Aliđun čergaša na Paljikama

Napomena uredništva: Romi danas obilježavaju praznik Aliđun koji je za njih značajan, jer sumiraju rezultate koje su ostvarili tokom ljeta te počinju pripreme za zimu.

Ljeto počinje 6. maja i završava 2. augusta, kada se slavi Aliđun

Aliđun se obilježava okupljanjem rodbine, uz gozbu, jelo, piće, što veselije i što bogatije. Uz veselje, igru i pjesmu okupljaju se rodbina i komšije i proslavlja se ljeto koje je prošlo.

Bajram čergaša na Paljikama

Autor i foto: Senad Goralija

Danas, 02. augusta imao sam priliku da posjetim Cigane – Čergaše iz Kiseljaka koji su se privremeno nastanili sa čergom na Aerodromu Visoko- Paljike. Razgovarajući sa ceribašom Ekremom Sulejmanovićem saznao sam da je prisutno oko 80 članova Čergaša koji danas obilježavaju BAJRAM.

Kurbani su pripremljeni, pripreme izvršene, rano jutarnje kupanje obavljeno i samo se čeka početak slavlja….

Jedino što se bitno promijenilo u njihovim životima u odnosu na raniji period jeste da više ne putuju konjskom zapregom sa pjetlom i psom na kolima , sad transport vrše modernim motornim vozilima i sve je manje prisutno onog starog poznatog zanata – kalaisanja bakarnog posuđa….

Bilo kako bilo,  braćo Čergaši uživaj te u svojoj slobodi i sretno vam bilo!

 

(Senad Goralija)

Književnik, publicista i novinar Bajram Haliti piše o svom vremenu. Takođe je i hroničar posleratnog vremena. Svojom knjigom ,,Romi – narod zle kobi” i ,,Romi pred zidom smrti Aušvica” temeljito rasvetljava genezu o stradanjima Roma za vreme Drugog svetskog rata.

„- Za datum je uzet 2. avgust – dan kad je tokom Drugog svetskog rata nestalo oko 3,5 miliona Roma. Dan holokausta nad Romima ustanovljen je u znak sećanja na 16. decembar 1942. godine, kada je zapovednik SS-trupa i Gestapoa nacističke Nemačke Hajnrih Himler izdao naredbu da se Romi iz evropskih zemalja pod nacističkom i fašističkom okupacijom deportuju u “porodični logor” Aušvic – Birkenau. Prema raspoloživim podacima, posle Himlerove naredbe, u taj logor je deportovano oko 25.000 Roma, a istoričari su ustanovili da je samo u noći između 3. i 4. avgusta 1944. godine više od 4.000 osoba, uključujući decu i stare, poslato u krematorijum.

Najpotpuniji opis ove tragedije dao je Kristijan Bernadak u knjizi “Zaboravljeni holokaust”, u kojoj je izneo dokaze da su nad Romima – logorašima tada vršeni najstrašniji eksperimenti.

Međunarodni dan holokausta nad Romima obležava se danas širom sveta, odavanjem počasti žrtvama rasističkog progona, u kome je tokom Drugog svetskog rata nestalo više od 3.5 miliona Roma. – a posebno u evropskim zemljama, koje su preživele golgotu Drugog svetskog rata. U tom svetskom sukobu pojedini narodi su se našli pred totalnim istrebljenjem, život je izgubilo 53 miliona ljudi, od čega blizu 31 milion civila. Ipak, najveće žrtve nacističke ideologije “krvi i tla” bili su Jevreji, zatim Romi i Sinti –.

Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta obeležava se danas nizom manifestacija i programa, a centralna komemoracija održaće se kod Spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu u Ašvicu, gde će verski obred služiti romski sveštenik. Odaće se počast žrtvama rasističkog pogroma organizovanjem poseta zloglasnim nacističkim logorima – Dahau, Aušvic, Buhenvald, Mathauzen i polaganjem venaca na spomenike nevinim žrtvama nacizma i fašizma.“

www.romskisavjet.me/intervju-bajram-haliti/

 

 

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close