Nermin Šečo: Svjetski dan borbe protiv korupcije
Ujedinjene nacije su odredile 9. decembar kao Međunarodni dan borbe protiv korupcije 2003. godine, što se podudara sa usvajanjem Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije u Generalnoj skupštini UN.
Namjena ovog dana je podizanje svijesti o korupciji i stavljanje pritiska na vlade da preduzmu akciju protiv nje.
Korupcija košta svjetsku ekonomiju 2,6 hijada biliona dolara svake godine, govore podaci Ujedinjenih nacija kojma se obilježava Svjetski dan borbe protiv korupcije.
Svjetska organizacija kaže da jedan bilion dolara ukraden godišnje kroz korupciju ide kroz formu mita.Dakle,neophodno je kod ljudi razvijati visoku svijest o štetnosti korupcije,te korupcija treba promatrati kao vrlo ozbiljan kriminal koji podriva ekonomski rast,vladavinu prava i demokratiju,te iz svih navedenih razloga korupciju ne treba promatrai kao sociološku i kriminološku pojavu,jer ona se često pojavljuje u vezi sa organizovanim kriminalom,kroz spregu kriminalnih struktura sa pojedinim titularima funkcija državne vlasti,a imajući to u vidu,korupcija je najopasniji vid ekonomskog i finansijskog kriminala koji ugrožava vitalne društvene vrijednosti u okviru jedne države i na međunarodnom planu.
Najbolji kontroli vlasti su svakako civilno društvo,nevladine organizacije i mediji masovnog informisanja,a za uspješnu borbu protiv korupcije jeste razvijati visoku svijest o štetnosti korupcije,ne sudjelovati u korupciji,surađivati s tijelima krivičnog gonjenja.Tajnovitost i složenost u postupcima krivičnog gonjenja za djela korupcije diktiraju korištenje mnogo više postupaka nego dosad (npr.posebnih prikrivenih istražnih radnji).
Svijet bez korupcije je jedan od najvažnijih ciljeva mnogih međunarodnih organizacija,a u državama gdje korupcija postane sistemski korupcijski model,ona se ne može ukloniti bez mijenjanja,kako institucija,procedura tako i vlasti.
Najveće žrtve korupcije jesu najsiromašniji slojevi,ali i svi ostali poreski obveznici,potrošači.Korupcija nije neizlječivo zlo ukoliko oni,koji je identificiraju,istinski žele da se bore protiv korupcije.
Međutim,nisu rijetki primjeri u kojima se započinje borba protiv korupcije koja se namjerno usmjerava samo na neki sektor iz čisto političkih razloga,ili još gore,samo na nepodobne pojedince u tom sektoru.Borba protiv korupcije u širem smislu obuhvata prevenciju,represiju i edukaciju.
Edukacija je isto tako jedan svojevrstan vid prevencije,jer treba naučiti kako da se korupcija prepozna,kako se protiv nje može boriti i kako da se promjeni računica onih koji su u nju uključeni.
Kada se vodi planska borba protiv korupcije,ona se može voditi tako da se djeluje protiv svih pojava ove vrste,u svim sektorima društva ili da na određeni način bude selektivna.Međutim,svaka selektivnost nosi sa sobom veliki rizik,ne samo po pitanju održivosti cjelokupnog napora,već i po pitanju mogućih zloupotreba.
Na kraju,treba konstatovati da je korupcija društveno zlo koje zahtijeva sistematski napor i visoki stupanj mobilizacije svih društvenih snaga u njegovom suzbijanju.Glavni akteri poticanja su institucije civilnog društva koje trebaju prepoznati potrebe,institucije vlasti i uprave koje formuliraju mjere i različite načine državnih institucija koje nose odgovornost,a u svemu tome je jako bitna jasna politička volja podrške borbe protiv korupcije.
Prisutnost korupcije sve drži u okove,dozvoljava prosperitet,progres i napredovanje političkih kartela.
POTREBAN JE GLAS DOSTOJANSTVA!
