NFT umjetnost – kako jedna banalna i svima dostupna rečenica može biti prodana za 3 miliona dolara?
Prvi tweet ikada napisan prodan je za 2.9 miliona dolara, jedna pikselizirana sličica za 11.8 miliona dolara, prodaju se pjesme, zakucavanje LeBrona Jamesa… O čemu se ovdje radi?
Prvi tweet ikada napisan na Twitteru, koji glasi: “just setting up my twttr”,prodan je anonimnom malajskom biznismenu za 2.9 miliona dolara. Pikselizirana sličica za koju autor kaže da predstavlja pankera CryptoPunk 7523, prodana je za 11.8 miliona dolara, dok su se slične također prodavale za milionske iznose. Screenshot prvobitnog programskog kôda World Wide Web-a, (koji u sebi sadrži grešku u kôdu), prodan je za vrijednost od 5.4 miliona dolara. Vjerovatno ste se negdje, boraveći u digitalnom svijetu susreli sa ovim vijestima ili reklamom koja spominje prodaju umjetnina koristeći NFT tehnologiju. Zaintrigirani ovim relativnom novim pojmom, pomamom i člancima o digitalnim umjetninama, u vaš pretraživač ste unijeli ove pojmove, međutim koncept NFT-a, a posebno NFT umjetnosti vam je i dalje ostao nejasan. Pitanja poput kakva je to umjetnost, kako se tweetovi, sličice majmuna BoredApe, nyanCat GIF, pjesme ili video snimci zakucavanja LeBrona Jamesa u NBA prodaju za milionske iznose, ostala su neodgovorena. Da biste razumjeli da li se zapravo radi o prodaji stvarne umjetnosti ili nečeg drugog(prodaji magle), potrebno je prvo razjasniti sljedeće.
Šta je NFT?
NFT je skraćenica od non-fungible token, odnosno u prevodu – nerazmjenjivi token/žeton. Tehnički, jedan takav token predstavlja jedinstveni niz bitova (nula i jedinica) digitalno generisanod drugog niza bitova koristeći blockchain tehnologiju, poput Ethereuma. Ukoliko biste ovaj tekst snimili u .pdf ili nekom drugom formatu, u memoriji računara on bi bio zapisan kao “clanak-o-nft.pdf”, po pravilima .pdf standarda, kao ništa drugo do niz jedinica i nula. Od tog niza jedinica i nula u memoriji, korištenjem posebnih algoritama (kriptografski hash-algoritmi su u širokoj upotrebi za verifikaciju i autentifikaciju digitalnog sadržaja), generirao bi se novi, kraći jedinstven niz jedinica i nula vezan za izvorni tekst – odnosno nešto što bismo mogli nazvati “JMBG” teksta. Najčešće korištena tehnologija za memorisanje ovih “JMBG-ova”je blockchain tehnologija Ethereum, koja u jednom bloku čuva 256 bitova ili 32 bajta podataka. Dakle blok od 32 bajta podataka, dobiven kompleksnim matematičkim funkcijama (koji će se promijeniti ukoliko se u tekstu promijeni samo jedan zarez), koji se mogu koristiti za provjeru autentičnosti sadržaja ovog “clanak-o-nft.pdf” teksta, zapisan u blockchainu – jeste NFT.
Pojam “nerazmjenjiv” u svijet NFT-a ušao je iz ekonomske teorije. Imovina koja se ne može razmijeniti za drugu imovinu iste vrste smatra se nerazmjenjivom. Takav vid imovine predstavlja, primjerice, zemljište ili vozilo. Ukoliko nekome posudite vozilo, a on ili ona vam vrati drugo vozilo istog tipa i godišta proizvodnje, ipak na to vjerovatno nećete pristati, jer vozila nemaju međusobno iste karakteristike, nisu vožena na isti način. S druge strane, potrošeno gorivo kojim je pogonjeno vozilo je razmjenjivo. Potrošenih deset litara dizela nadomjestit ćete sa drugih deset litara. Primjeri razmjenjive imovine su, jasno, novac i zlato. No, bez obzira da li je imovina razmjenjiva ili ne, ona posjeduje određenu vrijednost.
U digitalnom svijetu podaci su zapisani samo kao nizovi jedinica i nula. U tom smislu, podaci su u potpunosti razmjenjivi, tako da ovaj tekst “clanak-o-nft.pdf” možete da kopirate u onoliko primjeraka koliko želite. Taj tekst će ostati isti, ma koliko puta ga kopirali.
Šta je onda koncept NFT umjetnina?
