Predstavljen zajednički dokument: Obećanja FBiH i RS za period 2019-2022
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, dala saglasnost na Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.- 2022. godina FBiH i RS i za potpisivanje ovog dokumenta ovlastila premijera FBiH Fadila Novalića, saopćeno je danas iz Vlade FBiH.
U ovom dokumentu je navedeno da će oba entiteta poduzeti odlučne korake za smanjenje poreznog opterećenja rada, kako bi potaknuli konkurentnosti i omogućili dodatno povećanje plata. U
slučaju FBiH, bit će smanjena ukupna stopa doprinosa, dok će RS smanjiti fiskalno, ekonomski i socijalno neopravdana parafiskalna davanja. FBiH će redovno ažurirati svoj registar taksi i naknada, dajući mu pravnu snagu, te će poduzeti prve korake ka njihovom smanjenju. Dva entiteta će uskladiti zakone o porezu na dobit kako bi dodatno potaknule investicije u proizvodnju roba i usluga, nastavit će s usklađivanjem svojih poreznih zakonodavstava, uključujući stope oporezivanja dividende, a planirano je i usvajanje i provođenje kredibilne i relevantne okvirne Strategije upravljanja javnim finansijama BiH sa sistemom monitoringa i izvještavanja na temelju učinka. Predviđeno je i pažljivo praćenje fiskalnog učinka ovih i svih drugih mjera navedenih u nastavku, a s ciljem smanjenja utaje poreza.
S ciljem unapređenja poslovnog okruženja i jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, oba entiteta će pojednostaviti i uskladiti postupke registracije preduzeća, te procedure izdavanja licenci i
dozvola. Uprava za indirektno oporezivanje BiH će značajno skratiti procedure izdavanja PDV broja, dok će sva tri nivoa raditi zajedno na punoj provedbi svojih zakona o elektronskom potpisu i
osiguranju interoperabilnosti sistema elektronskog potpisa u cijeloj zemlji. FBiH će uspostaviti jednošalterski sistem poslovanja, dok će RS, uspostaviti sistem online registracije za preduzeća i
preduzetnike i promovirati korištenje e-usluga.
S ciljem borbe protiv sive ekonomije, oba entiteta će ojačati svoje inspekcije i poboljšati koordinaciju i komunikaciju između inspekcijskih uprava. Oba entiteta će raditi na uspostavi fiskalnih
sistema koji se zasnivaju na prijavama u realnom vremenu. S ciljem povećanja transparentnosti i praćenja efekata, RS će uspostaviti registar svih podsticaja koje se pružaju kompanijama. FBiH će usvojiti već pripremljeni okvir za sanaciju duga i insolventnost kako bi podržala djelotvorno i ravnopravno učešće kreditora i dužnika u predstečajnom postupku, odnosno omogućiti spašavanje održivih preduzeća.
Javna ulaganja bit će povećana na osnovu strategije ulaganja. Državni nivo i oba entiteta će stvoriti fiskalni prostor za javna ulaganja radi ubrzanja razvoja transporta, održive energije i digitalne
infrastrukture te boljeg povezivanja BiH sa globalnom ekonomijom. Projekti digitalizacije za javni sektor, kao i za poslovnu zajednicu biće prošireni i ojačani. Izdaci za plate u javnom sektoru biće
ograničeni, radit će se na boljem i pravičnijem usmjeravanju socijalnih transfera.
Što se tiče modernizacije i proširenja infrastrukture u državi, bit će ubrzana izgradnja na Koridoru Vc, a FBiH će poboljšati svoju željezničku i zračnu infrastrukturu, ubrzati izgradnju ostalih
brzih cesta prema Travniku, Goraždu i drugim gradovima, usvojiti niz zakona s ciljem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Za privlačenje potrebnih investicija, svi relevantni nivoi će modernizirati svoje zakone o koncesijama i zakone o javno-privatnim partnerstvima.
