Neformalna ekonomija BiH godišnje košta 8,6 milijardi KM
U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima iz 2014., poslodavci ne plaćaju doprinose za oko 85.000 formalno zaposlenih radnika. To je za gotovo trećinu više, nego u 2013. godini kada je broj radnika za koje se nije plaćao doprinos bio 66.123.
Rečeno je to danas na okruglom stolu o neformalnoj ekonomiji u BiH.
– Rad nacrno je dio neformalne ekonomije, a ona BiH godišnje košta 8,6 milijardi KM. To je naš novac koji mora biti usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta, obnovu i izgradnju bolnica, škola i infrastrukture – naglasili su iz Saveza samostalnih sindikata BiH, organizatora okruglog stola koji se održava u okviru projekta “Pitanje poreza, neformalne ekonomije i korupcije u zemljama zapadnog Balkana – ka boljem upravljanju i demokratskim procesima, s posebnim naglaskom na neformalnu ekonomiju“.
Projekt okuplja sindikalne stručnjake iz oblasti ekonomije, prava i komunikacija iz Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije.
Pravna ekspertica iz BiH u projektu Fatima Fazlić izjavila je za Fenu da za minimalno 100.000 formalno zaposlenih radnika poslodavci plaćaju doprinose na minimalnu plaću i da se „broj tih radnika stalno povećava, dok se prosječno isplaćeni doprinosi na minimalnu plaću po radniku stalno smanjuju“.
U 2014. prosječno plaćen doprinos na minimalnu plaću po radnika mjesečno bio je 95 KM (121 KM u 2013. godini), a prosječno plaćen doprinos na “neminimalnu” plaću po radniku mjesečno 569 KM (590 KM u 2013.).
– Postavlja se pitanje kakva će biti penzija za minimalno 185.000 radnika za koje se ne plaćaju doprinosi ili se plaćaju na minimalnu plaću. Procent radnika koji primaju minimalne plaće u FBiH, u odnosu na one koji imaju obavezno penzijsko osiguranje, iznosi oko 23 posto i među najvišim je u Evropi, odmah iza Ukrajine i, vjerojatno, Crne Gore (25 posto) – kaže Fazlić.
Zvanična stopa registrovane nezaposlenosti u BiH i u januaru 2015. godine je 43,6 posto ili na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje se nalazilo 551.167 radno aktivnih ljudi, a broj nezaposlenih samo u januaru 2015., u odnosu na decembar 2014. veći je za 4.033 osobe ili 0,74 posto.
– Stopa nezaposlenosti prema metodologiji MOR-a – Anketi o radnoj snazi za 2014. iznosi 27,5 posto, što može značiti da u neformalnoj ekonomiji radi više od 15 posto radno aktivnog stanovništva. U takvoj situaciji neformalna ekonomija predstavlja najbolji „socijalni program”, jer često predstavlja jedini način za preživljavanje – navodi se u dokumentu Saveza samostalnih sindikata BiH.
Rješenje ovog problema, predsjednik Saveza Ismet Bajramović, vidi u preventivnim i restriktivnim mjerama, smatrajući da prve trebaju biti stimulativne da se oni koji učestvuju u neformalnoj ekonomiji konačno prebace u formalnu, a restriktivne mjere treba naprimjer da podrazumijevaju do kraja primjenu Zakona o prekršajima, Krivičnog zakona i drugih zakona.
Projekt o neformalnoj ekonomiji, koji će biti okončan krajem godine, pokrenuli su i finansirali Međunarodna konfederacija sindikata i Savez sindikata Norveške, uz finansijsku podršku vlade Kraljevine Norveške.
– Tokom tri godine sindikati iz Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije su analizirali stanje poreskih sistema i politika u njihovim zemljama te je izrađen kolektivni dokument u kojem su navedeni sindikalni prijedlozi o načinima nove borbe protiv neformalne ekonomije, koja je rak-rana u svim ovim zemljama – kazala je za Fenu Enisa Salimović iz Međunarodne konfederacije sindikata Regionalne kancelarije za jugoistočnu Evropu Sarajevo.
Zamjenica ambasadorice Kraljevine Norveške u BiH Anne Havnor izrazila je nadu da će učesnici okruglog stola, predstavnici Poreske uprave FBiH, Federalnog zavoda PIO i Fonda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, kao i predstavnici Federalne uprave za inspekcijske poslove i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike uspješno iznaći rješenja za problematiku vezanu za neformalnu ekonomiju u BiH.
(Fena)
