-TopSLIDEKultura

Nostalgija za Carstvom: politika neoosmanizma

Ova knjiga može biti vrlo korisna ne samo za historiografiju u Bosni i Hercegovini, nego ima širi značaj za sva društva i u zemljama nastalim na tlu SFR Jugoslavije, gdje se također razvija nostalgija za nekim boljim, prošlim vremenima, i gdje su mitovi o „zlatnom dobu“ itekako prisutni

Nacionalističke politike, pogotovo u zemljama sa historijskim iskustvom velikih sila, često pribjegavaju povratku u „zlatno doba“. U knjizi “Nostalgia for Empire. The Politics of Neo-Ottomanism” Hakan Yavuz se fokusira na to kako se ovaj trend odigrava u Turskoj, gdje se često poziva na osmansko doba kako bi se učvrstila moć sadašnje političke elite. Riječ je, dakako, o neoosmanizmu. Yavuz se udubio u društveno i političko porijeklo izraza nostalgije za Osmanskim carstvom među različitim grupama u Turskoj. Istražujući zašto i kako su određeni segmenti turskog društva selektivno vratili Osmansko carstvo u javnu svijest, Yavuz prati kako se promijenilo sjećanje na osmansko razdoblje. Istraživao je tursku literaturu, glavne historijske knjige i ostalu kulturnu produkciju od 1940-ih do danas kako bi ilustrirao tu transformaciju. On pokazuje koji su ključne aspekti te transformacije – s jedne strane je to kritika „jakobinske modernizacije Turske pod Ataturkom“ u turskoj literaturi, a s druge pozivanje na osmansku prošlost kao „alternativni politički jeziko“.

Yavuz dalje objašnjava kako glavni politički akteri, uključujući predsednika Erdogana, koriste koncept carstva da bi razvili karakteristične konceptualizacije nacionalizma, islama i osmanizma koji iskorištavaju nacionalnu nostalgiju. Kako se danas unosi u kulturu sjećanja, osmanska prošlost se predstavlja kao da je utemeljena na suvremenim konzervativnim islamskim vrijednostima. Kombinacija ovih sjećanja i vrijednosti stvara sliku Turske kao žrtve velikih sila, opsjednutih zamišljenim neprijateljima, i unutrašnjim i vanjskim. Ocrtavajući kako se nostalgija razvija i širi, ova knjiga ne samo da osvjetljava jedinstveni slučaj Turske, već produbljuje naše razumijevanje nacionalizma, religije i modernosti.

Ova knjiga može biti vrlo korisna ne samo za historiografiju u Bosni i Hercegovini, nego ima širi značaj za sva društva i u zemljama nastalim na tlu SFR Jugoslavije, gdje se također razvija nostalgija za nekim boljim, prošlim vremenima, i gdje su mitovi o „zlatnom dobu“ itekako prisutni.

Hakan Yavuz je profesor političkih nauka na University of Utah.

Historiografija.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close