Njemački teolog Hampel: Švicarski model je rješenje za BiH

Njemački teolog, univerzitetski profesor crkvene povijesti dr. Adolf Hampel ima bliske kontakte sa Svetom stolicom i važi za vrsnog poznavaoca prilika unutar Vatikana. Zajedno s karinalom Walterom Kasperom, predsjednikom Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana, odlikovan je 2004. godine ruskim ordenom zbog svojih zasluga u posredovanju između Vatikana i Moskve da se kultna ikona Kazanske Bogorodice, poznate kao „Zaštitnica Rusije” vrati u Kazan odakle vodi porijeklo. O ostavci Pape Benedikta XVI, sličnostima i razlikama između “poljskog” i “njemačkog” Pape, politici njemačke kancelarke Angele Merkel, kao jedan od uticajnih članova CDU-a, te rješenjima za opstojnost BiH, prof. Hampel koji je autor knjige “ Maastricht umire u Sarajevu” napisane 1993. godine, govori u ekskluzivnom intervjuu za Agenciju FENA.

Već niz godina ima aktivan angažman na promicanju dijaloga između Rimokatoličke i Pravoslavne crkve te islama posebno na sa zemljama bivšeg Sovjetskog saveza i na Balkanu.

Profesor Hampel, koji “iznutra” poznaje vatikanske prilike bez dvojbe, kaže da nisu samo starosna dob i zdravlje, razlozi odstupanja pape Benedikta XVI.

– Svojom ostavkom papa Benedikt XVI je iznenadio cijeli svijet.Upravo zato što sam upoznat sa vatikanskim odnosima, nisam mogao ni zamisliti da će Papa imati hrabrosti da raskine stoljetnu tradiciju – kaže prof. Hampel i podsjeća da je jedini Papa koji je podnio ostavku dobrovoljno bio Celestin V iz 1294. godine –

Kaže da su, osim starosne dobi i zdravstvenog stanja, Papu u njegovom djelovanju otežavale tenzije između konzervativaca i progresivaca u Katoličkoj crkvi.

– On je uvidio da postoji potencijal za podjele i više se nije osjećao dovoljno snažan da otkloni ovu opasnost. Također, znam da je bilo nekoliko slučajeva moždanih udara u obitelji Ratzinger i Papa je vjerovatno bio zabrinut, obzirom na godine, da bi i sam mogao imati moždani udar. Osim tih motiva, svakako postoje i drugi koje mi vjerojatno nikada nećemo znati – rekao je dr Hampel.

Obzirom da je imao audijencije u Vatikanu i da dobro poznaje djelovanje i pape Ivana Pavla II i pape Benedikta XVI, prof. Hampela pitali smo za sličnosti i razlike u djelovanju “poljskog” i “njemačkog” pape.

– Obojica su međusobno povezani ali opet i vrlo različiti. Papa iz Poljske bio je poznat po ulozi koju je imao u sučeljavanju s komunizmom, za čiji je raspad bio važna i zaslužna osoba.Politika i susret s masama su karakteristike njegova mandata. Teologija i sukob s modernim filozofskim strujama u centru bili su suština djelovanja njemačkog pape. Ponekad nije mogao da procijeni političke implikacije svoji akademskih razmatranja.Obojica papa su bili konzervativni i nisu bili reformatori. Očekivanja od sljedećeg pape su veliki – kaže prof. Hampel.

Poznat po višegodišnjem angažmanu i posredovanju između Vatikana i Moskve, prof. Hampel je posebno lobirao da se ruska ikona “Božija majka iz Kazana”, koja je bila niz godina u poznatom marijanskom svetištu Fatima, a potom u odajama pape Vojtile vrati u Kazan.

– Ikona popularno nazvana “Kazanskaja” je iz marijanskog svetišta Fatime došla po želji Ivana Pavla II u papinsku Kapelu u Vatikanu.On ju je želio lično, prilikom svoj prvog posjeta, odnijeti u Rusiji. Nažalost, patrijarh Aleksej II nije želio susret s Papom u Moskvi. Nakon višegodišnjih pokušaja da posjeti Rusiju, i moskovskog “njet” papinom pohodu, Sveti otac je pred kraj svog života, u augustu 2004. godine uputio kardinala Kaspera da odnese ikonu kao dar Moskvi. Bilo mi je dopušteno da prisustvujem kao počasni gost na svečanom prijemu ikone u Kazanu. Zajedno s kardinalom Kasperom sam dobio za moje zasluge rusko odličje – kaže prof. Hampel o svom nastojanju da se ikona koja “pokazuje put” vrati u zavičaj, u Kazan.