Kako je jedinstvenost osnovna karakteristika svakog umjetničkog djela, NFT umjetnine jedinstvene su po pravu vlasništva i lokaciji na kojoj se umjetnina nalazi. Ukoliko ovaj tekst želimo pretvoriti u NFT umjetninu, link teksta kojeg možete vidjeti na vrhu internet pretraživača “nakačit” ćemo u token u blockchain mreži, i kao NFT prodati trećem licu. S obzirom da će ovaj tekst i dalje biti javan, objavljen na portalu Prometej.ba, to neće spriječiti i druge da ga pročitaju, ali će zapis u blockchain tehnologiji sa linkom na ovaj tekst biti jedinstven i u vlasništvu samo jednog pojedinca. To neće naravno spriječiti da se tekst nađe i na drugim portalima.
Da bi i ovaj primjer bio manje apstraktan, NFT-ove možemo zamisliti i kao račune iz prodavnice hrane na kojima je otkucan samo jedan artikal. Vlasništvo računa na kojem je otkucan artikal “kisela voda” jeste vlasništvo NFT tokena, međutim to ne znači da ste kupili kieselu vodu, niti da ste vlasnik kisele vode, niti da drugi mogu vidjeti kiselu vodu u prodavnici, niti da neka druga prodavnica ne može na isti način prodavati račune. Vi ste samo vlasnik računa otkucanog u tačno određenoj prodavnici na kojem je otkucan artikal kisela voda. Na sličan ili isti način prodavale su se zvijezde, zemljišta na Mjesecu, Marsu i drugim planetama, prava korištenja zemljišta u Škotskoj sa titulom “lord” itd.
Ukoliko povučemo paralelu sa primjerom prodavnice i računa, NFT-ovi predstavljaju račune/certifikate od specifičnog sadržaja (.png fotografije, pjesme, GIF-a, prvog napisanog Tweeta) snimljenog na nekom serveru. To ne znači da ste vlasnik tog sadržaja, već da ste vlasnik pokazivača u bazi podataka koja pokazuje na dati sadržaj.
Zašto se onda kupuju NFT umjetnine?
Prvi razlog jeste zato što kupci ne razumiju što kupuju. Kupovina NFT-a koji je predstavljen nekom slikom u digitalnom formatu ne znači da ste vlasnik te slike, niti kupovina NFT-a koji je predstavljen nekom pjesmom znači da ste vlasnik te pjesme. Drugi razlog jeste preprodaja. Taj razlog je validan razlog i kod prodaje klasičnih umjetnina. Kupci su uvjereni da je unikatni pokazivač u bazi na sličicu poželjan ili da će biti poželjan na tržištu u narednom periodu, te ukoliko ga prodaju za veću svotu novca od kupovne ostvariće profit. Treći razlog kupovine NFT-a je pružanje podrške kompaniji koja ih prodaje. Ukoliko kao kupac dijelite iste vrijednosti sa brendom ili kompanijom čije proizvode koristite, možda ćete poželjeti kupiti njihove NFT-ove. Četvrti razlog je samo zato da biste bili u trendu, dio NFT zajednice ili kao statusni simbol.
Mane kupovine NFT umjetnina
Vrijednost NFT umjetnina je veoma špekulativna, pa budući kupci mogu postati žrtve prenapuhanih cijena. Ukoliko jednu NFT umjetninu međusobno prodaje manji krug prijatelja između sebe, kupcima koji ne provjere historiju tih međusobnih transakcija može se učiniti da je vrijednost konkretne umjetnine narasla na tržištu zbog fiktivne potražnje. Također, tržište NFT umjetnina može se zloupotrijebiti da se milionski iznosi novca prebace sa jedne lokacije na drugu, posredstvom sličica i GIF-ova. Možda najveći mana jeste što je NFT potpuno dereguliran, te kupci u slučaju povrede prava nemaju pravnu zaštitu. Pitanja poput: Da li digitalna imovina podliježe regulativi države u kojoj se nalazi server ili države iz koje je obavljena kupovina? Da li digitalna imovina podliježe regulativi u kojoj je prodana? Da li podliježe oporezivanju u onoj državi u kojoj je kreirana?, ostaju neodgovorena.
Prema zvaničnim podacima, blockchain tehnologija koja za svoj rad koristi ogromne računarske resurse, a koja je stub funkcioniranja NFT-a, iz godine u godinu troši sve više i više energije. Potrošnja Ethereuma u 2022. godini iznosila je 78 TWh, što odgovara šestogodišnjoj potrošnji električne energije u BiH. Koncept NFT umjetnina, i investicije u ovu nišu, potencijalno predstavljaju novi tržišni balon, kakve smo imali priliku vidjeti i ranije sa Dot.com krahom iz 2000. godine, FTX berzom i Samom Bankman-Freidom prošle godine, ili ovime koji se dešava upravo sad sa portfoliom Elona Muska.
Na kraju, i za NFT može se reći da je dio nadgradnje i neizbježno je određena načinom proizvodnje ili ekonomskim sistemom.
Mirza Krajina, Prometej.ba
