Igor Crnadak: Milijarda eura za budžete i 500 miliona u investicione projekte

“Što se tiče količine novca na koju BiH može računati, direktno nam je rečeno da se radi o iznosu od oko milijardu evra kao podrška budžetima, te oko 500 miliona evra za infrastrukturne, energetske i druge investicione aktivnosti i da se to odnosi na period od naredne tri godine. Prema tome, na Bečkoj konferenciji se ne završava priča o finansijskoj podršci BiH, nego zapravo tek počinje“, kaže u intervjuu za portal Vijesti.ba ministar vanjskih poslova BIH Igor Crnadak. S Crnadkom smo razgovarali i o projektima koje će BIH predstaviti u Beču, potpisivanu Sporazuma o granici sa Crnom Gorom, nediplomatskom ponašanju Hrvatske po pitanju Pelješkog mosta te problemu migracija.

VIJESTI.BA: Da li smo spremni za Bečku konferenciju? Koliko projekata ćemo da predstavimo? I koliko novca ćemo da tražimo? Da li je tačno da tražimo mnogo manje od onoga što možemo da dobijemo, ako je to tačno zašto je došlo do toga?

CRNADAK: Što se tiče Ministarstva inostranih poslova, spremni smo za Bečku konferenciju u potpunosti, a vjerujem da su  i druga ministarstva, prije svih spoljne trgovine i transporta i komunikacija, spremna i da ćemo uraditi dobar posao u Beču. Još ranije je BiH definisala, zajedno sa Evropskom komisijom, projekte sa kojima ulazi u regionalno infrastrukturno povezivanje, a u međuvremenu su dostavljeni projekti za mostove u Gradišci i Svilaju, što je od posebnog značaja za povezivanje RS i BiH sa Evropom. Nakon poslednjeg susreta srpskog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i premijera Srbije Aleksandra Vučića najavljeno je da će jedan od projekata biti i pruga Beograd-Sarajevo, tako da će i to biti jedna od  važnih tema za BiH.

Što se tiče količine novca na koju BiH može računati, direktno nam je rečeno da se radi o iznosu od oko milijardu evra kao podrška budžetima, te oko 500 miliona evra za infrastrukturne, energetske i druge investicione aktivnosti i da se to odnosi na period od naredne tri godine. Prema tome, na Bečkoj konferenciji se ne završava priča o finansijskoj podršci BiH, nego zapravo tek počinje i zavisiće i od kvalitetno pripremljenih projekata i od uspješnog provođenja reformi.

VIJESTI.BA: Kako se radi o konferenciji na kojoj će biti okupljene sve zemlje regije, mnogi ovo tumače kao još jedan korak ka stabilizaciji Balkana, a ne samo kao mogućnost dobijanja EU sredstava. Kako vi gledate na ovo?

CRNADAK: Bečka konferencija, kao nastavak tzv. Berlinskog procesa, sigurno će biti snažna potvrda evropske budućnosti regiona i podstrek za političku stabilizaciju prilika na području Balkana. U okviru konferencije u Beču,  Berlinski proces će biti proširen i uključivanjem nevladinog sektora kroz jedan okrugli sto na kojem će učestvovati premijeri Srbije i Albanije, ministri inostranih poslova Austrije i BiH, te komesar Han i predstavnici NGO, što će biti šansa da u direktnom razgovoru sa predstavnicima civilnog sektora još više proširimo podršku u zemljama regiona za našu evropsku budućnost. Ja sam uvjeren da će gospođa Merkel i premijer Vučić, koji će se zajedno sa domaćinima nakon konferencije obratiti javnosti,  poslati veoma ohrabrujuće poruke za BiH, kao i ostale zemlje regiona. Siguran sam da će te poruke uključivati političku podršku, te finansijsku, infrastrukturnu i energetsku posvećenost ovom dijelu Evrope.

VIJESTI.BA: U trenutku kada Evropska Unija insistira na uvezivanju regiona saobraćajnicama, Hrvatska, kao dio EU je pokrenula pitanje Pelješkog mosta, i njegove gradnje, za koju su svi saglasni šteti BiH. Koliko takve odluke mogu da naškode odnosima BiH-HR?

CRNADAK: Mislim da pitanje Pelješkog mosta ne bi smjelo dovesti do ozbiljnih problema u odnosima dvije zemlje, jer i Hrvatska i BiH imaju svoje interese i moramo naći način da ih zadovoljimo bez ugrožavanja druge strane. Mi razumijemo želju Hrvatske za povezivanjem svog teritorija, ali očekujemo i da Hrvatska razumije interese BiH u odnosu na izlaz na otvoreno more. U prvi plan treba pustiti struku, mnogo veće šanse su za rješenje ovog problema ako ga dodatno ne politizujemo. Volio bih da nije bilo nekih teških riječi oko ovoga, da reakcija hrvatskog ministra na jedno smireno pismo njegovog BiH kolege nije bila tako puna nediplomatske žestine, ali bez obzira na to moramo voditi ovo pitanje ka mirnim vodama i nastaviti poboljšanje saradnje sa Hrvatskom kao susjedom sa kojim imamo najdužu granicu.

VIJESTI.BA: Na konferenciji u Beču, planirano je da se potpiše sporazum o međudržavnoj granici sa CG? Biće to prva granica sa nekom državom koju smo definisali do kraja. Koliko pitanje granica sa Srbijom i Hrvatskom opterećuje odnose između BiH i ove dvije zemlje? I koliko će biti potrebno da se i ona riješe?

CRNADAK: Mislim da je sjajna stvar što smo ovaj posao završili i što će pitanje granice sa Crnom Gorom, nakon nepotrebne epizode Sutorina, biti okončano potpisivanjem sporazuma. Neki kažu da je neobično  što će sporazum biti potpisan na teritoriji treće države, zbog  inicijative austrijskog predsjednika da to bude  za vrijeme Bečke konferencije, ali mislim da i to pokazuje neopterećenost i BiH i Crne Gore stegama i krutostima koje su bile karakteristične za region ranije. Nemoguće je dati procjenu, jer se radi o tehnički dosta detaljnom i sadržajnom poslu, ali opredjeljenje BiH je svakako da  posao definisanja granica bude što prije završen i sa Srbijom i Hrvatskom.

VIJESTI.BA: Jedna od najavljenih, bitnih, tema bečke konferencije je i talas azilanata koji prelaze preko Srbije u Evropu, nešto manji broj njih završi i u BiH? Kakav  stav će BiH zauzeti  o ovom pitanju?

CRNADAK: Ovo pitanje najdirektnije pokazuje koliko se stvari mogu u kratkom vremenu promijeniti, jer u prvim planovima Bečke konferencije ovo pitanje uopšte nije bilo tema. BiH će se prema ovom pitanju odnositi u skladu sa svojim međunarodnim obavezama i poštujući vlastite zakone. Iako stanje u Makedoniji, pa i Srbiji izgleda dosta ozbiljno,  u BiH za sada  nemamo najavu dramatičnog priliva azilanata. Mislim da je najvažnije da se dođe do strateških zaključaka oko toga kako dalje, jer trenutno imamo mađarski zid, vanredno stanje u Makedoniji, blokiranu grčko-makedonsku granicu, opsadno stanje na jugu Srbije i najavu novih desetina hiljada ljudi koji će pokušati da preko Grčke idu ka zapadu. Sve to donosi veliku nervozu i ukazuje  da problem neće sam nestati. Mi smo spremni da o tome razgovaramo, ali BiH nije bitan faktor, koji može donijeti presudne odluke.

(Vijesti.ba)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close