nakon kratkotrajnog aprilskog rata, Italija je okupirala dijelove bivše Zetske banovine, a Bokokotorski srez preimenovala u srez Kotor (Prvincia Cattaro) s vojnom i civilnom vlašću. Zakonom od 18. maja 1941. Italija je obrazovala Pokrajinu Dalmaciju (Governatorato Dalmazia), u čiji su sastav ušla tri sreza (provincie), Zadar (Zara), Split (Spalato) i Kotor (Cattaro). Granica sreza Kotor s NDH bila je između Igala i Sutorine, dakle, kakva je bila i do 1936. godine između Trebinjskog i Bokokotorskog sreza.
Nezavisna država Hrvatska (NDH) je 1941. bivšu političku općinu Sutorina priključila kotaru Trebinje. Na priloženoj političkoj karti podjele Kraljevine Jugoslavije 1941. vidi se da je Trebinjski srez izlazio na otvoreno more.
Musolinijevim dekretom iz 1942. godine iz NDH su izdvojene bivša politička općina Sutorina iz kotarske oblasti Trebinje i područje od Prevlake sa selom Gruda iz kotarske oblasti Dubrovnik, koje su priključene srezu Kotor.
Politička karta područja Boke kotorske u periodu od 18. maja 1942. do 8. septembra 1943. godine
Takvo je stanje ostalo do kapitulacije Italije 8. septembra 1943., a to područje su okupirali Nijemci i u njihovim rukama je bilo do 5. januara 1945. godine, a Nezavisnoj državi Hrvatskoj je dozvoljeno da u svoje granice priključi srez Kotor. Oslanjajući se na Rješenje ministra unutrašnjih poslova iz 1936. godine o izdvajanju političke općine Sutorina iz trebinjskog i njenog priključenja Bokokotorskom srezu, Federalna Crna Gora ju je priključila novoobrazovanom srezu Herceg-Novi. Pošto se Federalna Bosna i Hercegovina ni tada, a ni nakon donošenja Zakona o poništenju svih pravnih akata Kraljevine Jugoslavije iz 1946. godine, tome nasilničkom aktu nije suprotstavila, takvo je stanje ostalo sve do danas – ističe profesor Mulić.
On na ovaj način demantira navode koji su se pojavili u posljednje vrijeme u bh. javnosti da je područje Sutorine Crnoj Gori ustupio Đuro Pucar Stari 1948. godine, nego je to učinjeno potezom pera ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije 1936.
Bezuspješno nudio pomoć vlastima BiH
Profesor Mulić autor je studije o historiji Boke kotorske, s posebnim osvrtom na područje Sutorine, koji se povodom ovog pitanja već godinama bezuspješno stavljao na raspolaganje članovima Predsjedništva BiH kako bi sa stručnog stanovišta pomogao u rješavanju međudržavnog ugovora s Crnom Gorom u dijelu koji se odnosi na granicu na Moru.
Autor: A. Nu. – Avaz
