Kultura

Noam Chomsky – blistava karijera popraćena stalnom osudom i kontroverzama

Borba protiv velikih korporacija, kapitalizma koji koristi ljude kao jeftinu radnu snagu … Borba protiv SAD-ovih preventivnih ratova … Borba protiv mainstream medija i intelektualaca koji služe kao ideološko pokriće korporacijama, osnovne su značajke političkog djelovanja Noama Chomskog

Njegov politički angažman se može podjeliti u tri dijela:

1. Borba protiv velikih korporacija, kapitalizma koji koristi ljude kao jeftinu radnu snagu, donosi dobit samo manjem broju ljudi što na kraju rezultira sve većim jazom između bogatih i siromašnih.

2. Borba protiv SAD-ovih tzv. preventivnih ratova, a zapravo ratova vođenih u korist korporacija koje postavljaju američke predsjednike i vode američku vanjsku politiku.

3. Borba protiv mainstream media i intelektualaca koji služe kao ideološko pokriće korporacijama i sve većem jazu između bogatih i siromašnih.

U posljednje vrijeme poznat je po “dizanju bure” svojom izjavom da su SAD vodeći svjetski terorist, a ne oni protiv kojih SAD vodi tzv. ratove protiv terorizma.

Noam Chomsky bio je prepametno dijete, a njegovu znatiželju i inteligenciju jako su potaknula njegova rana iskustva. Rođen u Philadelphiji 7. prosinca 1928., Noam Chomsky je osjetio svu težinu američke Velike depresije. Njegova obitelj je pripadala srednjoj klasi, koja je u to vrijeme proživljavala velike nepravde i propast. Jedna od njegovih najranijih uspomena bila je slika policajaca kako tuku radnice iz tvornice tekstila.

Njegova majka, Elsie Chomsky, bila je aktivna u radikalnoj politici tridesetih godina 20. Stoljeća a otac, William, ruski židovski imigrant poput njegove majke bio je ugledni profesor hebrejskog na Gratz Collegeu, ustanovi za učiteljsko usavršavanje. U dobi od deset godina, dok je pohađao progresivnu školu koja je naglašavala učeničku samo-aktualizaciju, Chomsky je napisao zapažen članak o usponu fašizma u Europi nakon španjolskog građanskog rata za školske novine. Zapravo nevjerojatno, njegova je priča bila je osnova za kasniji esej koji je predstavio njegovo kasnije Sveučilište u New Yorku. Star 13 godina, Chomsky je doputovao iz Philadelphije u New York i provodio veći dio svog vremena radeći u kiosku svog ujaka gdje je slušao različita razmišljanja odraslih osoba koje su kod njega kupovale. Chomsky se jako divio svome ujaku, čovjeku niskog formalnog obrazovanja i velike prirođene inteligencije. Politički stavovi Chomskog proizlaze iz takvog stava i načina življenja, iz čega je zaključio da svi ljudi mogu razumjeti politiku i ekonomiju i donositi odluke, ali je smatrao da taj dar treba testirati prije nego što se može smatrati legitimnim i vrijednim imanja moći.

Nakon što je završio drugi svjetski rat, Chomsky je započeo studij na Sveučilištu Pennsylvania. Nije imao koristi od predavanja dok nije upoznao Zellig S. Harrisa, američkog znanstvenika koji je propovijedao otkrivanje strukturne lingvistike (razbijanje jezika u različite dijelove ili razine). Chomsky je osjećao da jezik može otkriti puno o društvu koje ga koristi. Harris je zapazio veliki potencijal Chomskog i učinio mnogo kako bi unaprijedio njegove studije, a Chomsky je zaslužio B.A. i M.A u vrlo netradicionalnim načinima studiranja.

Harris je upoznao Chomskog sa harvardskim matematičarem Nathanom Fineom i filozofima Nelson Goodmanom i W. V. Quineom. Iako je bio vrijedan Goodmanov student, Chomsky se drastično nije slagao s njegovim pristupom. Goodman je smatrao da je ljudski um bio prazan škriljavac, dok je Chomsky vjerovao da su osnovni pojmovi jezika bili urođeni u svakom umu čovjeka, a zatim samo pod utjecajem svoje sintaktičke okoline. Magistrirao je 1951. s radom “Morfofonemija modernog hebrejskog”.

Godine 1949. Chomsky se oženio s obrazovnom stručnjakinjom Carol Schatz, ženom koju je poznavao od djetinjstva. Odnos je trajao 59 godina, sve dok nije umrla od raka u 2008. Imali su troje djece a kratko vrijeme, između studija i doktorata Chomskog, par je živio na kibbutzu u Izraelu. Kad su se vratili, Chomsky je nastavio Sveučilište u Pennsylvaniji i izvršio dio istraživanja i pisanja na Sveučilištu Harvard. Njegova je disertacija istodobno istražila nekoliko ideja koje će uskoro postaviti u jednu od svojih najpoznatijih knjiga o lingvistici, Syntactic Structures (1957).

