Ekonomski fakultet u Sarajevu (EFS) organizuje Ekonomski forum BiH s ciljem podsticanja privrednika, političara i akademskog kadra na konkretniju saradnju i poboljšanje ekonomskih prilika u našoj zemlji. Dekan EFS-a Kemal Kozarić za Klix.ba govori o ekonomskim perspektivama, ulozi akademske zajednice u privrednom razvoju, bankarskom sektoru i politici vlasti da prodaje trezorske zapise i obveznice.
(Piše: S. H./Klix.ba)
Šta je cilj Ekonomskog foruma koji organizujete s obzirom na učesnike koje okupljate?
U Bosni i Hercegovini treba osigurati kontinuirani otvoreni dijalog predstavnika vlasti, realnog sektora i akademske zajednice. Organizacijom prvog Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine, Ekonomski fakultet u Sarajevu želi podstaći predstavnike našeg društva na aktivnu i otvorenu saradnju. Namjera Fakulteta je da Ekonomski forum postane tradicionalni godišnji događaj, gdje će politički, poslovni i akademski akteri na državnom i entitetskim nivoima zajednički raditi na unapređenju ekonomskog ambijenta u BiH. Ovaj događaj treba biti koristan za sve učesnike, u neku ruku win-win situacija, te fokus sumorne političke situacije treba prenijeti na ekonomska pitanja i da 2017. uistinu bude godina ekonomije.
Na koji način akademska zajednica može biti medijator u stvaranju povoljnijeg ekonomskog okruženja i povezivanje investitora i vlasti?
Iako je naš osnovni zadatak i misija kvalitetna edukacija studenata, naša je obaveza da budemo društveno odgovorni te aktivno učestvujemo u procesima reformi. S druge strane, spremni smo za sve nivoe vlasti da radimo određene projekte, vršimo potrebne analize i istraživanja i u skladu s najboljim praksama u regionu i Evropskoj uniji, tražimo najbolja rješenja za unapređenja poslovnog ambijenta u BiH. Naša akademska zajednica ima značajan kapacitet i niz priznatih eksperata koji su već aktivni izvan BiH i nisu dovoljno “iskorišteni” za potrebe ekonomije u BiH.
Kolika je uopće odgovornost ekonomskih stručnjaka i na koji način svojim znanjem mogu doprinijeti razvoju ekonomije jedne države?
Izuzetno velika. Mislim da je naša obaveza i odgovornost da se osigura da BiH bude bolje mjesto za život. Vlasti na svim nivoima zaboravljaju mogućnosti i kapacitete koje posjeduju domaći stručnjaci pa se uglavnom savjetuju s ekspertima iz svog stranačkog okruženja. Mi upravo želimo pokazati da smo otvoreni za konstruktivni dijalog i dobronamjernu kritiku i da nam je u interesu, prije svega, da se mladim ljudima otvori persperktiva, da se potakne zapošljavanje te da se fokus sa politike prebaci na ekonomiju. BiH je naše trajno opredjeljenje i svi smo dužni dati svoj doprinos koji će osigurati bolju budućnost generacijama koje dolaze.
Koliko su prema Vašem mišljenju bitni ovakvi forumi i šta je potrebno uraditi kako bi se stvorili povoljnjiji uslovi za investitore?
Preduslov svih uslova je politička stabilnost te smatram neophodnim da svi učesnici u vlasti shvate da bez političke stabilnosti nema novih investicija. U 2016. godini smo imali blizu 300 miliona direktnih stranih investicija, što je nekoliko puta manje u odnosu na prethodne godine. S druge strane, sama konstrukcija BiH i učešće javnog sektora u BDP-u je najveće u regionu (55 posto), što se u kratkom roku treba znatno smanjiti. Javni sektor mora biti, prije svega, u funkciji poslovne zajednice i građana te treba maksimalno pojednostaviti procedure (one stop shop) i promijeniti “pravilo” da je danas najbolji poslodavac država, a privatni sektor drugi izbor. Nedopustivo je da registracija preduzeća traje 37 dana, a da dobijanje raznih dozvola traje i po nekoliko mjeseci.
Koja je grana privrede prema Vašem mišljenju najperspektivnija u BiH i šta treba biti fokus i vlasti i privrednika?
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja ima suficit u izvozu električne energije, proizvoda/poluproizvoda od drveta i prozivoda od metala. Nedovoljno su iskorišteni potencijali koje daje sektor poljoprivrede (proizvodnja organske hrane), a posebno ako znamo da godišnje uvozimo više od 1,5 milijardi KM svih vrsta prehrambenih proizvoda, vode, lijekova i duhanskih proizovda. Osim ovoga, turizam je sigurno velika šansa za BiH, jer posjeduje prirodne ljepote, jer su svi oblici turizma značajan potencijal koji može biti iskorišten u narednom periodu. Velika perspektiva postoji i u ulaganju u IT sektor te transfer tih znanja iz BiH u druge zemlje.
Kao čelnom čovjeku Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, šta vam je prioritet i šta planirate unaprijediti?