Za uravnoteženje postojećeg ekonomskog modela u BiH i nastavak reforme javnog sektora, Vijeće ministara BiH i vlade oba entiteta će nastaviti raditi na ograničavanju zaposlenosti i ukupne
potrošnje na plate u javnom sektoru, unaprijeđivati efikasnost i produktivnost javne uprave.
Državni nivo će izmijeniti Zakon o porezu na dodatnu vrijednost s ciljem usklađivanja s direktivama Evropske unije i podrške privrednim društvima, konačno usvojiti Zakon o osiguranju depozita čime će zaokružiti okvir za sanaciju banaka u skladu sa Direktivom o načinima za osiguranje depozita i Direktivi o oporavku i sanaciji banaka. Oba entiteta će ojačati nadzor banaka, dodatno ojačati nezavisnost svojih agencija za bankarstvo, unaprijediti upravljanje, poslovni model i transparentnost rada svojih razvojnih banaka. Kao korak za poboljšanje upravljanja i transparentnosti, svi nivoi će izraditi javno dostupne i harmonizirane registre javnih preduzeća sa ažurnim informacijama o vlasništvu, zaposlenicima i sveobuhvatnim finansijskim izvještajima, uključujući stanje duga preduzeća.
Oba entiteta će unaprijediti postupke imenovanja nadzornih i upravnih tijela u javnim preduzećima. FBiH će formirati Odjel za centralizirano planiranje i praćenje učinka javnih preduzeća i donijeti Uredbu o transparentnosti, planiranju, kontroli, vanjskoj reviziji i nagrađivanju. Efikasnost javnih preduzeća će, između ostalog, biti unaprijeđena kroz uvođenje OECD-ovih principa korporativnog upravljanja, a oba entiteta će revidirati svoj portfolio državnih preduzeća i klasificirati ih u kontekstu budućih aktivnosti, kako bi bio unaprijeđen njihov rad, što uključuje sve modalitete restruktuiranja.
Konkretnije, nakon završetka dubinske analize dvaju telekoma, FBiH će poduzeti naredne korake ka poboljšanju njihovog poslovanja i razmotriti sve modele restruktuiranja. FBiH će poduzeti konkretne korake za unaprijeđenje turizama i jačanje poslovne veze sa stranim državama i kompanijama. U ovom pogledu je ključna modernizacija svih aerodroma, posebno Međunarodnog aerodroma Sarajevo. FBiH će posvetiti posebnu pažnju restrukturiranju svojih rudnika uglja, s ciljem omogućavanja nesmetanog snabdijevanja svojih proizvodnih kapaciteta. RS će dovršiti
restrukturiranje svojih željeznica.
Oba entiteta će poduzeti hitne korake kako bi zaustavili rast neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru i ostvarili finansijsku stabilnost, uključujući detaljno praćenje finansijskih rezultata fondova i pružatelja zdravstvenog osiguranja. Zajedno sa Svjetskom bankom, entiteti će izvršiti popis svih obaveza svojih zdravstvenih ustanova. Uspostavit će modele za rješavanje tih obaveza i mehanizama kako bi bilo spriječeno nagomilavanje novih zaostalih dugovanja. Sistem trezorskog poslovanja bit će proširen na sve domove zdravlja i bolnice u RS, dok će FBiH početi raditi na uvođenju svog zdravstvenog sektora u trezorski sistem poslovanja. Oba entiteta će poboljšati prikupljanje, analizu i distribuciju podataka o učinkovitosti zdravstvenog sistema i uskladiti svoju infrastrukturu podataka u cilju osiguranja usporedivosti.
Bit će osigurano adekvatno i održivo finansiranje s ciljem olakšavanja reforme zdravstvene zaštite i osiguranja efikasne uprave, kvaliteta i dostupnost javnog zdravstva i to za sve građane,
uključujući marginalizirane kategorije društva. Za rješavanje pitanja dupliciranja usluga i povećanja učinkovitosti, oba entiteta će poduzeti korake ka racionalizaciji i stvaranju efikasnije mreže usluga. FBiH će raditi na smanjenju neusklađenosti između kantona kada je pitanju pokrivenost osiguranjem i kvaliteta pruženih usluga.
