Novi put svile mijenja svijet
Drevni gradovi Samarkand, Baku, Tashkent i Bukhara ponovo bude maštu jer Kina započinje najveći ekonomski i infrastrukturni projekat ikada viđen – Novi put svile
Projekat za cilj ima ništa manje nego revolucionarnu promjenu ekonomske mape svijeta. Istovremeno, mnogi ga vide i kao ispaljeni metak u bici Istoka i Zapada za dominaciju u Euroaziji.
Ambicioznom vizijom predviđeno je križanje drevnog Puta svile kao modernog putnog, trgovinskog i ekonomskog koridora od Šangaja do Berlina. “Put” bi prolazio kroz Kinu, Mongoliju, Rusiju, Bjelorusiju, Poljsku i Njemačku, ukupnom dužinom od oko 13.000 kilometara, stvarajući ekonomsku zonu koja se prostire preko trećine obima Zemlje.
Planom je obuhvaćena izgradnja brzih pruga, puteva i autoputeva, mreža za prijenos i distribuciju energije i mreža optičkih kablova. Gradovi i luke duž ove rute zabilježiće ekonomski razvoj.
Podjednako bitan dio ovog plana je i “Morski put svile”, jednako ambiciozan kao i kopneni, koji bi povezivao Kinu sa Perzijskim zaljevom i Sredozemnim morem kroz centralnu Aziju i Indijski okean.
Najveći svjetski ekonomski koridor
Kada bude završen, poput Puta svile i on će povezivati tri kontinenta: Aziju, Evropu i Afriku. Lanac infrastrukturnih projekata stvoriće najveći svjetski ekonomski koridor, koji pokriva populaciju od 4,4 milijarde ljudi i ekonomije vrijedne ukupno 21.000 milijardi dolara.
Ideju o Novom putu svile prvi put je 2013. pomenuo Xi Jinping, predsjednik Kine. On je naredne godine, u okviru plana za finansiranje tog projekta, objavio pokretanje Azijske međunarodne infrastrukturne banke (AIIB), u koju Kina ulaže 47 milijardi dolara.
Za osnivače se do sada prijavilo 58 država svijeta, među kojima 12 članica NATO. Pored toga, Kina planira da upumpa najmanje 62 milijarde dolara u tri svoje banke kako bi potpomogla projekat Novog puta svile, prenosi B92.
Amerika isključena
SAD su, nakon propalih pokušaja da saveznike ubijede da sa Kinom ne osnivaju AIIB, sada promijenile kurs i tvrde da su oduvijek podržavale ovaj projekat, iako je javna tajna da su mu se protivile. Ako je suditi po novom američkom planu Trans-pacifičkog partnerstva, koji dvije pacifičke sile Rusiju i Kine ni ne pominje, učešće SAD u projektu koji vodi Peking je teško zamisliti, a otpor je gotovo izvjestan.
Očekuje se da će za projekat Novog puta svile biti potrebne decenije, a da će troškovi narasti na stotine, ako ne i hiljade milijardi dolara. Skoro je nepojmljivo šta će to značiti za svjetsku ekonomiju i trgovinu.
Drevni Put svile uvećao je obim trgovine diljem tada poznatog svijeta, ali je donio i više od trgovine – razmjenu znanja, učenja, otkrića i kulture. Pored svile, začina i nakita, najvažnija stvar koju je Marko Polo donio iz Kine bila je čuvena nautička mapa svijeta koja je bila osnov za otkrića Kristofora Kolumba koja su uslijedila.
(Piše: S.M., novovrijeme.ba)
Stari “Put svile”
