Šestić: Ekonomija unapređuje državu, politika to olakšava ili otežava

Proteklog mjeseca u Zenici su održana dva sajma, i to 22. generalni bh. sajam “ZEPS 2015” i 12. međunarodni sajam metala “ZEPS Intermetal”. Prošlo je već dovoljno vremena za osluškivanje reakcija privrednika o tome koliko je sajam bio uspješan i koristan privrednicima.

“Iskreno, uvijek se paralelno provlači jedna namjera, a to je da naučimo na greškama koje smo činili. Kad je riječ o ovogodišnjim sajmovima, veoma smo zadovoljni. Imali smo dovoljno vremena da ga organiziramo na veoma dobar način. Nije samo naša ocjena, nego je ocjena svih izlagača i posjetilaca da je ovaj sajam bio mnogo uspješniji i bolje organiziran nego onaj prošle godine. Tu su nam, naravno, pomogli mnogobrojni izlagači koji su na neki način svojim profesionalizmom uveliko podigli ukupni rejting sajma. Mi smo već u ponedjeljak, 12. oktobra, krenuli u organiziranje sajma za 2016. godinu. Neke stvari smo ove godine zaboravili, međutim, nadamo se da 2016. godine neće biti apsolutno nikakvih propusta”, kaže za Novo vrijeme Vedad Šestić, generalni direktor sajma “ZEPS”.
NV: S obzirom na iskustvo koje ste stekli kao direktor sajma, a ranije kao privrednik, koja djelatnost u Bosni i Hercegovini ima najviše potencijala i o kojim se djelatnostima najviše govorilo?

Spomenut ću ono što prevashodno forsiramo na ovom sajmu – to je pristup ekologiji. Sve je povezano jednom niti koja se zove ekologija. Ako spomenemo “Intermetal”, to je nešto što radimo dvanaesti put, no potenciramo to kao najvažniju industriju općenito i pokušavamo od toga napraviti zasebnu cjelinu. Sve što radimo, radimo na temelju ekologije. Pokušavamo spojiti do sada nespojivo, naše ekološke forume i agencije za zaštitu okoline s “Arcelor Mittalom” i najvećim zagađivačima u Bosni i Hercegovini i regionu. To je naglašeno na pratećim manifestacijama i tu pokušavamo potencirati ekologiju. Naravno, naglašena je i energetska učinkovitost, dakle smanjenje emisija štetnih gasova, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, elektrane na biomasu i tako dalje.

Sve je to dio naše kampanje o ekologiji. Osim toga, sljedeća grana koju smo ove godine potencirali jeste sajamski blok poljoprivrede i prehrane, a, opet, putem ekološke proizvodnje. Ljude koji se bave poljoprivredom na ekološkoj osnovi pokušavamo pokazati svijetu. Malo su poznati oni koji su svoju proizvodnju za narednih deset godina već “izvezli” u Austriju. Mi želimo da ljudi to saznaju, jer, naprimjer, nemamo priliku kupiti paprike koje na evropskom tržištu koštaju i do četiri eura. Proizvođači tih paprika su Bosanci i Hercegovci o kojima javnost ništa ne zna. Usto, “Intermetal” je veoma važna djelatnost za Zenicu. Imamo “Arcelor Mittal” koji je podijelio javnost i to na skupine “trebaju li nam radna mjesta” i “treba li nam ekologija”. Tu dolazi do značaja odnos spram ekonomije i ekologije te traženja zlatne sredine. I na kraju, kad se sve uzme u obzir, imamo mnogo problema i u ekonomiji i u ekologiji, a i u industriji općenito, međutim ništa nije nerješivo. Dakle, situacija nije “katastrofalna” kako neki govore.
NV: Učesnice ovogodišnjeg sajma u Zenici bile su kompanije iz više od 20 zemalja, od čega velik broj njih iz arapskih zemalja. Ima li naznaka većeg interesa arapskih kompanija da investiraju u Bosnu i Hercegovinu i ima li konkretnih obećanja, odnosno dogovora?

Mnogo manje od onog što je planirano. Njihove posjete i izlaganja su protekle relativno neopaženo jer su oni još u nekoj posmatračkoj fazi. Oni u Bosni i Hercegovini traže potencijalne saradnike. Naravno, ta želja za saradnjom nama imponira. Oni su kao narod veoma zainteresirani za naš krajolik i naše prirodne ljepote, jer zelenilo i rijeke arapski svijet, nažalost ili nasreću, nema. Odmah da vam kažem, ovo i jeste mogućnost da pokušamo doći u kontakt s nekim velikim katarskim kompanijama, međutim, zasad nema konkretnih poteza. Naš plan za sljedeću godinu jeste da se fokusiramo na turizam i održimo određene prezentacije koje bi pokazale potpuni potencijal Bosne i Hercegovine. Do sada je sva saradnja s arapskim ulagačima bila samo informativnog karaktera, dakle, mi smo samo razmjenjivali informacije, a konkretni potezi se očekuju sljedeće, ili eventualno za dvije-tri godine.
NV: Pređimo na kompanije iz Evropske unije. Koliko su one aktivne na sajmovima u BiH, te kakvi su njihovi interesi na našem tržištu?

