Bosna i Hercegovina se prazni – nestaje…
I dok raste broj onih koji odavde doslovno bježe u potrazi za boljim životom, sve ih više donosi odluku i da se ovdje definitivno više neće vraćati, osim možda kao turisti. Tako sve više pojedinaca, ali i kompletnih porodica traži ispis iz registra državljana kako bi postali Nijemci, Austrijanci, Slovenci…
I kada se sve zbroji dođemo do podatka da smo definitivno ostali bez 80.311 građana. Bez jednog grada- primjerice toliko stanovnika ima Tuzla ili Zenica u urbanom dijelu ili tri hercegovačke opštine- Pošušje, Široki Brijeg i Ljubuški.
Da je riječ o ozbiljnoj situaciji najbolje ilustruju podaci Ministarstva civilnih poslova BiH, prema kojima se 1996. godine bh. državljanstva odreklo tek 6 osoba, a za 7 mjeseci ove godine to je učinilo čak njih 2.523.
Statistika odricanja od državljanstva BiH po godinama izgleda ovako:
| Godina | Broj osoba |
| 1996. | 6 |
| 1997. | 6 |
| 1998. | 8 |
| 1999. | 14 |
| 2000. | 51 |
| 2001. | 2.190 |
| 2002. | 8.212 |
| 2003. | 9.070 |
| 2004. | 6.993 |
| 2005. | 5.657 |
| 2006. | 4.716 |
| 2007. | 4.655 |
| 2008. | 3.478 |
| 2009. | 3.297 |
| 2010. | 3.585 |
| 2011. | 3.370 |
| 2012. | 3.418 |
| 2013. | 3.447 |
| 2014. | 3.507 |
| 2015. | 3.528 |
| 2016. | 4.385 |
| 2017. | 4.195 |
| 2018. | 2.523 |
| UKUPNO | 80.311 |
Zbog čega se 80.311 ljudi odreklo državljanstva BiH?
U Ministarstvu civilnih poslova pokušali smo doznati koji su to razlozi zbog kojih se naši građani odriču bh. državljanstva i čiji državljani najčešće postaju.
„U postupku odricanja od BH državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima kao stvarne razloge najčešće navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, radno-pravni status i slično“, kaže za Buku pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH, Milan Zjajić i dodaje „Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje.
Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom. Zjajić napominje da se sporazum između BiH i Hrvatska ne primjenjuju na isti način i da će to pitanje biti postavljeno na Zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Savjeta ministara BiH. Dodaje i da je u programu rada Savjeta ministara BiH zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Turskom., kao da je i m ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović pokrenuo inicijativu za nastavak procedure zaključivanja sporazuma sa Crnom Gorom.
„Postoji određeni interes lica koja su se odrekla bh državljanstva za njegovo ponovno sticanje i takvi postupci se za sada vodili samo na području Republike Srpske, a ovih dana su se stekli preduslovi za vođenje takvih postupaka i na području Federacije BiH koja je kasnila sa usaglašavanjem svog Zakon o državljanstvu sa Izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz decembra 2013. godine. Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga zahtjeva da je ostvarena godinu dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su ta lica stekla nakon odricanja od BH državljanstva, izuzev ako BiH sa tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu“, pojašnjava Zjajić.
Piše: Tatjana Čalić
