“Nedruštveni” na društvenoj mreži

Kao što je vidljivo, društvene mreže pružaju mogućnost izvođenja radnji u obrnutom smjeru (osim „dodavanja prijatelja“ na listu FB prijatelja i „uklanjanje prijatelja“ s te liste). Marija može koristiti opciju „unfriend“ na FB kako bi izbrisala Tomislava iz svoje online socijalne mreže i vratila stanje te mreže na ono bez njega. Dakle, neće više vidjeti njegove objave i fotografije, kao ni on njezine. Međutim, offline to zapravo nije moguće, ukoliko na primjer, oni žive u istom, manjem gradu. Nekad će se morati susresti s njim, jer njegovu offline pojavu ne može „obrisati“.

Pokazalo se da korištenje društvenih mreža nije samo prolazni trend, a terminologija i ponašanje vezano za njih postali su dio svakodnevnog offline života. Tako je 2009. godine riječ „unfriend“ odabrana kao riječ godine iz američkog rječnika New Oxford Dictionary. Glagol „unfriend“ definira se kao „ukloniti nekoga s liste prijatelja na društvenoj mreži poput FB“.

Osim te opcije, FB nudi sljedeće: „prestani pratiti“, „prijavi/blokiraj“, ignoriranje zahtjeva za prijateljstvo, uklanjanje zahtjeva ili odabir opcije „ne sada“ kao odgovor na zahtjev za prijateljstvo, „stavi na listu“ te druge mogućnosti u FB postavkama (npr. tko može objavljivati na vremensku crtu FB korisnika i vidjeti objave, tko korisniku može poslati poruku itd).

Što neke od navedenih opcija konkretno omogućuju? Ako osoba A  na profilu osobe B aktivira opciju „prestani pratiti“, osobi A neće se u novim vijestima (news feed) pojavljivati objave osobe B. Prijavljivanje/blokiranje osobe B onemogućuje osobi B da kontaktira (pošalje poruku) ili vidi bilo koju objavu osobe A. Stvaranje liste, npr. socijalnih krugova (kao što su „Obitelj“, „Bliski prijatelji“, „Kolege s posla“), da bi se za svaku listu ograničio, odnosno dozvolio pristup određenim objavama, pokazalo se nepopularnom opcijom jer je vremenski zahtjevno.

Gutierrez Lopez (2012) provela je istraživanje s ciljem dobivanja informacija o „nedruštvenosti na društvenim mrežama“, odnosno o korištenju navedenih opcija na društvenim mrežama, među kojima je i FB. Ono je pokazalo da je „nedruštvenost na društvenim mrežama“, općenito, vezana za činjenje vlastitog profila ili internetske stranice nedostupnim nekim osobama.

Različite gore navedene „nedruštvene opcije“, kako ih naziva Gutierrez Lopez, sudionici su koristili s istim ciljem:  za držanje određene osobe podalje od sebe. Zatim, pokazalo se da te opcije sudionici dijele na „lake“ i „teške“, ovisno o tome vide li njihovi FB prijatelji da oni koriste te opcije i o tome koliko privatnosti omogućuju (tj. koliko skrivaju vlastiti FBprofil).Prema „lakim“ opcijama („prestani pratiti“, „liste“ i „postavke privatnosti“), sudionici su imali pozitivan stav. Nakon njihove aktivacije nisu doživjeli nikakve neugodne situacije, a FBprijatelji kod kojih su te opcije koristili nemaju informaciju o tome da ih oni koriste (i to upravo za njih, tj. njihove objave). Osim toga, lako mogu vratiti stanje na prijašnje i ponovo početi „pratiti“ neku osobu, tj. viđati njezine objave. „Prestani pratiti“ opcija je koju se aktivira kada se ne želi vidjeti objave neke osobe, a želi se zadržati kontakt s njom. Najčešće se aktivira kod osoba koje su počinile jedan od „FB grijeha“, tj. kod onih koji često objavljuju objave vezane za neke aplikacije, kao što su online igrice ili česti statusi poput „Ručam“ ili „Idem u trgovinu“.

S druge strane, opcije „prijavi/blokiraj“, „prekini prijateljstvo“ i „ne sada“/“ukloni zahtjev za prijateljstvo“ sudionici su opisivali kao grube ili nepristojne, uglavnom zbog toga što direktno isključuju neku osobu i ta osoba koju se, na primjer, ukloni s liste prijatelja vrlolako to može primijetiti. Razlozi za aktiviranje opcije „prijavi/blokiraj“ osjećaj je nepovezanosti s nekom osobom te prijava slučaja nasilja preko Interneta. Opciju „prekini prijateljstvo“ sudionici su koristili kada više nisu bili ni u kakvom kontaktu s nekom osobom nitioffline niti online i tu su opciju nastojali izbjegavati. Opisivali su je kao opciju koja se najlakše primijeti kad je netko aktivira (npr. osoba primijeti da joj se smanjio brojFB prijatelja ili joj se osoba koju je imala za FB prijatelja pojavi na listi „Add friend“ ili „Friend suggestions“ (predloženi prijatelji)).