Prioritet aktuelnih članova uprave Ekonomskog fakulteta je da, zajedno sa svim zaposlenicima ove institucije, opravdamo teško stečene međunarodne akreditacije i da naši budući studenti i ostali stakeholderi prepoznaju njihove prednosti. Američka AACSB institucionalna akreditacija i evropska EPAS programska akreditacija su najznačajnije potvrde kvaliteta visokoobrazovnih institucija iz oblasti ekonomskih nauka. One ocjenjuju sve procese na fakultetu, kvalitet nastave, infrastrukturu, silabuse, kompetencije nastavnika i drugo. Cilj nam je predstaviti naš fakultet kao najbolji izbor za potencijalne studenete i da zavidan kvalitet i nivo znanja naših studenata budu glavni argumenti u borbi protiv konkurencije, i vlastitoj promociji na tržištu i kod predstavnika poslovne zajednice. Činjenica da BiH ima najmanji broj visokoobrazovanih ljudi u odnosu na zemlje regije treba biti glavni argument u razbijanju floskule raširene u javnosti da obrazujemo kadar za biroe. BiH treba što više obrazovanih ljudi, spremnih da odgovore zahtjevima savremenog tržišta rada.
Kakvo je trenutno kreditiranje privrede u BiH, da li su banke dovoljno na raspolaganju privrednicima?
Trenutni kreditni rast oko 3 posto je vrlo skroman, što nije dostatno za realni sektor, a ni za sektor građanstva. Ipak, ne smije se zanemariti činjenica da je bankarski sektor u BiH plasirao oblizu 16 milijardi KM, da se privatni sektor prvi put javlja s 55 posto učešća te da je sektor građanstva zadužen oko 1.800,00 KM po osobi. Podatak da se u obaveznim rezervama dnevno nalazi blizu 2 milijarde KM od komercijalnih banaka, jasno govori da je bankarski sektor dovoljno likvidan i da bi mogao biti aktivniji kada je riječ o realnom sektoru. Zakon o bankama koji je u proceduri predviđa način rješavanja nekvalitetnih kredita te bi trebao stvoriti povoljnije uslove za nove plasmane i da kreditna aktivnost banaka bude veća nego što je trenutno. Fokus banaka je na upravljanju rizicima i ako ih pitate zašto nisu kreditno aktivnije dobit ćete odgovor da nema dovoljno kvalitetnih projekata i solventnih potencijalnih korisnika kredita. Ovo je djelimično tačno, ali je i evidentno da im kreditni prihodi više nisu jedini izvor zarade (oko 60 posto strukture prihoda). Većina banaka se usmjerila na usluge kao što su obavljanja platnog prometa, mjenjački poslovi, kartično poslovanje, vođenje tekućih računa i druge, koje imaju značajan utjecaj na njihove prihode.
Kako komentarišete činjenicu da vlast masovno prodaje trezorske zapise i obveznice?
Budžet BiH je u ravnoteži, dok su entitetski konstantno u blagom deficitu. Entitetski deficiti se uglavnom zatvaraju zaduživanjem na domaćem finansijskom tržištu i putem aranžmana s MMF-om. BiH, nažalost, još uvijek ne izdaje državne vrijednosne papire koji bi u ovom momentu bili s visokom kamatnom stopom zbog rizika zemlje. S druge strane, vlasti smanjuju prostor za kreditiranje realnog sektora, umjesto da svojim ponašanjem kreiraju prednost za ovaj sektor. Vlade entiteta se pojavljuju kao prioritet komercijalnim bankama iako su plasmani uglavnom kratkoročni, ali su za banke sigurniji jer se računi javnih sredstava nalaze kod njih.
Zašto i dalje imamo visoku kamatnu stopu za građane?
Iako postoji blagi trend smanjenja kamatnih stopa, one jesu trenutno prilično visoke, prije svega za domaće investitore. Ako pitate bankare, oni će uvijek reći da je glavni razlog rizik zemlje, što može biti dio obrazloženja. Tu je i sporost sudova za naplatu potraživanja, vrlo komplikovan proces naplate hipoteka, jer svaki kredit jeste tuđi novac koji je privremeno posuđen klijentu, a zadatak svake banke je da naplati svoja potraživanja jer su njihove obaveze da u svakom momentu odgovore svojim deponentima na zahtjeve za isplatu depozita. S druge strane, razlog visokih kamata je promjena ponašanja fokusa banaka s kredita na usluge, jer se radi o privatnim bankama koje po definiciji štite svoje akcionare pa su orijentisane prema onome što nosi manje rizike. Kamatni spred (razlika između pasivne i aktivne stope) u EU je između 1 posto i 1,5 posto, dok je u BiH između 3 posto i 5 posto, što je previsoko. Smatram da postoji prostor za smanjenje kamatnih stopa u skoroj budućnosti, ali i u ovom slučaju preduslov je politička stabilnost, dobivanje kandidatskog statusa i euroatlantske integracije. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu želi da 2017. godina bude godina ekonomije.