Ikona je ruski grad Kazan na Volgi došla iz Carigrada u 13. stoljeću, a u 16. stoljeću je nestala. Nakon požara koji je 1579. godine uništio grad, Gospa se ukazala djevojčici po imenu Matriona i pokazala joj, pod ruševinama jedne kuće, mjesto gdje se nalazila ikona. Narod prihvatio ikonu kao najdragocjenije blago, i od tada se zbog brojnih molitava pred ikonom događaju čuda, a s vremenom je postala ikona ruske carske porodice koja gradi crkve u čast Majke Božje Kazanske. Godine 1721. car Petar Veliki preselio je glavni grad u Petrograd i prenio ikonu u tamošnju novu katedralu, odakle je Bogorodica Kazanska bdjela nad sudbinom Rusije. O prisutnosti Kazanskaje u katedrali godine 1900. svjedoči i poznati pisac Mihael Bulgakov. Četiri godine kasnije ikona je, u srebrenom okviru i optočena dragim kamenjem, ukradena i gubi joj se trag. Vjerojatno je prodana na nekoj od aukcija kao i mnoge druge dragocjenosti nakon Oktobarske revolucije. Američka katolička udruga pod nazivom “Plava vojska” kupila ju je za dva miliona dolara i 1970. godine darovala Marijanskom svetištu u Fatimi, odakle je potom ikona darovana papi Ivanu Pavlu II i sve do 2004. godine nalazila se u njegovim odajama.

Patrijarh Aleksej II je rekao kako se vrijednost ikone sastoji u njenoj duhovnoj energiji koja je nastala preko molitava ranijih generacija, kako u Rusiji, tako i u Fatimi. I sam Sveti Otac pridonio je velikom duhovnom značenju ikone pred kojom se godinama molio u svojoj sobi, istaknuo je ruski patrijarh. Nije stoga čudno što se papa Ivan Pavao II s ganućem rastao od ikone kada ju je 2004. godine pred 5.000 vjernika ispratio na put u Moskvu.

U nastavku razgovora prof. Hampel, koji je u vrhu vladajuće njemačke Kršćanske demokratske unije (CDU) komentirao je aktuelnu politiku njemačke kancelarke Angele Merkel u kontekstu krize u eurozoni.

– Povoljni gospodarski razvoj Njemačke daje kancelarki Merkel središnju ulogu u Europskoj uniji. Svojom opreznom politikom postala je najvažnija politička figura u Europi. Da li će ovu poziciju moći zadržati, pokazat će izbori u jesen 2013. godine. S obzirom na vlastite velike probleme ne možemo razumjeti zašto
toliko zemalja očekuje spašavanje od Njemačke – kaže prof. Hampel.

Profesor Hampel je zajedno sa svojim prijatelje Rudolfom Grulichom napisao 1993. godine knjigu “Mastriht umire u Sarajevu”. To pitanje čini se i danas aktuelnim?

– Moj prijatelj Rudolf Grulich i ja ,smo iz razočaranja zbog ponašanja EU tokom rata u BiH, prije svega zbog embarga na oružje Armiji BiH, a koje je bilo neophodno za odbrane od agresije, napisali tu knjigu kao osudu propadanja političkog morala. Naša osuda je potvrđena događajima koji su slijedili. Dayton nije bio pravedno rješenje. Da bi se pronašao izlaz iz situacije, mora se početi od trenutnog stanja – kaže prof. Hampel.

A za aktuelno stanje u BiH, njenu opstojnost i približavanje EU, njemački profesor, koji je tokom rata snažno lobirao za suverenu i nedjeljivu BiH, zaustavljanje agresije, ubijanja, silovanja, etničkog čišćenja… kroz brojna predavanja, politički i teološki angažman, kaže da bez sporazuma, konsenzusa između tri bh naroda teško da se može stanje popraviti.

– Problem BiH je u međusobnim odnosima triju etničkih i vjerskih skupina. Bez neke vrste sporazuma, teško da se može ostvariti približavanje EU.Vidim samo jedno rješenje, a to je po federalnom modelu Švicarske koji funkcionira već stoljećima, iako postoje poteškoće četiri različita jezika (njemački, francuski, talijanski, retoromanski). U BiH bi to bilo lakše provesti. Unatoč ranama iz nedavne ratne prošlosti, svaka etnička skupine mora odustati od vlastitog nacionalizma i šovinizma za zajedničko dobro. I EU može pomoći tako što će jasno pozvati Srbiju i Hrvatsku da se odreknu planova o aneksiji teritorija BiH. Budući planovi EU usmjereni su na uključivanje cijelog Balkana. Međutim, ekonomska kriza prije svega u Grčkoj, usporila je procese uključivanja zemalja Balkana u EU u značajnoj mjeri. Ako EU opstane, pored ekonomskih blokova SAD-Kina-Rusija, onda se njene članice moraju složiti i o pitanju proširenja EU.

Na kraju razgovora za Agenciju FENA prof. dr Adolf Hampel osvjedočeni prijatelj BiH, pojasnio je kako je simpatije za BiH naslijedio od svog oca i kako vjeruje u budućnost BiH.

Neposredno nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma boravio je u Sarajevu i tom prilikom prisustvovao sesiji nezavisnih intelektualaca “Krug 99”. Kaže da je takav koncept multinacionalnog djelovanja garant opstanka BiH. Naglašava također da u borbi protiv korupcije novinarstvo treba posebnu hrabrost.

(Fena)