Godine 1955. profesori na Massachusetts Institute of Technology (MIT) pozvaju Chomskog da se pridruži. Bio je profesor emeritus i radio je u školskom Odjelu za lingvistiku i filozofiju pola stoljeća prije odlaska iz aktivne nastave 2005. Bio je gostujući profesor ili predavao na nizu drugih sveučilišta, uključujući Columbia, UCLA, Princeton i Cambridge i drži počasne studije na bezbroj drugih u cijelom svijetu.
Tijekom karijere kao profesorica, Chomsky je uvela transformacijsku gramatiku na Njegova teorija tvrdi da su jezici urođeni i da razlike koje vidimo su samo zbog parametara razvijenih tijekom vremena u našem mozgu, pomažući objasniti zašto djeca mogu lakše naučiti različite jezike od odraslih. Jedan od njegovih najpoznatijih doprinosa lingvistici je ono što su njegovi suvremenici nazvali Chomsky hijerarhijom, podjelom gramatike u grupe, koji se kreću prema gore ili dolje u izražajnim sposobnostima. Ove su ideje imale ogromne posljedice u područjima kao što su moderna psihologija i filozofija, odgovarajući i postavljanjem pitanja o ljudskoj prirodi i načinom obrade informacija.

Lingvistički radovi Chomskog uključuju Current Issues in Linguistic Theory (1964), Aspekti teorije sintakse (1965), Zvučni uzorak engleskog (s Morris Halle, 1968), Jezik i um (1972), Studije o semantici u generacijskoj gramatici (1972) i poznavanje jezika (1986).

Ali ideje Chomskog nikada nisu bile fokusirane samo na jezik već poglavito na fino tkanje između svijeta akademske zajednice i popularne culture. Chomsky je također stekao ugled svojih često radikalnih političkih stavova, koje opisuje kao “libertarističke socijalističke”, koje su mnogi doživjeli kontroverznim i otvorenim za raspravu.

Godine 1967. The New York Review of Books objavio je svoj esej “Odgovornost intelektualaca”. U svjetlu Vijetnamskog rata, kojeg je Chomsky čvrsto suprotstavio, obratio se onome što je vidio kao sramotno podnio ostavku u intelektualnoj zajednici, čiji je bio neugodan član, s nadom da će zapaliti svoje vršnjake u dublju misao i akciju.

Godine 1977., Chomsky je ispitivao vjerodostojnost izvještavanja o zločinima pod režimom Crvenih Kmera u Kambodži i sugerirao da su neka izvješća bila propaganda da ” Sjedinjene Države stave u povoljnije svjetlo”.

Godine 1979. Chomsky je potpisao peticiju za podršku slobodi govora Roberta Faurissona, francuskog predavača koji je zanijekao postojanje plinskih komora koji su se koristili u nacističkim logorima. Kao rezultat toga, Chomsky se našao usred žestoke kontroverze, a kao odgovor, on je tvrdio da su njegovi stavovi “dijametralno suprotstavljeni” Faurissonovim zaključcima i da je njegova namjera bila podržati Faurissonove građanske slobode, a ne njegovo odbijanje priznavanja Holokausta. Incident je Chomskog progonio desetljećima, a njegov ugled u Francuskoj je narušen.

Chomsky je također izazvao kontroverzu s zbirkom eseja “11.rujna: Was There Alternative?” iz 2002. koja analizira napade 11. rujna na Sjedinjene Države, kroz utjecaj vanjske politike Sjedinjenih Država i kontrolu medija. U knjizi, Chomsky osuđuje “užasavajuće zločine” napada, ali kritički je za upotrebu moći Sjedinjenih Država, nazvavši ga “vodećom terorističkom državom”. Knjiga je postala najprodavanija te godine, ali su je konzervativni kritičari osudili kao iskrivljivanje američke povijesti, a pohvaljeni od strane onih koji su u djelu prepoznali iskrenu analizu događaja koji su doveli do dođađaja 11. rujna a koji nisu bili popraćeni od vodećih medija.

Unatoč svojim često kontroverznim stajalištima, Chomsky ostaje vrlo cijenjen i tražen mislioc koji nastavlja pisati nove knjige i doprinosi širokom nizu časopisa i ostaje aktivan na predavanjima. Tijekom svoje karijere, Chomsky je također prikupio bogatstvo akademskih i humanitarnih nagrada, uključujući nagradu Znanstveni doprinos Američke psihološke udruge, Nagrada Kyoto u osnovnim znanostima i humanitarna Sydney nagrada za mir.

U 2014. godini, u dobi od 85 godina, Chomsky se ponovno oženio s Valerije Wasserman.

ladylike.hr

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close