Čaušević: Najveće porezne utaje u BiH dogodile su se u ratu

Bosna i Hercegovina nije izolovana od poreznih utaja i neća je zaobići istraga o novčanim tokovima u poreznim oazama, izjavio je dr. Fikret Čaušević sa Ekonomskog instituta u Sarajevu gostujući sinoć u trećem Dnevniku FTV-a.
Čaušević je kazao da off shore oaze nisu nikakva nepoznanica, nego je riječ o centrima koji su sistemski postavljani da bi se izbleglo plaćanje poreza.
– U posljednjih 30 godina kako se intenzivirala finansijska liberalizacija povećavan je broj off shore kompanija, odnosno off shore centara.  Off shore centri su i osnovani sa svrhom da bi bilo izbjegavano plaćanje poreza, a osnivale su ih najjače svjetske ekonomije odnosno naeki od najpoznatijih ljudi iz tih ekonomija kao način na koji treba skloniti novac od oporezivanja. To se nije pojavljivalo kao neki veliki problem sve do pojave finansijske krize, odnosno pojave krize državnih dugova u Evropi i u SAD. Svjedoci smo velikih javnih dugova najvećih svjetskih ekonomija kojima nedostaje novca u budžetima i sada isplivaju na vidjelo problemi.
Dr. čaušević je podsjetio da su neke od najpoznatijih kompanija i banaka platile kazne SAD-u za izbjegavanje poreza, pa je tako Union Bank of Swizcerland morala platiti prije tri četiri godine 805 miliona kazne upravo zbog izbjegavanja plaćanja poreza američkih rezidenata, kao i Siemens koji je potplaćivao neke od zvaničnika u SAD i na taj način izbjegavao plaćanje poreza.
– To je vrlo raširena praksa i ona je došla na dnevni red upravo sada kad je ponestalo sredstava u budžetima usljed finansijske krize, prije svega najrazvijenijih svjetskih ekonomija, a onda zatim i mnogih malih otvorenih ekonomija koje muku muče sa finansijskim sredstvima. Treba napompenuti da smo od 2000 do 2007. godine imali period nezabilježene kreditne ekspanzije u svijetu i ona je stvarala iluziju neograničenih mogućnosti. Godina 2007. i 2008. ta kreditna ekspanzija je zaustavljena i ponestalo je novca, obrazložio je Čaušević.
Govoreći o poreznim utjama u BiH, Čaušević je kazao da je najveća pljačka našeg naroda vršena tokom rata.
– Svi zanmo koliko je koštao kilogram brašna, koliko jedno jaje, kilogram šećera. Ti novci su završavali u nečijim džepovima. U džepovima Srba, Hrvata, Bošnjaka koji su trgovali tim robama. Naravno uz pomoć onih s kojima su trgovali iz drugih zemalja. To je, dakle, prvi period velikog transfera novca. Taj novac je poslije ubacivan u kanale platnog prometa. Moram podsjetiti da je u BiH do osnivanja Centralne banke BiH i do uvođenja jedinstvene valute KM-a u platni promet u junu 1998. godine  postojao četverovalutni sistem, a što je u stavri bio raj za utaju poreza. Takođe, poznato je da državna granična služba nije bila uspostavljena do 2000. godine i državna granica je bila pod kontrolom lokalnih političkih, odnosno etničkih elita i na taj način je vršena jedna vrlo specifična vrsta privatizacije državnih granica. Tek nakon uspostavljanja DGS-a  i nekih vrlo značajnih državnih institucija platni promet je mogao biti kontrolisan iz jednog centra i na taj način su smanjene takve vrste transakcija, istakao je Čaušević.
Dodao je da nema nikakve sumnje da u BiH, kao uostalom i u ostalim zemljama regije postoji pranje novca i to nije nikakva naša specijalnost, a to se događalo i u slučaju privatizacije.
– Potoje primjeri i da su neke od ambasada u BiH tokom privatizacije proponirale svoje kandidate odnosno neke od firmi koje su bilo u vlasništvu zemalja iz kojih dolkaze ili u vlasništvu povezanih lica. Bilo je takvih slučajeva, mada to nije generalno pravilo. Ljudi koji predstavljaju zemlje u BiH, osim što promovišu ekonomske interese zemalja iz kojih dolaze u nekim slučajevima i lobiraju za komapnije iz zemalja iz kojih dolaze. Ali najbolniji proces koji se dešavao u našoj zemlji bila je privatizacija, prije svega masovna privatizaciju koju su izrazito proponirali predstavnici SAD i Velike Britanije u BiH i susjednim zemljama, a koja nije dala dobre rezultate. To je bila zamjena certifikata za dionice kompanija. Nije bilo novčanih tokova i tu je bilo puno primjera preuzimanja kompanija koje su prije toga usitnjene od velikih sistema.  Događalo se da “neznalački kapital” preuzme kontrolu nad tim kompaniama i onda ne možemo očekivati dobre rezultate, rekao je Čaušević.
Govoreći o objavi spiskova utajivača poreza, Čaušević je kazao da BiH ne može ostati izolovana budući da su u liberlizovanim tokovima roba, rada, usluga i kapitala  sve su zemlje povezane.
– Vidjećemo rezultete istraga, ali bitno je da se postepeno neke stvari dešavaju u Hrvatskoj sa slučajem Sanader ili u Srbiji sa Miškovićem. Ali, ne bi bilo dobro ni u Hrvatskoj da se stane na tom slučaju jer ni Sanader nije mogao da radi sam ono za što je suđen. U BiH još nemamo ozbiljnijih rezultata istraga. Najbolji scenario za cijelu regiju ali i za cijeli svijet jeste da neki od najznačajnijih aktera budu sklonjeni sa scene ako su dokazani i pranje novca i zloupotrebe.
Na pitanje možemo li u BiH očekivati sljedećeg Sanadera i Miškovića, Čaušević je kazao da možemo pod uslovom da oni kojima je osnovni zadatak vršenje istraga  učestvuju zajedno u istragama i da se ne zloupotrebljavaju nacionalni prerogativi u BiH, odnosno da svaka nacija štiti svoga “kandidata”.
– To je štetno po BiH, po region, pa i za svjetski međuanrodni poredak, zaključio je Čaušević.

indikator.ba