Opciji „prekini prijateljstvo“ teško je pronaći odgovarajuće offline ponašanje. Ako bi naFB „prestani pratiti“ bilo offline ponašanje pretvaranja da se neku osobu ne vidi na zabavi, onda bi „prekini prijateljstvo“ bilo offline ponašanje bacanja pića u lice nekoj osobi i „pravljenja scene“ na zabavi. Bevan i suradnici (2012) istraživali su reakcije 547 odraslih osoba na doživljeno iskustvo brisanja s liste FB prijatelja. Pokazalo se da su zbog tog iskustva bili tužniji i „lošije“ su se osjećali ako su:

– puno razmišljali o tom iskustvu,

– bili bliski s osobom koja ih je obrisala s liste FB prijatelja,

– se osjećali „krivima“ zbog toga, odnosno smatraju da su tome uzrok „FB grijesi“, kao što su vrlo često objavljivanje različitih sadržaja, objavljivanje o temama oko kojih se može puno raspravljati ili pisanje grubih komentara drugima,

– oni toj osobi poslali zahtjev za prijateljstvo.

Osim toga, o tom iskustvu više su razmišljali što su više vremena provodili na FB,odnosno što je FB imao veću ulogu u njihovom društvenom životu.

Istraživači ove teme čija su istraživanja još u povojima predlažu neke načine suočavanja s doživljavanjem iskustva navedenog „odbacivanja“ na FB:

1. Ne razmišljati previše o tome i odvagati što je izvor neugodnih osjećaja: sama činjenica da je osoba „obrisana“ s liste ili gubitak povezanosti s prijateljem. Ako je odabir prva opcija, onda se nije ni radilo o bliskom odnosu s tom osobom.
2. Nastojati više komunicirati s ljudima s kojima se može otići na kavu, pričati „licem u lice“ i dijeliti osobna iskustva, nego s ljudima o kojima se zna samo ono što se vidi na njihovomFB profilu.
3. Kritički pregledati svoje ponašanje na FB. Objavljivanje svakog pojedenog obroka i svakog napravljenog koraka u životu te pisanje grubih i provokativnih komentara smatraju se „FBgrijesima“ i najčešćim razlozima zbog kojih se nekoga „uklonilo“ s listeFB prijatelja. Ukoliko se netko pronađe u takvom ponašanju, treba razmisliti o njegovoj promjeni.
4. Razmisliti što je uzrok takvog događaja i pokušati „popraviti situaciju“. Naravno, ovo je lakše reći (napisati), nego napraviti u stvarnosti. Ponekad je odnos dvije osobe složen u tolikoj mjeri da ga je gotovo nemoguće dovesti na prihvatljivu razinu komuniciranja.
5. Ne špijunirati osobu koja je „kliknula“ za prekid prijateljstva. Ako odnos nije moguće popraviti, nema smisla gubiti vrijeme i igrati se „online detektiva“. Moguće je da je nastala situacija samo privremena i najbolji je pristup dostojanstveno i mirno prihvaćanje sadašnjeg stanja. Nakon nekog vremena osoba koja je prijateljstvo prekinula može poslati zahtjev za prijateljstvo, ali to i ne mora biti slučaj.

Ovih pet načina može pomoći u nošenju s osjećajem odbačenosti koji se može javiti kod osobe, ali i pokazuje kako se učenjem iz iskustva, kritičkim promatranjem vlastitog ponašanja, pojava nekih događaja može spriječiti.

Kao društvena mreža, Facebook zadovoljava brojne potrebe svojih korisnika pa i potrebu da ne budu u kontaktu s onima s kojima to ne žele biti. Neupitno je korištenje „nedruštvenih opcija“ na FB, ali bi ono trebalo biti što „tiše“ , kako su to malobrojna istraživanja pokazala. U razdoblju „profinjenih“ mogućnosti za čuvanje privatnosti, „lakih“ opcija nedruštvenosti („prestani pratiti“, „liste“ i „postavke privatnosti“), danas je to itekako moguće i to u svrhu izbjegavanja mogućih neugodnih i konfliktnih situacija, osobito ako osobu poznaju i susreću offline.

Piše: Ana Antolović
Izvor: istrazime.com