Kako bi bila povećani učinkovitost i uštede fondova zdravstvenog osiguranja, oba entiteta – u saradnji sa svojim lokalnim zajednicama i kantonima u FBiH – utvrdit će prostor za centralizirane
nabavke lijekova, posebno za skuplje lijekove i veće količine lijekova. Bit će urađena revizija ugovora sa zdravstvenim osiguravateljima i aranžmana za plaćanje s pružateljima zdravstvenih usluga kako bi bila potaknute kvaliteta i učinkovitost. Obavezno zdravstveno osiguranje za nezaposlene bit će odvojeno od funkcije posredovanja kod zapošljavanja pri zavodima za zapošljavanje, kako bi bili oslobođeni njihovi kapaciteti za aktivniju podršku tražiteljima zaposlenja.
Svi relevantni nivoi bit će angažovani na boljem mjerenju i prevenciji zagađenja, što uključuje bolju primjenu propisa o zaštiti okoliša i energetsku učinkovitost. Konačno, bit će poboljšan kvalitet zdravstvene zaštite jačanjem preventivne njege i širenjem obuhvata i dubine primarne zdravstvene zaštite. Svi relevantni nivoi će osigurati poticaje i posebne programe finansiranja preduzetničkog kapitala i preduzetništva mladih kako bi mladim ljudima bilo pojednostavljeno osnivanje preduzeća, posebno u sektorima visokog potencijala kao što su turizam, uslužne djelatnosti, informacijske tehnologije i kreativne industrije.
Posebna pažnja bit će poklonjena unapređenju digitalnog ekosistema i poticanju digitalne transfornacije zemlje, kako bi bio oslobođen potencijal IT sektora u unapređenju inovativnosti, konkurentnosti i razvoju. S ciljem unapređenja digitalnih vještina, bit će poduzete mjere poboljšanja IT obrazovanja, počevši od nivoa osnovnog obrazovanja. Bit će provedena digitalna transformacija usluga svih nivoa vlasti kroz veće korištenje e-uprave i e-usluga kako bi bio upostavljen predvidljiv, transparentan, učinkovit i odgovoran sistem za podršku građanima i preduzećima. Ovaj sistem će omogućiti i nove načine u borbi protiv korupcije.
Oba entiteta će razviti i ulagati u svoje predškolske obrazovne sisteme kako bi povećali upis u predškolska obrazovanje. Traba započeti reformu obrazovnog sistema s ciljem njegove bolje
povezanosti s potrebama tržišta rada. Svi relevantni nivoi će pristupiti reviziji politika upisa u srednje škole i visokoškolske ustanove kako bi bila poboljšana njihova povezanost sa trenutnim i budućim potrebama domaćeg tržišta rada. Nadležni će pristupiti izmjenama relevantnih zakona o obrazovanju u koje će uvesti novo poglavlje o zapošljavanju redovnih studenata, kako bi mladi ljudi brže sticati osnovna radna iskustva komplementarna njihovom studijskim programima, te ujedno omogućili prilike poslodavcima. Nadležne vlasti, preduzeća i obrazovne institucije će raditi na osiguranja programa stručnog osposobljavanja i prekvalifikaciji dugoročno nezaposlenih. RS će osnovati Fond za nauku i inovacije, a svi nivoi vlasti će podržavati naučno-istraživački rad koji stvara inovacije za privredu.
FBiH će razmotriti različite mogućnosti usklađivanja naknada za porodiljsko odsustvo na teritoriji FBiH. Bit će uveden jedinstveni minimalni nivo naknada i zaštite za vrijeme porodiljskog
odsustva u cijeloj zemlji, navedeno je u Zajedničkim socioekonomskim reformama za period 2019.-2022. godina.
Patria