Mi smo trenutno u određenim pripremama za razgovore s firmama iz Švedske i Švicarske. No, ništa se neće desiti ako im ne omogućimo tržište i ne otvorimo širom vrata. Ako je neko spreman investirati, mi moramo biti tu da pomognemo jer je to “naš” teren. Bilo je pregovora da se u Zenici izgradi fabrika ćilima, što je još aktuelno. Nadamo se da ćemo u budućnosti dovesti fabriku iz inozemstva koja bi to pokrenula. Kad je riječ o Evropskoj uniji,

obavljen je velik broj razgovora, a nama je trenutno najinteresantnija Hrvatska jer je to država s kojom graničimo, te je zbilja učinjeno mnogo. Dolazila je delegacija hrvatskih obrtnika i privatnika, njih 70-ak je došlo je tokom dva dana te smo razmijenili kontakte, ideje. Oni su došli nespremni ali željni saradnje. I tu do izražaja dolazi upravo činjenica da im moramo pokazati teren i pomoći im da zajedničkim snagama nešto postignemo.
NV: Koliko su danas sajmovi uopće značajni i kako se taj trend pozicionirao u BiH, a kako u zemljama Evropske unije?

Moj kolega i ja smo 1997. godine napravili projekt elektronskog sajma. Tad su takvi bili po jedan samo u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj. “ZEPS” je od početka komunicirao na elektronskoj osnovi, međutim sajam, kao stjecište ljudi koji su okrenuti budućnosti, vrlo je važan, jer je on odraz žive riječi. Kad s nekim razgovarate licem u lice, drukčiji je osjećaj i na drukčiji se način vrše dogovori. Upravo živa riječ je ono što svakom čovjeku daje dušu, nevažno ko je on, odakle je, čime se bavi, on je prije svega čovjek. Naša želja je, naravno, ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, te na ovaj način pripremamo i drugi aspekt, a to je uvezivanje ljudi. Sve ono što smo napravili na toj osnovi urodilo je plodom. Sve što smo radili drukčije, nije. Ljudi na sajam ne dolaze samo da razmijene vizitke i završe posao. Moramo shvatiti da ljudima moramo prezentirati i ono što znamo i ono što možemo, no nemamo sredstava da to postignemo, pa postižemo time što se postavimo prijateljski. ZEPS-night je ove godine ugostio dvije muzičke grupe i to je bilo druženje privrednika i ulagača, prisjećali su se lijepih trenutaka. To je upravo taj drugi način, naš bosanski način razmišljanja.
NV: Prošle godine su Bosnu i Hercegovinu zahvatile poplave velikih razmjera, naročito područje Zenice i okoline. Prije održavanja ovogodišnjih sajmova izjavili ste da je nerealno očekivati značajniji iskorak na tom polju. Pa evo, možda se ipak nešto značajno desilo?

Itekako. Mi smo prošle godine pokušali okupiti izlagače koji su ranije učestvovali u Sarajevu, a bili su, da kažem, narušeni u bilo kojem obliku. Mi smo ih zvali i ponudili im da učestvuju besplatno ili s minimalnim naknadama, samo da to pokrenemo i da im pomognemo. Naravno, tu je bio trošak i za nas kao organizatora, međutim uspjeli smo sve podmiriti. Mnogi od njih nisu željeli učestvovati jer, citiram, “nisu imali šta ponuditi”. No, mi smo ih hrabrili i govorili samo da se pojave, da budu tu i na neki način kažu drugima da i oni postoje. I to je nešto. Ove je godine, jednostavno, to sve u pozitivnom smislu zaboravljeno. Krenuli smo s novom inicijativom, toga više nema jer sad želimo vidjeti šta ima na ekonomskom planu.

Znamo da je “Natron” bio u problemima, cijela dobojska regija je bila u problemu, međutim, s našeg aspekta, situacija je sadržana u pitanju: “šta mi možemo uraditi da pomognemo tim ljudima?” Neki od načina su i prezentacije, predavanja i okrugli stolovi o tome šta treba uraditi, sistematizacija i određivanje glavnih problema… Složili smo se da je upravo rješavanje problema korita velikih rijeka goruće pitanje za cijelu državu. Na kraju, sve su to naše namjere za sljedeći sajam i to je ono što želimo srediti do sljedeće godine.
NV: Koliko politička klima otežava ili olakšava cjelokupnu situaciju vezanu za ovaj sajam?

Politička klima je nešto što ne želimo komentirati. Ne interesira nas političko okruženje, interesira nas samo ekonomija. Politika, naravno, može mnogo pomoći ili odmoći, međutim svim ovim forumima, kongresima i konferencijama nastojimo pokazati da je ono što vuče državu naprijed zapravo ekonomija. Konkretno, primjer je i ličnost koja je otvorila naš sajam, gospodin Hrvić, direktor “KLAS-a”. U narednom periodu planiramo napraviti najmenadžera Bosne i Hercegovine, pa da taj čovjek te godine otvara naš sajam, što bi, naravno, bila velika čast. Mi pokušavamo promovirati i pomoći ljude koji su nam mnogo važniji, jer su to ljudi koji imaju veliki utjecaj na ekonomski progres društva.
Vedad Šestić, inače tehnički direktor tokom prvih godina sajma “ZEPS” te jedan od osnivača, nakon toga službenik u Općini Zenica, a potom proteklih jedanaest godina čovjek koji se bavio privatnim biznisom. Na mjesto prvog čovjeka sajma dolazi na poziv Nadzornog odbora, nakon što je prvi direktor i osnivač Abdulah Serdarević odstupio zbog bolesti.